Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   tl Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [walumpu’t isa]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tagalog igra Više
pisati ma---la- ng m------- n- m-g-u-a- n- ----------- magsulat ng 0
On je napisao pismo. S-mulat-s-y---------g l-ham. S------ s--- n- i---- l----- S-m-l-t s-y- n- i-a-g l-h-m- ---------------------------- Sumulat siya ng isang liham. 0
A ona je napisala razglednicu. At na-s--a--s-----g ----g-ka--. A- n------- s--- n- i---- k---- A- n-g-u-a- s-y- n- i-a-g k-r-. ------------------------------- At nagsulat siya ng isang kard. 0
čitati magba-- -g m------ n- m-g-a-a n- ---------- magbasa ng 0
On je čitao ilustrirani časopis. Nagbabas----ya----mag-z-ne. N-------- s--- n- m-------- N-g-a-a-a s-y- n- m-g-z-n-. --------------------------- Nagbabasa siya ng magazine. 0
A ona je čitala knjigu. At n-g-a-a--i-a ng-----g--ib--. A- n------ s--- n- i---- l----- A- n-g-a-a s-y- n- i-a-g l-b-o- ------------------------------- At nagbasa siya ng isang libro. 0
uzeti pa---kunin p--- k---- p-r- k-n-n ---------- para kunin 0
On je uzeo cigaretu. Ku-uha----a ---s---ri--o. K----- s--- n- s--------- K-m-h- s-y- n- s-g-r-l-o- ------------------------- Kumuha siya ng sigarilyo. 0
Ona je uzela komad čokolade. Kum--a -i---n- is--g-pi----ng t---ol-t-. K----- s--- n- i---- p------- t--------- K-m-h- s-y- n- i-a-g p-r-s-n- t-o-o-a-e- ---------------------------------------- Kumuha siya ng isang pirasong tsokolate. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Hi------t-pa--an--l--a--,-n-unit-m-t-p-- -n- -a----. H---- m------ a-- l------ n----- m------ a-- b---- . H-n-i m-t-p-t a-g l-l-k-, n-u-i- m-t-p-t a-g b-b-e . ---------------------------------------------------- Hindi matapat ang lalaki, ngunit matapat ang babae . 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Ta----ang la---i- --uni--masipa- --g-b-b-e. T---- a-- l------ n----- m------ a-- b----- T-m-d a-g l-l-k-, n-u-i- m-s-p-g a-g b-b-e- ------------------------------------------- Tamad ang lalaki, ngunit masipag ang babae. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Mah---- an--l--a--,---un-t--aya--n -n- b----. M------ a-- l------ n----- m------ a-- b----- M-h-r-p a-g l-l-k-, n-u-i- m-y-m-n a-g b-b-e- --------------------------------------------- Mahirap ang lalaki, ngunit mayaman ang babae. 0
On nije imao novaca, nego dugove. W-la---y-n---er-, m-a--tan--la-g--e---. W--- s----- p---- m-- u---- l--- m----- W-l- s-y-n- p-r-, m-a u-a-g l-n- m-r-n- --------------------------------------- Wala siyang pera, mga utang lang meron. 0
On nije imao sreće, nego peh. H----------------d---i--l-s -a-g. H---- s--- p------- m------ l---- H-n-i s-y- p-n-l-d- m-n-l-s l-n-. --------------------------------- Hindi siya pinalad, minalas lang. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Hi-------a-nag--g--p-----u-d- na--go l---. H---- s--- n----------- k---- n----- l---- H-n-i s-y- n-g-a-u-p-y- k-n-i n-b-g- l-n-. ------------------------------------------ Hindi siya nagtagumpay, kundi nabigo lang. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H-n-i----a n---ya--n, ku--i--a--ya-o- ----. H---- s--- n--------- k---- n-------- l---- H-n-i s-y- n-s-y-h-n- k-n-i n-y-y-m-t l-n-. ------------------------------------------- Hindi siya nasiyahan, kundi nayayamot lang. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Hi--- si-a--a--ya,-k-nd----l-----kot-lang H---- s--- m------ k---- n---------- l--- H-n-i s-y- m-s-y-, k-n-i n-l-l-n-k-t l-n- ----------------------------------------- Hindi siya masaya, kundi nalulungkot lang 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. H-ndi siya -alakaibiga-- -u-di----la--lan-. H---- s--- p------------ k---- m----- l---- H-n-i s-y- p-l-k-i-i-a-, k-n-i m-i-a- l-n-. ------------------------------------------- Hindi siya palakaibigan, kundi mailap lang. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...