Zbirka izraza

hr U gradu   »   te పట్టణంలో

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ఇరవై ఐదు]

25 [Iravai aidu]

పట్టణంలో

[Paṭṭaṇanlō]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. నే-ు -్-ే----క--వెళ---లి నే_ స్___ కి వె___ న-న- స-ట-ష-్ క- వ-ళ-ళ-ల- ------------------------ నేను స్టేషన్ కి వెళ్ళాలి 0
Nē-- ----a--ki-ve--āli N___ s_____ k_ v______ N-n- s-ē-a- k- v-ḷ-ā-i ---------------------- Nēnu sṭēṣan ki veḷḷāli
Htio / htjela bih na aerodrom. నే-ు వ--ాన-శ-ర-ా-ికి-వె-్ళా-ి నే_ వి_______ వె___ న-న- వ-మ-న-శ-ర-ా-ి-ి వ-ళ-ళ-ల- ----------------------------- నేను విమానాశ్రయానికి వెళ్ళాలి 0
Nē-- vi---āśrayā-i-i -eḷḷ-li N___ v______________ v______ N-n- v-m-n-ś-a-ā-i-i v-ḷ-ā-i ---------------------------- Nēnu vimānāśrayāniki veḷḷāli
Htio / htjela bih u centar grada. న-ను స-ట--సెం-ర- -ి -ె-్---ి నే_ సి_ సెం__ కి వె___ న-న- స-ట- స-ం-ర- క- వ-ళ-ళ-ల- ---------------------------- నేను సిటీ సెంటర్ కి వెళ్ళాలి 0
Nēnu -----seṇ--r--- --ḷḷāli N___ s___ s_____ k_ v______ N-n- s-ṭ- s-ṇ-a- k- v-ḷ-ā-i --------------------------- Nēnu siṭī seṇṭar ki veḷḷāli
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? నేన- స్-------- ఎ-ా-వ-ళ--ా--? నే_ స్___ కి ఎ_ వె____ న-న- స-ట-ష-్ క- ఎ-ా వ-ళ-ళ-ల-? ----------------------------- నేను స్టేషన్ కి ఎలా వెళ్ళాలి? 0
Nēnu -ṭēṣ-n----elā ----āli? N___ s_____ k_ e__ v_______ N-n- s-ē-a- k- e-ā v-ḷ-ā-i- --------------------------- Nēnu sṭēṣan ki elā veḷḷāli?
Kako da dođem do aerodroma? న--ు-వ-మ-న-శ్రయా-ిక--ఎలా ---్-ా-ి? నే_ వి_______ ఎ_ వె____ న-న- వ-మ-న-శ-ర-ా-ి-ి ఎ-ా వ-ళ-ళ-ల-? ---------------------------------- నేను విమానాశ్రయానికి ఎలా వెళ్ళాలి? 0
Nēnu vimā-āśra-āni-i---- --ḷḷ--i? N___ v______________ e__ v_______ N-n- v-m-n-ś-a-ā-i-i e-ā v-ḷ-ā-i- --------------------------------- Nēnu vimānāśrayāniki elā veḷḷāli?
Kako da dođem do centra grada? నేన- --్-ాన-క---లా-వ--్-ాల-? నే_ ప____ ఎ_ వె____ న-న- ప-్-ా-ి-ి ఎ-ా వ-ళ-ళ-ల-? ---------------------------- నేను పట్నానికి ఎలా వెళ్ళాలి? 0
Nēn--pa-nān--i e-- -eḷḷ--i? N___ p________ e__ v_______ N-n- p-ṭ-ā-i-i e-ā v-ḷ-ā-i- --------------------------- Nēnu paṭnāniki elā veḷḷāli?
Trebam taksi. న-క---క టా------ా-ా-ి నా_ ఒ_ టా__ కా__ న-క- ఒ- ట-క-స- క-వ-ల- --------------------- నాకు ఒక టాక్సీ కావాలి 0
Nāku-o-----ksī-kāv-li N___ o__ ṭ____ k_____ N-k- o-a ṭ-k-ī k-v-l- --------------------- Nāku oka ṭāksī kāvāli
Trebam plan grada. న----ప-------ొ-్--ఒ-----ు --వ--ి నా_ ప___ యొ__ ఒ_ ప__ కా__ న-క- ప-్-ణ- య-క-క ఒ- ప-మ- క-వ-ల- -------------------------------- నాకు పట్టణం యొక్క ఒక పటము కావాలి 0
Nāku p--------yokka---a -a-am- k-vā-i N___ p_______ y____ o__ p_____ k_____ N-k- p-ṭ-a-a- y-k-a o-a p-ṭ-m- k-v-l- ------------------------------------- Nāku paṭṭaṇaṁ yokka oka paṭamu kāvāli
Trebam hotel. న-కు-ఒక-హ------ా-ాలి నా_ ఒ_ హో__ కా__ న-క- ఒ- హ-ట-్ క-వ-ల- -------------------- నాకు ఒక హోటల్ కావాలి 0
