Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   fa ‫آشنا شدن‬

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

‫3 [سه]‬

3 [se]

‫آشنا شدن‬

[âshenâ shodan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Bog! / Bok! ‫س---‬ ‫سلام‬ 0
s----! sa---! salâm! s-l-m! -----!
Dobar dan! ‫ر-- ب----‬ ‫روز بخیر!‬ 0
r-- b- k----! ru- b- k----! ruz be khair! r-z b- k-a-r! ------------!
Kako ste? / Kako si? ‫ح--- چ----- / چ----‬ ‫حالت چطوره؟ / چطوری‬ 0
h---- c------? hâ--- c------? hâlet chetore? h-l-t c-e-o-e? -------------?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? ‫ش-- ا- ا---- م------- ‬ ‫شما از اروپا می‌آیید؟ ‬ 0
s---- a- o---- m--â---? sh--- a- o---- m------? shomâ az orupâ mi-âyid? s-o-â a- o-u-â m--â-i-? ----------------------?
Jeste li Vi iz Amerike? ‫ش-- ا- ا----- م-------‬ ‫شما از امریکا می‌آیید؟‬ 0
s---- a- â----- m--â---? sh--- a- â----- m------? shomâ az âmrikâ mi-âyid? s-o-â a- â-r-k- m--â-i-? -----------------------?
Jeste li Vi iz Azije? ‫ش-- ا- آ--- م-------‬ ‫شما از آسیا می‌آیید؟‬ 0
s---- a- â--- m--â---? sh--- a- â--- m------? shomâ az âsiâ mi-âyid? s-o-â a- â-i- m--â-i-? ---------------------?
U kojem hotelu ste smješteni? ‫د- ک--- ه-- ا---- د-----‬ ‫در کدام هتل اقامت دارید؟‬ 0
d-- k---- h---- e------ d----? da- k---- h---- e------ d----? dar kodâm hotel eghâmat dârid? d-r k-d-m h-t-l e-h-m-t d-r-d? -----------------------------?
Koliko dugo ste već ovdje? ‫چ--- ا- ا------- د- ا---- م-------‬ ‫چقدر از اقامتتان در اینجا می‌گذرد؟‬ 0
c-- m----- a- e--------t-- d-- i--- m--------? ch- m----- a- e----------- d-- i--- m--------? che moddat az eghâmate-tân dar injâ migozarad? c-e m-d-a- a- e-h-m-t--t-n d-r i-j- m-g-z-r-d? ---------------------------------------------?
Koliko dugo ostajete? ‫چ--- ا---- م--------‬ ‫چقدر اینجا می‌مانید؟‬ 0
c-- m----- i--- m------? ch- m----- i--- m------? che moddat injâ mimânid? c-e m-d-a- i-j- m-m-n-d? -----------------------?
Dopada li Vam se ovdje? ‫ا- ا---- خ----- م------‬ ‫از اینجا خوشتان می‌آید؟‬ 0
a- i--- k-------- m--â--y--? az i--- k-------- m--------? az injâ khoshetân mi-ây-yad? a- i-j- k-o-h-t-n m--â--y-d? ---------------------------?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? ‫ب--- م----- ا---- ه----- / د- ت------ ه-----‬ ‫برای مسافرت اینجا هستید؟ / در تعطیلات هستید؟‬ 0
b----- m-------- i--- h-----? ba---- m-------- i--- h-----? barâye mosâferat injâ hastid? b-r-y- m-s-f-r-t i-j- h-s-i-? ----------------------------?
Posjetite me jednom! ‫س-- ب- م- ب-----‬ ‫سری به من بزنید!‬ 0
s--- b- m-- b------ sa-- b- m-- b-----d sari be man bezanid s-r- b- m-n b-z-n-d -------------------
Ovo je moja adresa. ‫ا-- آ--- م- ا--.‬ ‫این آدرس من است.‬ 0
i- â----- m-- a--. in â----- m-- a--. in âdrese man ast. i- â-r-s- m-n a-t. -----------------.
Hoćemo li se sutra vidjeti? ‫ف--- ه----- ر- م--------‬ ‫فردا همدیگر را می‌بینیم؟‬ 0
f---- h-- d---- r- m------? fa--- h-- d---- r- m------? fardâ ham digar râ mibinim? f-r-â h-m d-g-r r- m-b-n-m? --------------------------?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. ‫م------ م- ک-- د---.‬ ‫متاسفم، من کار دارم.‬ 0
m----a-----, m-- k-- d----. mo---------- m-- k-- d----. mota-asefam, man kâr dâram. m-t--a-e-a-, m-n k-r d-r-m. -----------,--------------.
Bok! / Bog! / Zbogom! ‫خ-------‬ ‫خداحافظ!‬ 0
k---- h----! kh--- h----! khodâ hâfez! k-o-â h-f-z! -----------!
Doviđenja! ‫خ-- ن------‬ ‫خدا نگهدار!‬ 0
k---- n-------! kh--- n-------! khodâ negahdâr! k-o-â n-g-h-â-! --------------!
Do uskoro! ‫ت- ب---‬ ‫تا بعد!‬ 0
t- b--a-! tâ b----! tâ ba-ad! t- b--a-! --------!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!