Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   bn ক্রমবাচক সংখ্যা

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

৬১ [একষট্টি]

61 [Ēkaṣaṭṭi]

ক্রমবাচক সংখ্যা

kramabācaka saṅkhyā

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. প্--- --স হল-জা---া---৷ প্___ মা_ হ_ জা___ ৷ প-র-ম ম-স হ- জ-ন-য়-র- ৷ ----------------------- প্রথম মাস হল জানুয়ারী ৷ 0
p--t---a----a hala -ā--ẏ--ī p_______ m___ h___ j_______ p-a-h-m- m-s- h-l- j-n-ẏ-r- --------------------------- prathama māsa hala jānuẏārī
Drugi mjesec je veljača. দ্ব--ীয়-ম-স-হ- -ে--র-য়ার--৷ দ্___ মা_ হ_ ফে____ ৷ দ-ব-ত-য় ম-স হ- ফ-ব-র-য়-র- ৷ --------------------------- দ্বিতীয় মাস হল ফেব্রুয়ারী ৷ 0
d--tī-a mās--ha-- --ēb-u-ārī d______ m___ h___ p_________ d-i-ī-a m-s- h-l- p-ē-r-ẏ-r- ---------------------------- dbitīẏa māsa hala phēbruẏārī
Treći mjesec je ožujak. ত-তীয়-মা---ল-ম-র---৷ তৃ__ মা_ হ_ মা__ ৷ ত-ত-য় ম-স হ- ম-র-চ ৷ -------------------- তৃতীয় মাস হল মার্চ ৷ 0
t----ẏ--m----h--- m-r-a t_____ m___ h___ m____ t-̥-ī-a m-s- h-l- m-r-a ----------------------- tr̥tīẏa māsa hala mārca
Četvrti mjesec je travanj. চতু-্থ-----হল এ-্-িল ৷ চ___ মা_ হ_ এ___ ৷ চ-ু-্- ম-স হ- এ-্-ি- ৷ ---------------------- চতুর্থ মাস হল এপ্রিল ৷ 0
ca----h- -āsa-h-l- ē----a c_______ m___ h___ ē_____ c-t-r-h- m-s- h-l- ē-r-l- ------------------------- caturtha māsa hala ēprila
Peti mjesec je svibanj. পঞ--- -াস-হ--ম--৷ প___ মা_ হ_ মে ৷ প-্-ম ম-স হ- ম- ৷ ----------------- পঞ্চম মাস হল মে ৷ 0
p-ñc--a mā----al- -ē p______ m___ h___ m_ p-ñ-a-a m-s- h-l- m- -------------------- pañcama māsa hala mē
Šesti mjesec je lipanj. ষষ-- -াস হল-জুন-৷ ষ__ মা_ হ_ জু_ ৷ ষ-্- ম-স হ- জ-ন ৷ ----------------- ষষ্ঠ মাস হল জুন ৷ 0
ṣ-ṣṭh- -ā-- -a---ju-a ṣ_____ m___ h___ j___ ṣ-ṣ-h- m-s- h-l- j-n- --------------------- ṣaṣṭha māsa hala juna
Šest mjeseci je pola godine. ছয়-মাস- -র্-েক--ছর হয়-৷ ছ_ মা_ অ___ ব__ হ_ ৷ ছ- ম-স- অ-্-ে- ব-র হ- ৷ ----------------------- ছয় মাসে অর্ধেক বছর হয় ৷ 0
cha-- -ās------ēka--ach----h--a c____ m___ a______ b______ h___ c-a-a m-s- a-d-ē-a b-c-a-a h-ẏ- ------------------------------- chaẏa māsē ardhēka bachara haẏa
Siječanj, veljača, ožujak, জান-য়ার--------ু-া--- মার-চ জা____ ফে_____ মা__ জ-ন-য়-র-, ফ-ব-র-য়-র-, ম-র-চ --------------------------- জানুয়ারী, ফেব্রুয়ারী, মার্চ 0
jānu-ārī--p--br--ā-ī,-m-rca j________ p__________ m____ j-n-ẏ-r-, p-ē-r-ẏ-r-, m-r-a --------------------------- jānuẏārī, phēbruẏārī, mārca
travanj, svibanj i lipanj. এপ্র-ল--মে- -ুন এ____ মে_ জু_ এ-্-ি-, ম-, জ-ন --------------- এপ্রিল, মে, জুন 0
ēp--l-- --, --na ē______ m__ j___ ē-r-l-, m-, j-n- ---------------- ēprila, mē, juna
