Zbirka izraza

hr U gradu   »   be У горадзе

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [дваццаць пяць]

25 [dvatstsats’ pyats’]

У горадзе

[U goradze]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Мне-тр-ба -а --кза-. М-- т---- н- в------ М-е т-э-а н- в-к-а-. -------------------- Мне трэба на вакзал. 0
M-e-t--ba------kz--. M-- t---- n- v------ M-e t-e-a n- v-k-a-. -------------------- Mne treba na vakzal.
Htio / htjela bih na aerodrom. Мне-т--б-----э-а---т. М-- т---- ў а-------- М-е т-э-а ў а-р-п-р-. --------------------- Мне трэба ў аэрапорт. 0
M-e-tr--a u----ap-rt. M-- t---- u a-------- M-e t-e-a u a-r-p-r-. --------------------- Mne treba u aeraport.
Htio / htjela bih u centar grada. Мне-т-э---ў ц---р--о-ад-. М-- т---- ў ц---- г------ М-е т-э-а ў ц-н-р г-р-д-. ------------------------- Мне трэба ў цэнтр горада. 0
M-e tre-- - t-e-t---or---. M-- t---- u t----- g------ M-e t-e-a u t-e-t- g-r-d-. -------------------------- Mne treba u tsentr gorada.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Як -н- т-а---ь ----а-з-л? Я- м-- т------ н- в------ Я- м-е т-а-і-ь н- в-к-а-? ------------------------- Як мне трапіць на вакзал? 0
Y-k--n----a-і--’-n------al? Y-- m-- t------- n- v------ Y-k m-e t-a-і-s- n- v-k-a-? --------------------------- Yak mne trapіts’ na vakzal?
Kako da dođem do aerodroma? Як м-е---апіц- ---э-ап-рт? Я- м-- т------ у а-------- Я- м-е т-а-і-ь у а-р-п-р-? -------------------------- Як мне трапіць у аэрапорт? 0
Ya------t-a-іts- u --r--o--? Y-- m-- t------- u a-------- Y-k m-e t-a-і-s- u a-r-p-r-? ---------------------------- Yak mne trapіts’ u aeraport?
Kako da dođem do centra grada? Я- мн- -ра-іць ---------о--д-? Я- м-- т------ у ц---- г------ Я- м-е т-а-і-ь у ц-н-р г-р-д-? ------------------------------ Як мне трапіць у цэнтр горада? 0
Y-- -ne-----іt-’ --t---t- -orada? Y-- m-- t------- u t----- g------ Y-k m-e t-a-і-s- u t-e-t- g-r-d-? --------------------------------- Yak mne trapіts’ u tsentr gorada?
Trebam taksi. М-е --т-эбн---т--с-. М-- п-------- т----- М-е п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Мне патрэбнае таксі. 0
M-e pat-e-na- t--s-. M-- p-------- t----- M-e p-t-e-n-e t-k-і- -------------------- Mne patrebnae taksі.
Trebam plan grada. М-- патр-б----к-р---го---а. М-- п-------- к---- г------ М-е п-т-э-н-я к-р-а г-р-д-. --------------------------- Мне патрэбная карта горада. 0
Mn--p--r----y-----t----r-d-. M-- p--------- k---- g------ M-e p-t-e-n-y- k-r-a g-r-d-. ---------------------------- Mne patrebnaya karta gorada.
Trebam hotel. Мн- -------ая г----н-ц-. М-- п-------- г--------- М-е п-т-э-н-я г-с-і-і-а- ------------------------ Мне патрэбная гасцініца. 0
Mn- pat-ebnaya --st---і-s-. M-- p--------- g----------- M-e p-t-e-n-y- g-s-s-n-t-a- --------------------------- Mne patrebnaya gastsіnіtsa.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Я -ацеў-б--/ --ц--а-бы-ўз-ць напракат-ма-ыну. Я х---- б- / х----- б- ў---- н------- м------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ў-я-ь н-п-а-а- м-ш-н-. --------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы ўзяць напракат машыну. 0
