Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   am ያለፈው አስጨናቂ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያ አንድ]

81 [semaniya ānidi]

ያለፈው አስጨናቂ 1

[halafī gīzē]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
pisati መ-ፍ መፃፍ መ-ፍ --- መፃፍ 0
met-s---i met-s’afi m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
On je napisao pismo. እ- --ዳ- ፃ-። እሱ ደብዳቤ ፃፈ። እ- ደ-ዳ- ፃ-። ----------- እሱ ደብዳቤ ፃፈ። 0
i-u-d-b--ab- ----af-. isu debidabē t-s’afe. i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
A ona je napisala razglednicu. እ--እ--ፖ-- -----ፈች። እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። እ- እ- ፖ-ት ካ-ድ ፃ-ች- ------------------ እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። 0
i-- is-a--ositi -ari-i t͟-’-fech-. ina iswa positi karidi t-s’afechi. i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
čitati ማን-ብ ማንበብ ማ-በ- ---- ማንበብ 0
ma---e-i manibebi m-n-b-b- -------- manibebi
On je čitao ilustrirani časopis. እ- መጽሔ---ነ-በ። እሱ መጽሔት አነበበ። እ- መ-ሔ- አ-በ-። ------------- እሱ መጽሔት አነበበ። 0
i-- met--i-̣-----n-be-e. isu mets’ih-ēti ānebebe. i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
A ona je čitala knjigu. እና--ሷ -ፅ-ፍ--ነበበች። እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። እ- እ- መ-ሐ- አ-በ-ች- ----------------- እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። 0
i-a is-a----͟-’i-̣--i ān----ec-i. ina iswa met-s’ih-āfi ānebebechi. i-a i-w- m-t-s-i-̣-f- ā-e-e-e-h-. --------------------------------- ina iswa met͟s’iḥāfi ānebebechi.
uzeti መ--ድ መውሰድ መ-ሰ- ---- መውሰድ 0
mewis-di mewisedi m-w-s-d- -------- mewisedi
On je uzeo cigaretu. እ---ጋራ ወ--። እሱ ሲጋራ ወሰደ። እ- ሲ-ራ ወ-ደ- ----------- እሱ ሲጋራ ወሰደ። 0
isu---g-r---e---e. isu sīgara wesede. i-u s-g-r- w-s-d-. ------------------ isu sīgara wesede.
Ona je uzela komad čokolade. እሷ--ጠ--ቸ-ላ---ሰደች። እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። እ- ነ-ላ ቸ-ላ- ወ-ደ-። ----------------- እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። 0
iswa net--l---he-ola-- w-se--chi. iswa net’ela chekolati wesedechi. i-w- n-t-e-a c-e-o-a-i w-s-d-c-i- --------------------------------- iswa net’ela chekolati wesedechi.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. እ--የ---መን ነበር ግን -ሷ ታማ- ---ች። እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። እ- የ-ይ-መ- ነ-ር ግ- እ- ታ-ኝ ነ-ረ-። ----------------------------- እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። 0
i-u ye--y--am-ni-ne-er--gin- i-------an-i-n--e-----. isu yemayitameni neberi gini iswa tamanyi neberechi. i-u y-m-y-t-m-n- n-b-r- g-n- i-w- t-m-n-i n-b-r-c-i- ---------------------------------------------------- isu yemayitameni neberi gini iswa tamanyi neberechi.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. እ- -ነፍ--በረ--ን እ--ታታ--ስ-ተ- ነበ--። እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። እ- ሰ-ፍ ነ-ረ ግ- እ- ታ-ሪ ስ-ተ- ነ-ረ-። ------------------------------- እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። 0
i---s--e-i--ebe-e ---i -s-a tatarī-s--at-ny----ber----. isu senefi nebere gini iswa tatarī siratenya neberechi. i-u s-n-f- n-b-r- g-n- i-w- t-t-r- s-r-t-n-a n-b-r-c-i- ------------------------------------------------------- isu senefi nebere gini iswa tatarī siratenya neberechi.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. እሱ--ሃ ነ-ረ -ን እ- ሀብታ--ነ-ረ-። እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። እ- ድ- ነ-ረ ግ- እ- ሀ-ታ- ነ-ረ-። -------------------------- እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። 0
