Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   te క్రమ సంఖ్య

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [అరవై ఒకటి]

61 [Aravai okaṭi]

క్రమ సంఖ్య

[Krama saṅkhya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Prvi mjesec je siječanj. జనవర- మొదటి --ల జ---- మ---- న-- జ-వ-ీ మ-ద-ి న-ల --------------- జనవరీ మొదటి నెల 0
Jan--a-ī m-da----ela J------- m----- n--- J-n-v-r- m-d-ṭ- n-l- -------------------- Janavarī modaṭi nela
Drugi mjesec je veljača. ఫ----వ----ె--వ -ెల ఫ------- ర---- న-- ఫ-బ-ర-ర- ర-ం-వ న-ల ------------------ ఫిబ్రవరీ రెండవ నెల 0
Ph------rī---ṇ-ava --la P--------- r------ n--- P-i-r-v-r- r-ṇ-a-a n-l- ----------------------- Phibravarī reṇḍava nela
Treći mjesec je ožujak. మ-ర-చి-మ--వ-న-ల మ----- మ--- న-- మ-ర-చ- మ-డ- న-ల --------------- మార్చి మూడవ నెల 0
Mā-c---ūḍ-------a M---- m----- n--- M-r-i m-ḍ-v- n-l- ----------------- Mārci mūḍava nela
Četvrti mjesec je travanj. ఏ-్ర--్ న-లు-- నెల ఏ------ న----- న-- ఏ-్-ి-్ న-ల-గ- న-ల ------------------ ఏప్రిల్ నాలుగవ నెల 0
Ēp-il---l-ga-a --la Ē---- n------- n--- Ē-r-l n-l-g-v- n-l- ------------------- Ēpril nālugava nela
Peti mjesec je svibanj. మే-ఐ---న-ల మ- ఐ-- న-- మ- ఐ-వ న-ల ---------- మే ఐదవ నెల 0
M- -i-a-a---la M- a----- n--- M- a-d-v- n-l- -------------- Mē aidava nela
Šesti mjesec je lipanj. జూ----ర- న-ల జ--- ఆ-- న-- జ-న- ఆ-వ న-ల ------------ జూన్ ఆరవ నెల 0
Jūn ----- nela J-- ā---- n--- J-n ā-a-a n-l- -------------- Jūn ārava nela
Šest mjeseci je pola godine. ఆ-ు న-లలు క-----అ-్థ---త్సరం-అవు-ు--ి ఆ-- న---- క---- అ----------- అ------- ఆ-ు న-ల-ు క-ి-ి అ-్-స-వ-్-ర- అ-ు-ు-ద- ------------------------------------- ఆరు నెలలు కలిసి అర్థసంవత్సరం అవుతుంది 0
Āru ----lu ----s----t---a-v---araṁ a-utun-i Ā-- n----- k----- a--------------- a------- Ā-u n-l-l- k-l-s- a-t-a-a-v-t-a-a- a-u-u-d- ------------------------------------------- Āru nelalu kalisi arthasanvatsaraṁ avutundi
Siječanj, veljača, ožujak, జనవ--, ఫ--్రవరీ-----్-ి, జ----- ఫ-------- మ------ జ-వ-ీ- ఫ-బ-ర-ర-, మ-ర-చ-, ------------------------ జనవరీ, ఫిబ్రవరీ, మార్చి, 0
J------ī--p-------r----ārci, J-------- p---------- m----- J-n-v-r-, p-i-r-v-r-, m-r-i- ---------------------------- Janavarī, phibravarī, mārci,
travanj, svibanj i lipanj. ఏ--ర-ల-,-మే- జూ-్ ఏ------- మ-- జ--- ఏ-్-ి-్- మ-, జ-న- ----------------- ఏప్రిల్, మే, జూన్ 0
Ē---l, -ē- --n Ē----- m-- j-- Ē-r-l- m-, j-n -------------- Ēpril, mē, jūn
Sedmi mjesec je srpanj. జూలై ----న-ల జ--- ఏ-- న-- జ-ల- ఏ-వ న-ల ------------ జూలై ఏడవ నెల 0
