Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   es Transporte Público

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [treinta y seis]

Transporte Público

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski španjolski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? ¿-ó-de---tá--a---r-da del -u---ús? ¿Dónde está la parada del autobús? ¿-ó-d- e-t- l- p-r-d- d-l a-t-b-s- ---------------------------------- ¿Dónde está la parada del autobús?
Koji autobus vozi u centar? ¿-ué -u----- -a ------tr-? ¿Qué autobús va al centro? ¿-u- a-t-b-s v- a- c-n-r-? -------------------------- ¿Qué autobús va al centro?
Koju liniju moram uzeti? ¿-ué--í--- te-g--q----og-r? ¿Qué línea tengo que coger? ¿-u- l-n-a t-n-o q-e c-g-r- --------------------------- ¿Qué línea tengo que coger?
Moram li presjedati? ¿D------cer-tr-sbor-o-- cambi---de a-t----? ¿Debo hacer trasbordo / cambiar de autobús? ¿-e-o h-c-r t-a-b-r-o / c-m-i-r d- a-t-b-s- ------------------------------------------- ¿Debo hacer trasbordo / cambiar de autobús?
Gdje moram presjesti? ¿--nde d-b---a-e- tr--bo-d- /-c-m---r? ¿Dónde debo hacer trasbordo / cambiar? ¿-ó-d- d-b- h-c-r t-a-b-r-o / c-m-i-r- -------------------------------------- ¿Dónde debo hacer trasbordo / cambiar?
Koliko košta karta? ¿C-á--- v--- -n----lete? ¿Cuánto vale un billete? ¿-u-n-o v-l- u- b-l-e-e- ------------------------ ¿Cuánto vale un billete?
Koliko stanica ima do centra? ¿----ta- --r-d-s--ay --s---e- c---r-? ¿Cuántas paradas hay hasta el centro? ¿-u-n-a- p-r-d-s h-y h-s-a e- c-n-r-? ------------------------------------- ¿Cuántas paradas hay hasta el centro?
Morate ovdje izaći. T-e-e (------ q-e--a--r --u-. Tiene (usted) que bajar aquí. T-e-e (-s-e-) q-e b-j-r a-u-. ----------------------------- Tiene (usted) que bajar aquí.
Morate izaći otraga. T-e---(u-t--)---- b--a- --r-d--r--. Tiene (usted) que bajar por detrás. T-e-e (-s-e-) q-e b-j-r p-r d-t-á-. ----------------------------------- Tiene (usted) que bajar por detrás.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. E- -ró--m---et-- -asa -ent-- d--- m-----s. El próximo metro pasa dentro de 5 minutos. E- p-ó-i-o m-t-o p-s- d-n-r- d- 5 m-n-t-s- ------------------------------------------ El próximo metro pasa dentro de 5 minutos.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. El ---xi-o-t-a-v-a-p-s- --n--- d- -- m-nut-s. El próximo tranvía pasa dentro de 10 minutos. E- p-ó-i-o t-a-v-a p-s- d-n-r- d- 1- m-n-t-s- --------------------------------------------- El próximo tranvía pasa dentro de 10 minutos.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. El p---imo -ut-b-s------dent-o-d---- --n--os. El próximo autobús pasa dentro de 15 minutos. E- p-ó-i-o a-t-b-s p-s- d-n-r- d- 1- m-n-t-s- --------------------------------------------- El próximo autobús pasa dentro de 15 minutos.
Kada vozi zadnji metro? ¿- --- h-r- p-sa -l ú-t-m--m----? ¿A qué hora pasa el último metro? ¿- q-é h-r- p-s- e- ú-t-m- m-t-o- --------------------------------- ¿A qué hora pasa el último metro?
Kada vozi zadnji tramvaj? ¿- qué ho-a -a-a--l --ti-o---a--ía? ¿A qué hora pasa el último tranvía? ¿- q-é h-r- p-s- e- ú-t-m- t-a-v-a- ----------------------------------- ¿A qué hora pasa el último tranvía?
Kada vozi zadnji autobus? ¿---u- -o---pa----l --ti-- aut-b-s? ¿A qué hora pasa el último autobús? ¿- q-é h-r- p-s- e- ú-t-m- a-t-b-s- ----------------------------------- ¿A qué hora pasa el último autobús?
Imate li putnu kartu? ¿Tien---ust--- -il--te? ¿Tiene (usted) billete? ¿-i-n- (-s-e-) b-l-e-e- ----------------------- ¿Tiene (usted) billete?
Putnu kartu? – Ne, nemam. ¿-------- – No,-no tengo--i---te. ¿Billete? – No, no tengo billete. ¿-i-l-t-? – N-, n- t-n-o b-l-e-e- --------------------------------- ¿Billete? – No, no tengo billete.
Onda morate platiti kaznu. Pue- t-n--- (-s-ed- q-e-p--a- ---------. Pues tendrá (usted) que pagar una multa. P-e- t-n-r- (-s-e-) q-e p-g-r u-a m-l-a- ---------------------------------------- Pues tendrá (usted) que pagar una multa.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!