Sedmi mjesec je srpanj. স--তম -া--হ- --ল-- ৷ স___ মা_ হ_ জু__ ৷ স-্-ম ম-স হ- জ-ল-ই ৷ -------------------- সপ্তম মাস হল জুলাই ৷ 0
s-ptama-m-s--ha-a-jul-'i s______ m___ h___ j_____ s-p-a-a m-s- h-l- j-l-'- ------------------------ saptama māsa hala julā'i
Osmi mjesec je kolovoz. অ-্---মাস-হ- আগস-ট-৷ অ___ মা_ হ_ আ___ ৷ অ-্-ম ম-স হ- আ-স-ট ৷ -------------------- অষ্টম মাস হল আগস্ট ৷ 0
aṣ--ma-m-sa hal- -gasṭa a_____ m___ h___ ā_____ a-ṭ-m- m-s- h-l- ā-a-ṭ- ----------------------- aṣṭama māsa hala āgasṭa
Deveti mjesec je rujan. নবম -া- ------্টে--ব- ৷ ন__ মা_ হ_ সে_____ ৷ ন-ম ম-স হ- স-প-ট-ম-ব- ৷ ----------------------- নবম মাস হল সেপ্টেম্বর ৷ 0
na-ama --sa hala--ē---m-ara n_____ m___ h___ s_________ n-b-m- m-s- h-l- s-p-ē-b-r- --------------------------- nabama māsa hala sēpṭēmbara
Deseti mjesec je listopad. দশম -া- হল অক্---র-৷ দ__ মা_ হ_ অ____ ৷ দ-ম ম-স হ- অ-্-ো-র ৷ -------------------- দশম মাস হল অক্টোবর ৷ 0
daśa-a-mās---a-- a-----ra d_____ m___ h___ a_______ d-ś-m- m-s- h-l- a-ṭ-b-r- ------------------------- daśama māsa hala akṭōbara
Jedanaesti mjesec je studeni. এ-াদ----স -- -ভ-ম--- ৷ এ___ মা_ হ_ ন____ ৷ এ-া-শ ম-স হ- ন-ে-্-র ৷ ---------------------- একাদশ মাস হল নভেম্বর ৷ 0
ē---aś---ā-- h-------hēmb--a ē______ m___ h___ n_________ ē-ā-a-a m-s- h-l- n-b-ē-b-r- ---------------------------- ēkādaśa māsa hala nabhēmbara
Dvanaesti mjesec je prosinac. দ্-াদশ --স--ল-ড-সেম-বর-৷ দ্___ মা_ হ_ ডি____ ৷ দ-ব-দ- ম-স হ- ড-স-ম-ব- ৷ ------------------------ দ্বাদশ মাস হল ডিসেম্বর ৷ 0
dbā-a-- --------- ḍ--ē--a-a d______ m___ h___ ḍ________ d-ā-a-a m-s- h-l- ḍ-s-m-a-a --------------------------- dbādaśa māsa hala ḍisēmbara
Dvanaest mjeseci je jedna godina. ব--ো -াস- ---বছ--৷ বা_ মা_ এ_ ব__ ৷ ব-র- ম-স- এ- ব-র ৷ ------------------ বারো মাসে এক বছর ৷ 0
bā-- m--ē--ka-bac-a-a b___ m___ ē__ b______ b-r- m-s- ē-a b-c-a-a --------------------- bārō māsē ēka bachara
Srpanj, kolovoz, rujan, জুলা-- আ-স্ট- -েপ্ট-ম্বর জু___ আ____ সে_____ জ-ল-ই- আ-স-ট- স-প-ট-ম-ব- ------------------------ জুলাই, আগস্ট, সেপ্টেম্বর 0
julā'-, ā--sṭa---ē--ēm-ara j______ ā______ s_________ j-l-'-, ā-a-ṭ-, s-p-ē-b-r- -------------------------- julā'i, āgasṭa, sēpṭēmbara
listopad, studeni i prosinac. অক্-ো-র--ন-ে-্--,---স-ম--র অ_____ ন_____ ডি____ অ-্-ো-র- ন-ে-্-র- ড-স-ম-ব- -------------------------- অক্টোবর, নভেম্বর, ডিসেম্বর 0
ak-ōba-a- -a-h---a-a--ḍi-ēmb--a a________ n__________ ḍ________ a-ṭ-b-r-, n-b-ē-b-r-, ḍ-s-m-a-a ------------------------------- akṭōbara, nabhēmbara, ḍisēmbara

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...