Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   he ‫שייכות 1‬

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

‫66 [שישים ושש]‬

66 [shishim w\'shesh]

‫שייכות 1‬

[shayakhut 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
ja – moj / moja / moje ‫אנ--- ש--‬ ‫--- – ש--- ‫-נ- – ש-י- ----------- ‫אני – שלי‬ 0
a-i----h-li a-- – s---- a-i – s-e-i ----------- ani – sheli
Ne mogu naći moj ključ. ‫א-י-ל- -ו--------ת -------ל--‬ ‫--- ל- מ--- / ת א- ה---- ש---- ‫-נ- ל- מ-צ- / ת א- ה-פ-ח ש-י-‬ ------------------------------- ‫אני לא מוצא / ת את המפתח שלי.‬ 0
a---l----t-e--ots-t e--ha---teax ----i. a-- l- m----------- e- h-------- s----- a-i l- m-t-e-m-t-e- e- h-m-f-e-x s-e-i- --------------------------------------- ani lo motse/motset et hamafteax sheli.
Ne mogu naći moju putnu kartu. ‫-ני--- -----/----ת----י---נסי---ש---‬ ‫--- ל- מ--- / ת א- כ---- ה----- ש---- ‫-נ- ל- מ-צ- / ת א- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-י-‬ -------------------------------------- ‫אני לא מוצא / ת את כרטיס הנסיעה שלי.‬ 0
ani l- m--s-/-----t e- -a-tis -a-e----h --e-i. a-- l- m----------- e- k----- h-------- s----- a-i l- m-t-e-m-t-e- e- k-r-i- h-n-s-'-h s-e-i- ---------------------------------------------- ani lo motse/motset et kartis hanesi'ah sheli.
ti – tvoj / tvoja / tvoje ‫-ת-/ - - ש-ך‬ ‫-- / ה – ש--- ‫-ת / ה – ש-ך- -------------- ‫את / ה – שלך‬ 0
t--t-–----l----s-e---h t--- – s-------------- t-/- – s-e-k-a-s-e-a-h ---------------------- th/t – shelkha/shelakh
Jesi li našao tvoj ključ? ‫מ----את-המפתח-שלך?‬ ‫---- א- ה---- ש---- ‫-צ-ת א- ה-פ-ח ש-ך-‬ -------------------- ‫מצאת את המפתח שלך?‬ 0
ma--a'-a/-a-s--- ---ha--f--a- s-el---/-h--ak-? m--------------- e- h-------- s--------------- m-t-a-t-/-a-s-'- e- h-m-f-e-x s-e-k-a-s-e-a-h- ---------------------------------------------- matsa'ta/matsa't et hamafteax shelkha/shelakh?
Jesi li našao tvoju putnu kartu? ‫--א- את כרט--------ה---ך-‬ ‫---- א- כ---- ה----- ש---- ‫-צ-ת א- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-ך-‬ --------------------------- ‫מצאת את כרטיס הנסיעה שלך?‬ 0
m-tsa'ta/--t--'t -- ---ti- h--es-'ah ---l----sh-l---? m--------------- e- k----- h-------- s--------------- m-t-a-t-/-a-s-'- e- k-r-i- h-n-s-'-h s-e-k-a-s-e-a-h- ----------------------------------------------------- matsa'ta/matsa't et kartis hanesi'ah shelkha/shelakh?
on – njegov / njegova / njegovo ‫-ו- - ---‬ ‫--- – ש--- ‫-ו- – ש-ו- ----------- ‫הוא – שלו‬ 0
h----s-e-o h- – s---- h- – s-e-o ---------- hu – shelo
Znaš li gdje je njegov ključ? ‫-ת /-ה יוד- /-----פה --פתח--לו?‬ ‫-- / ה י--- / ת א--- ה---- ש---- ‫-ת / ה י-ד- / ת א-פ- ה-פ-ח ש-ו-‬ --------------------------------- ‫את / ה יודע / ת איפה המפתח שלו?‬ 0
a---/-- y--e'-/yod---t-ey--- hamafteax -h-lo? a------ y------------- e---- h-------- s----- a-a-/-t y-d-'-/-o-e-a- e-f-h h-m-f-e-x s-e-o- --------------------------------------------- atah/at yode'a/yode'at eyfoh hamafteax shelo?