Nāk---k----ṭ-l k--āli N___ o__ h____ k_____ N-k- o-a h-ṭ-l k-v-l- --------------------- Nāku oka hōṭal kāvāli
Htio / htjela bih iznajmiti auto. న-ను----కార--న- -ద-దెకి -ీస--ో-----ను నే_ ఒ_ కా_ ని అ___ తీ______ న-న- ఒ- క-ర- న- అ-్-ె-ి త-స-క-ద-ి-ా-ు ------------------------------------- నేను ఒక కార్ ని అద్దెకి తీసుకోదలిచాను 0
Nēnu -ka-k-- -i-ad-ek- -īs--ōdali-ā-u N___ o__ k__ n_ a_____ t_____________ N-n- o-a k-r n- a-d-k- t-s-k-d-l-c-n- ------------------------------------- Nēnu oka kār ni addeki tīsukōdalicānu
Ovdje je moja kreditna kartica. ఇది--ా-క్--డ-ట్-క--్-్ ఇ_ నా క్___ కా__ ఇ-ి న- క-ర-డ-ట- క-ర-డ- ---------------------- ఇది నా క్రెడిట్ కార్డ్ 0
I------kr-ḍiṭ-k-rḍ I__ n_ k_____ k___ I-i n- k-e-i- k-r- ------------------ Idi nā kreḍiṭ kārḍ
Ovdje je moja vozačka dozvola. ఇద---ా ల-స-న్-ు ఇ_ నా లై___ ఇ-ి న- ల-స-న-స- --------------- ఇది నా లైసెన్సు 0
Id- nā la--en-u I__ n_ l_______ I-i n- l-i-e-s- --------------- Idi nā laisensu
Što ima vidjeti u gradu? పట----లో ----లస-నవి--వి? ప____ చూ______ ఏ__ ప-్-ణ-ల- చ-డ-ల-ి-వ- ఏ-ి- ------------------------ పట్టణంలో చూడవలసినవి ఏవి? 0
Paṭ-a-an---cūḍa--l-s----- ē--? P_________ c_____________ ē___ P-ṭ-a-a-l- c-ḍ-v-l-s-n-v- ē-i- ------------------------------ Paṭṭaṇanlō cūḍavalasinavi ēvi?
Idite u stari grad. ప-త---్ట----కి--ెళ్--డి పా_ ప_____ వె___ ప-త ప-్-ణ-న-క- వ-ళ-ళ-డ- ----------------------- పాత పట్టణానికి వెళ్ళండి 0
P-ta p---aṇ-ni-- -e-ḷ---i P___ p__________ v_______ P-t- p-ṭ-a-ā-i-i v-ḷ-a-ḍ- ------------------------- Pāta paṭṭaṇāniki veḷḷaṇḍi
Napravite obilazak grada. న---ద-్శన--చేయండి న__ ద___ చే__ న-ర ద-్-న- చ-య-డ- ----------------- నగర దర్శనం చేయండి 0
N-------ar-a----cē---ḍi N_____ d_______ c______ N-g-r- d-r-a-a- c-y-ṇ-i ----------------------- Nagara darśanaṁ cēyaṇḍi
Idite do luke. రే-ుకి ------డి రే__ వె___ ర-వ-క- వ-ళ-ళ-డ- --------------- రేవుకి వెళ్ళండి 0
R-v-ki----ḷaṇḍi R_____ v_______ R-v-k- v-ḷ-a-ḍ- --------------- Rēvuki veḷḷaṇḍi
Napravite obilazak luke. రేవ--ద--శనా--క- -----ండి రే_ ద_____ వె___ ర-వ- ద-్-న-న-క- వ-ళ-ళ-డ- ------------------------ రేవు దర్శనానికి వెళ్ళండి 0
R--u dar-----i-i-v-ḷḷ-ṇ-i R___ d__________ v_______ R-v- d-r-a-ā-i-i v-ḷ-a-ḍ- ------------------------- Rēvu darśanāniki veḷḷaṇḍi
Koje još znamenitosti postoje? ఇవ- క----స---ి-రమ-----ర-ే--లు----ా -న్-ాయ-? ఇ_ కా_ ఆ_______ ప్____ ఇం_ ఉ____ ఇ-ి క-క ఆ-క-త-క-మ-న ప-ర-ే-ా-ు ఇ-క- ఉ-్-ా-ా- ------------------------------------------- ఇవి కాక ఆసక్తికరమైన ప్రదేశాలు ఇంకా ఉన్నాయా? 0
I-- -āka -s-k-i-a-am-i----ra--śā-u i-k- -nnāyā? I__ k___ ā______________ p________ i___ u______ I-i k-k- ā-a-t-k-r-m-i-a p-a-ē-ā-u i-k- u-n-y-? ----------------------------------------------- Ivi kāka āsaktikaramaina pradēśālu iṅkā unnāyā?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!