Ya---a-se- b--- kh-t---a-by uz-ats’--a--ak----as----. Y- k------ b- / k------- b- u------ n------- m------- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- u-y-t-’ n-p-a-a- m-s-y-u- ----------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by uzyats’ naprakat mashynu.
Ovdje je moja kreditna kartica. Вось-м---крэд-тная-ка-т-а. В--- м-- к-------- к------ В-с- м-я к-э-ы-н-я к-р-к-. -------------------------- Вось мая крэдытная картка. 0
V-----aya k-e-y--a-a---r-k-. V--- m--- k--------- k------ V-s- m-y- k-e-y-n-y- k-r-k-. ---------------------------- Vos’ maya kredytnaya kartka.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Вось маё-в-д--це--скае-пас--д-а-не. В--- м-- в------------ п----------- В-с- м-ё в-д-і-е-ь-к-е п-с-е-ч-н-е- ----------------------------------- Вось маё вадзіцельскае пасведчанне. 0
V--- -ae-v-dzі-s---sk-e pa-ved-ha-n-. V--- m-- v------------- p------------ V-s- m-e v-d-і-s-l-s-a- p-s-e-c-a-n-. ------------------------------------- Vos’ mae vadzіtsel’skae pasvedchanne.
Što ima vidjeti u gradu? Ш-о----н---а--ядз-ць у--ор----? Ш-- м---- п--------- у г------- Ш-о м-ж-а п-г-я-з-ц- у г-р-д-е- ------------------------------- Што можна паглядзець у горадзе? 0
Sh---mo--na p----adzet-’ - -or--ze? S--- m----- p----------- u g------- S-t- m-z-n- p-g-y-d-e-s- u g-r-d-e- ----------------------------------- Shto mozhna paglyadzets’ u goradze?
Idite u stari grad. С-ад--ц- --ст-----о---! С------- ў с---- г----- С-а-з-ц- ў с-а-ы г-р-д- ----------------------- Схадзіце ў стары горад! 0
S---dzі-se -----r--gor--! S--------- u s---- g----- S-h-d-і-s- u s-a-y g-r-d- ------------------------- Skhadzіtse u stary gorad!
Napravite obilazak grada. З-а-і-- -кску-с-ю-на----о-усе! З------ э-------- н- а-------- З-а-і-е э-с-у-с-ю н- а-т-б-с-! ------------------------------ Зрабіце экскурсію на аўтобусе! 0
Zr--іt------ku-s-yu-n- aut-----! Z------- e--------- n- a-------- Z-a-і-s- e-s-u-s-y- n- a-t-b-s-! -------------------------------- Zrabіtse ekskursіyu na autobuse!
Idite do luke. Сх---іце ў --рт! С------- ў п---- С-а-з-ц- ў п-р-! ---------------- Схадзіце ў порт! 0
S--a--і-se-- -or-! S--------- u p---- S-h-d-і-s- u p-r-! ------------------ Skhadzіtse u port!
Napravite obilazak luke. Зр---ц- ---к---і------орц-! З------ э-------- п- п----- З-а-і-е э-с-у-с-ю п- п-р-е- --------------------------- Зрабіце экскурсію па порце! 0
Zra----e----k-----u p- portse! Z------- e--------- p- p------ Z-a-і-s- e-s-u-s-y- p- p-r-s-! ------------------------------ Zrabіtse ekskursіyu pa portse!
Koje još znamenitosti postoje? Я-і- ---э с--ву---ці---- ёсц- -к--мя гэта-а? Я--- я--- с--------- т-- ё--- а----- г------ Я-і- я-ч- с-а-у-а-ц- т-т ё-ц- а-р-м- г-т-г-? -------------------------------------------- Якія яшчэ славутасці тут ёсць акрамя гэтага? 0
Y--і-- y-shc-e sl--uta---і t-t--os----ak-am-a -et-ga? Y----- y------ s---------- t-- y----- a------ g------ Y-k-y- y-s-c-e s-a-u-a-t-і t-t y-s-s- a-r-m-a g-t-g-? ----------------------------------------------------- Yakіya yashche slavutastsі tut yosts’ akramya getaga?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!