Znaš li gdje je njegova putna karta? ‫את / ה -ו-- --ת-איפ- --ט-----סיע- --ו?‬ ‫-- / ה י--- / ת א--- כ---- ה----- ש---- ‫-ת / ה י-ד- / ת א-פ- כ-ט-ס ה-ס-ע- ש-ו-‬ ---------------------------------------- ‫את / ה יודע / ת איפה כרטיס הנסיעה שלו?‬ 0
ata-/at --d-'-/---e'at e-fo--ka---s-ha---i'a---h---? a------ y------------- e---- k----- h-------- s----- a-a-/-t y-d-'-/-o-e-a- e-f-h k-r-i- h-n-s-'-h s-e-o- ---------------------------------------------------- atah/at yode'a/yode'at eyfoh kartis hanesi'ah shelo?
ona – njen / njena / njeno ‫----– ש--‬ ‫--- – ש--- ‫-י- – ש-ה- ----------- ‫היא – שלה‬ 0
h- – s-el-h h- – s----- h- – s-e-a- ----------- hi – shelah
Njen novac je nestao. ‫-כ---שלה --ד-‬ ‫---- ש-- א---- ‫-כ-ף ש-ה א-ד-‬ --------------- ‫הכסף שלה אבד.‬ 0
h-k-sef------h-avad. h------ s----- a---- h-k-s-f s-e-a- a-a-. -------------------- hakesef shelah avad.
Njena kreditna kartica je također nestala. ‫-כ--י----שר---של----ד ----ן-‬ ‫------ ה----- ש-- א-- ג- כ--- ‫-כ-ט-ס ה-ש-א- ש-ה א-ד ג- כ-.- ------------------------------ ‫וכרטיס האשראי שלה אבד גם כן.‬ 0
w'k-r-is-----s-r----sh-lah av---g-- ---. w------- h--------- s----- a--- g-- k--- w-k-r-i- h-'-s-r-'- s-e-a- a-a- g-m k-n- ---------------------------------------- w'kartis ha'ashra'y shelah avad gam ken.
mi – naš / naša / naše ‫א-----–-ש-נו‬ ‫----- – ש---- ‫-נ-נ- – ש-נ-‬ -------------- ‫אנחנו – שלנו‬ 0
ana-n- – sh--anu a----- – s------ a-a-n- – s-e-a-u ---------------- anaxnu – shelanu
Naš djed je bolestan. ‫-בא ש-נו -ול-.‬ ‫--- ש--- ח----- ‫-ב- ש-נ- ח-ל-.- ---------------- ‫סבא שלנו חולה.‬ 0
s--a --e-a-u -o-e-. s--- s------ x----- s-b- s-e-a-u x-l-h- ------------------- saba shelanu xoleh.
Naša baka je zdrava. ‫--תא-ש-נו-ב-י--.‬ ‫---- ש--- ב------ ‫-ב-א ש-נ- ב-י-ה-‬ ------------------ ‫סבתא שלנו בריאה.‬ 0
savt- --el--- bri-a-. s---- s------ b------ s-v-a s-e-a-u b-i-a-. --------------------- savta shelanu bri'ah.
vi – vaš / vaša / vaše ‫-תם /-ן ----כ- --ן‬ ‫--- / ן – ש--- / ן- ‫-ת- / ן – ש-כ- / ן- -------------------- ‫אתם / ן – שלכם / ן‬ 0
atem-a-en-- ----akhe-/-hel--hen a-------- – s------------------ a-e-/-t-n – s-e-a-h-m-s-e-a-h-n ------------------------------- atem/aten – shelakhem/shelakhen
Djeco, gdje je vaš tata? ‫--------ו-, איפה---- ש-כם-/-ן-‬ ‫----- / ו-- א--- א-- ש--- / ן-- ‫-ל-י- / ו-, א-פ- א-א ש-כ- / ן-‬ -------------------------------- ‫ילדים / ות, איפה אבא שלכם / ן?‬ 0
y---d---ye--do-,-e-f-h--ba--helak-em----la--e-? y--------------- e---- a-- s------------------- y-l-d-m-y-l-d-t- e-f-h a-a s-e-a-h-m-s-e-a-h-n- ----------------------------------------------- yeladim/yeladot, eyfoh aba shelakhem/shelakhen?
Djeco, gdje je vaša mama? ‫ילד---/--ת----פה א-- ש-כ- / -?‬ ‫----- / ו-- א--- א-- ש--- / ן-- ‫-ל-י- / ו-, א-פ- א-א ש-כ- / ן-‬ -------------------------------- ‫ילדים / ות, איפה אמא שלכם / ן?‬ 0
ye---im-yel--o-, -y-o- -m- -h--akh-m/-h---k-e-? y--------------- e---- i-- s------------------- y-l-d-m-y-l-d-t- e-f-h i-a s-e-a-h-m-s-e-a-h-n- ----------------------------------------------- yeladim/yeladot, eyfoh ima shelakhem/shelakhen?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!