Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   he ‫עבר 3‬

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

‫83 [שמונים ושלוש]‬

83 [shmonim w\'shalosh]

‫עבר 3‬

[avar 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
telefonirati ‫ל----‬ ‫לטלפן‬ 0
l't----- l'-----n l'talfen l't-l-e- -'------
Telefonirao / telefonirala sam. ‫א-- ט-----.‬ ‫אני טלפנתי.‬ 0
a-- t-------. an- t-------. ani tilfanti. a-i t-l-a-t-. ------------.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ‫כ- ה--- ט-----.‬ ‫כל הזמן טלפנתי.‬ 0
k-- h----- t-------. ko- h----- t-------. kol hazman tilfanti. k-l h-z-a- t-l-a-t-. -------------------.
pitati ‫ל----‬ ‫לשאול‬ 0
l---'o- li----l lish'ol l-s-'o- ----'--
Pitao / pitala sam. ‫א-- ש----.‬ ‫אני שאלתי.‬ 0
a-- s--'a---. an- s-------. ani sha'alti. a-i s-a'a-t-. -------'----.
Uvijek sam pitao / pitala. ‫ת--- ש----.‬ ‫תמיד שאלתי.‬ 0
t---- s--'a---. ta--- s-------. tamid sha'alti. t-m-d s-a'a-t-. ---------'----.
ispričati ‫ל---‬ ‫לספר‬ 0
l------ le----r lesaper l-s-p-r -------
Ispričao / ispričala sam. ‫א-- ס-----.‬ ‫אני סיפרתי.‬ 0
a-- s------. an- s------. ani siparti. a-i s-p-r-i. -----------.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. ‫ס----- א- כ- ה-----.‬ ‫סיפרתי את כל הסיפור.‬ 0
s------ e- k-- h------. si----- e- k-- h------. siparti et kol hasipur. s-p-r-i e- k-l h-s-p-r. ----------------------.
učiti ‫ל----‬ ‫ללמוד‬ 0
l----- li---d lilmod l-l-o- ------
Učio / učila sam. ‫א-- ל----.‬ ‫אני למדתי.‬ 0
a-- l-------. an- l-------. ani lamadeti. a-i l-m-d-t-. ------------.
Učio / učila sam cijelu večer. ‫ל---- כ- ה---.‬ ‫למדתי כל הערב.‬ 0
l------- k-- h-'e---. la------ k-- h------. lamadeti kol ha'erev. l-m-d-t- k-l h-'e-e-. ---------------'----.
raditi ‫ל----‬ ‫לעבוד‬ 0
l-'a--- la----d la'avod l-'a-o- --'----
Radio / radila sam. ‫א-- ע----.‬ ‫אני עבדתי.‬ 0
a-- a------. an- a------. ani avadeti. a-i a-a-e-i. -----------.
Radio / radila sam cijeli dan. ‫ע---- כ- ה---.‬ ‫עבדתי כל היום.‬ 0
a------ k-- h----. av----- k-- h----. avadeti kol hayom. a-a-e-i k-l h-y-m. -----------------.
jesti ‫ל----‬ ‫לאכול‬ 0
l-'e---- le-----l le'ekhol l-'e-h-l --'-----
Jeo / jela sam. ‫א-- א----.‬ ‫אני אכלתי.‬ 0
a-- a------. an- a------. ani akhalti. a-i a-h-l-i. -----------.
Pojeo / pojela sam svu hranu. ‫א---- א- כ- ה----.‬ ‫אכלתי את כל האוכל.‬ 0
a------ e- k-- h-'o----. ak----- e- k-- h-------. akhalti et kol ha'okhel. a-h-l-i e- k-l h-'o-h-l. -----------------'-----.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!