isu d-h-----er--gi-i-is-a--ā---a-i--e----c-i. isu diha nebere gini iswa hābitami neberechi. i-u d-h- n-b-r- g-n- i-w- h-b-t-m- n-b-r-c-i- --------------------------------------------- isu diha nebere gini iswa hābitami neberechi.
On nije imao novaca, nego dugove. እ- -ን- ገ-ዘ--አ--በ----- -ዳ ---። እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። እ- ም-ም ገ-ዘ- አ-ነ-ረ-ም ፤ እ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። 0
i-u --n-m--ge-ize---ā-i-ebe---i-i ;-id- -ni-ī. isu minimi genizebi ālineberewimi ; ida inijī. i-u m-n-m- g-n-z-b- ā-i-e-e-e-i-i ; i-a i-i-ī- ---------------------------------------------- isu minimi genizebi ālineberewimi ; ida inijī.
On nije imao sreće, nego peh. እሱ -ን--ጥ--እ-ል-አል---ውም----ጥ----- -ንጂ። እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። እ- ም-ም ጥ- እ-ል አ-ነ-ረ-ም ፤ መ-ፎ እ-ል እ-ጂ- ------------------------------------ እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። 0
i-u--in-mi --iru-i-i-i --i--bere-i-- ------i-o --------ij-. isu minimi t’iru idili ālineberewimi ; met’ifo idili inijī. i-u m-n-m- t-i-u i-i-i ā-i-e-e-e-i-i ; m-t-i-o i-i-i i-i-ī- ----------------------------------------------------------- isu minimi t’iru idili ālineberewimi ; met’ifo idili inijī.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. እሱ-ስኬታ- --ነ--ም ፤ ---ሳካለት -ንጂ። እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። እ- ስ-ታ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ይ-ካ-ት እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። 0
isu-s-k--a-a--l-n--e--m--- ---ayi--k----- -n--ī. isu sikētama ālineberemi ; yemayisakaleti inijī. i-u s-k-t-m- ā-i-e-e-e-i ; y-m-y-s-k-l-t- i-i-ī- ------------------------------------------------ isu sikētama ālineberemi ; yemayisakaleti inijī.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. እ- እ--ቶ -----ም ፤ እርካታ--- እን-። እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። እ- እ-ክ- አ-ነ-ረ- ፤ እ-ካ- ቢ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። 0
i-- ir---to ā--n---r-m--; --ikat---ī-i------. isu irekito ālineberemi ; irikata bīsi inijī. i-u i-e-i-o ā-i-e-e-e-i ; i-i-a-a b-s- i-i-ī- --------------------------------------------- isu irekito ālineberemi ; irikata bīsi inijī.
On nije bio sretan, nego nesretan. እ- ደ--ኛ አ-ነ-ረ-----ዘ--- ---። እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። እ- ደ-ተ- አ-ነ-ረ- ፤ ሐ-ን-ኛ እ-ጂ- --------------------------- እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። 0
isu -e-i---y---lin---r-m--- h--ze--te-ya i-i--. isu desitenya ālineberemi ; h-āzenitenya inijī. i-u d-s-t-n-a ā-i-e-e-e-i ; h-ā-e-i-e-y- i-i-ī- ----------------------------------------------- isu desitenya ālineberemi ; ḥāzenitenya inijī.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. እሱ ሰ- ተ--- --ነበረ- - --ጠ--እንጂ። እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። እ- ሰ- ተ-ባ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ጠ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። 0
i-u s--i----i-a---ā-i----r--- ---e--t’e-a -ni--. isu sewi tegibabī ālineberemi ; yetet’ela inijī. i-u s-w- t-g-b-b- ā-i-e-e-e-i ; y-t-t-e-a i-i-ī- ------------------------------------------------ isu sewi tegibabī ālineberemi ; yetet’ela inijī.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...