Jū-a- ē---a -e-a J---- ē---- n--- J-l-i ē-a-a n-l- ---------------- Jūlai ēḍava nela
Osmi mjesec je kolovoz. ఆగ-్-- -నిమిద----ల ఆ----- ఎ------ న-- ఆ-స-ట- ఎ-ి-ి-వ న-ల ------------------ ఆగస్ట్ ఎనిమిదవ నెల 0
Ā-as- ----i--v---e-a Ā---- e-------- n--- Ā-a-ṭ e-i-i-a-a n-l- -------------------- Āgasṭ enimidava nela
Deveti mjesec je rujan. సెప----బర----మ్---వ-నెల స--------- త------- న-- స-ప-ట-ం-ర- త-మ-మ-ద- న-ల ----------------------- సెప్టెంబర్ తొమ్మిదవ నెల 0
S-pṭem-ar--o----d--- n-la S-------- t--------- n--- S-p-e-b-r t-m-m-d-v- n-l- ------------------------- Sepṭembar tom'midava nela
Deseti mjesec je listopad. అక-ట-బర--పదవ--ెల అ------- ప-- న-- అ-్-ో-ర- ప-వ న-ల ---------------- అక్టోబర్ పదవ నెల 0
A--ō------dava----a A------ p----- n--- A-ṭ-b-r p-d-v- n-l- ------------------- Akṭōbar padava nela
Jedanaesti mjesec je studeni. న----్ ప-క-ం-ో -ెల న----- ప------ న-- న-ం-ర- ప-క-ం-ో న-ల ------------------ నవంబర్ పదకొండో నెల 0
Na-amb-r --d--oṇḍō-ne-a N------- p-------- n--- N-v-m-a- p-d-k-ṇ-ō n-l- ----------------------- Navambar padakoṇḍō nela
Dvanaesti mjesec je prosinac. డి-ె-బ-- పన-నెండో --ల డ------- ప------- న-- డ-స-ం-ర- ప-్-ె-డ- న-ల --------------------- డిసెంబర్ పన్నెండో నెల 0
Ḍ--emb-r p-nn--ḍō---la Ḍ------- p------- n--- Ḍ-s-m-a- p-n-e-ḍ- n-l- ---------------------- Ḍisembar panneṇḍō nela
Dvanaest mjeseci je jedna godina. పన్న-ం-- -ెలలు-క--స--ఒక-సం---సరం-అ------ి ప------- న---- క---- ఒ- స------- అ------- ప-్-ె-డ- న-ల-ు క-ి-ి ఒ- స-వ-్-ర- అ-ు-ు-ద- ----------------------------------------- పన్నెండు నెలలు కలిసి ఒక సంవత్సరం అవుతుంది 0
Pa-ne--u -e-al------si---a--an----a--- a-u----i P------- n----- k----- o-- s---------- a------- P-n-e-ḍ- n-l-l- k-l-s- o-a s-n-a-s-r-ṁ a-u-u-d- ----------------------------------------------- Panneṇḍu nelalu kalisi oka sanvatsaraṁ avutundi
Srpanj, kolovoz, rujan, జ---,-ఆ-స-ట్- స-ప్టెం---, జ---- ఆ------ స---------- జ-ల-, ఆ-స-ట-, స-ప-ట-ం-ర-, ------------------------- జూలై, ఆగస్ట్, సెప్టెంబర్, 0
J-l-i, ā--sṭ- --pṭem--r, J----- ā----- s--------- J-l-i- ā-a-ṭ- s-p-e-b-r- ------------------------ Jūlai, āgasṭ, sepṭembar,
listopad, studeni i prosinac. అ-్టోబర-, న-ంబర---ర-య- డిస---ర్ అ-------- న----- మ---- డ------- అ-్-ో-ర-, న-ం-ర- మ-ి-ు డ-స-ం-ర- ------------------------------- అక్టోబర్, నవంబర్ మరియు డిసెంబర్ 0
A-ṭ-ba-,-n-va-b-r mari-u -i-----r A------- n------- m----- ḍ------- A-ṭ-b-r- n-v-m-a- m-r-y- ḍ-s-m-a- --------------------------------- Akṭōbar, navambar mariyu ḍisembar

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...