Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   et Järgarvud

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [kuuskümmend üks]

Järgarvud

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski estonski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Es----- k-- o- j------. Esimene kuu on jaanuar. 0
Drugi mjesec je veljača. Te--- k-- o- v-------. Teine kuu on veebruar. 0
Treći mjesec je ožujak. Ko---- k-- o- m----. Kolmas kuu on märts. 0
Četvrti mjesec je travanj. Ne---- k-- o- a-----. Neljas kuu on aprill. 0
Peti mjesec je svibanj. Vi--- k-- o- m--. Viies kuu on mai. 0
Šesti mjesec je lipanj. Ku--- k-- o- j----. Kuues kuu on juuni. 0
Šest mjeseci je pola godine. Ku-- k--- o- p--- a-----. Kuus kuud on pool aastat. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Ja------ v-------- m----, Jaanuar, veebruar, märts, 0
travanj, svibanj i lipanj. ap----- m-- j- j----. aprill, mai ja juuni. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Se------ k-- o- j----. Seitsmes kuu on juuli. 0
Osmi mjesec je kolovoz. Ka------ k-- o- a-----. Kaheksas kuu on august. 0
Deveti mjesec je rujan. Üh----- k-- o- s--------. Üheksas kuu on september. 0
Deseti mjesec je listopad. Kü---- k-- o- o-------. Kümnes kuu on oktoober. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. Üh------------ k-- o- n-------. Üheteistkümnes kuu on november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Ka------------- k-- o- d--------. Kaheteistkümnes kuu on detsember. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Ka------- k--- o- a----. Kaksteist kuud on aasta. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Ju---- a------ s--------, Juuli, august, september, 0
listopad, studeni i prosinac. ok------- n------- j- d--------. oktoober, november ja detsember. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...