Zbirka izraza

hr U gradu   »   zh 在城里

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25[二十五]

25 [Èrshíwǔ]

在城里

[zài chéng lǐ]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. 我 要 到 火-- 去 。 我 要 到 火车站 去 。 0
wǒ y-- d-- h----- z--- q-.wǒ yào dào huǒchē zhàn qù.
Htio / htjela bih na aerodrom. 我 要 到 飞-- 去 。 我 要 到 飞机场 去 。 0
Wǒ y-- d-- f---- c---- q-.Wǒ yào dào fēijī chǎng qù.
Htio / htjela bih u centar grada. 我 要 到 市-- 去 。 我 要 到 市中心 去 。 0
Wǒ y-- d-- s-- z------- q-.Wǒ yào dào shì zhōngxīn qù.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? 到 火-- 怎- 走 ? 到 火车站 怎么 走 ? 0
Dà- h----- z--- z---- z--?Dào huǒchē zhàn zěnme zǒu?
Kako da dođem do aerodroma? 到 飞-- 怎- 走 ? 到 飞机场 怎么 走 ? 0
Dà- f---- c---- z---- z--?Dào fēijī chǎng zěnme zǒu?
Kako da dođem do centra grada? 到 市-- 怎- 走 ? 到 市中心 怎么 走 ? 0
Dà- s-- z------- z---- z--?Dào shì zhōngxīn zěnme zǒu?
Trebam taksi. 我 需- 一- 出-- 。 我 需要 一辆 出租车 。 0
Wǒ x---- y- l---- c---- c--.Wǒ xūyào yī liàng chūzū chē.
Trebam plan grada. 我 需- 一- 城- 地- 。 我 需要 一张 城市 地图 。 0
Wǒ x---- y- z---- c------- d---.Wǒ xūyào yī zhāng chéngshì dìtú.
Trebam hotel. 我 要 住 宾- 。 我 要 住 宾馆 。 0
Wǒ y-- z-- b------.Wǒ yào zhù bīnguǎn.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. 我 要 租 一- 车 。 我 要 租 一辆 车 。 0
Wǒ y-- z- y- l---- c--.Wǒ yào zū yī liàng chē.
Ovdje je moja kreditna kartica. 这是 我- 信-- 。 这是 我的 信用卡 。 0
Zh- s-- w- d- x--------.Zhè shì wǒ de xìnyòngkǎ.
Ovdje je moja vozačka dozvola. 这是 我- 驾--/驾- 。 这是 我的 驾驶证/驾照 。 0
Zh- s-- w- d- j----- z----/ j------.Zhè shì wǒ de jiàshǐ zhèng/ jiàzhào.
Što ima vidjeti u gradu? 这 城-- 有 什- 景-- 可- 参- ? 这 城市里 有 什么 景点儿 可以 参观 ? 0
Zh- c------- l- y-- s-- m- j------- e- k--- c------?Zhè chéngshì li yǒu shé me jǐngdiǎn er kěyǐ cānguān?
Idite u stari grad. 您 去 古- 吧 。 您 去 古城 吧 。 0
Ní- q- g------ b-.Nín qù gǔchéng ba.
Napravite obilazak grada. 您 可- 乘- 环- 一- 。 您 可以 乘车 环城 一游 。 0
Ní- k--- c---- c-- h--- c---- y- y--.Nín kěyǐ chéng chē huán chéng yī yóu.
Idite do luke. 您 去 港- 吧 。 您 去 港口 吧 。 0
Ní- q- g------ b-.Nín qù gǎngkǒu ba.
Napravite obilazak luke. 您 沿- 港- 走-- 。 您 沿着 港口 走一走 。 0
Ní- y----- g------ z-- y- z--.Nín yánzhe gǎngkǒu zǒu yī zǒu.
Koje još znamenitosti postoje? 除此-- 还- 什- 名--- ? 除此之外 还有 什么 名胜古迹 ? 0
Ch- c- z-- w-- h-- y-- s-- m- m-------- g---?Chú cǐ zhī wài hái yǒu shé me míngshèng gǔjī?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!