Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   zh 过去时1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81[八十一]

81 [Bāshíyī]

过去时1

[guòqù shí 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
pisati 写---写 写____ 写-,-写 ----- 写字,书写 0
xi--ì- -----ě x_____ s_____ x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
On je napisao pismo. 他 写- 一封 --。 他 写_ 一_ 信 。 他 写- 一- 信 。 ----------- 他 写了 一封 信 。 0
t--x-ěle-y---ē-g-xìn. t_ x____ y_ f___ x___ t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
A ona je napisala razglednicu. 她 写- -个 ----。 她 写_ 一_ 明__ 。 她 写- 一- 明-片 。 ------------- 她 写了 一个 明信片 。 0
Tā x--l---- ---mí--xì--i--. T_ x____ y_ g_ m___________ T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
čitati 读--看书 读____ 读-,-书 ----- 读书,看书 0
Dú--ū- k-n-hū D_____ k_____ D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On je čitao ilustrirani časopis. 他--了 ---画报-。 他 读_ 一_ 画_ 。 他 读- 一- 画- 。 ------------ 他 读了 一本 画报 。 0
tā ---- -- běn-h-à--o. t_ d___ y_ b__ h______ t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
A ona je čitala knjigu. 她 读---- 书 。 她 读_ 一_ 书 。 她 读- 一- 书 。 ----------- 她 读了 一本 书 。 0
Tā -úle-yī -ěn -h-. T_ d___ y_ b__ s___ T- d-l- y- b-n s-ū- ------------------- Tā dúle yī běn shū.
uzeti 拿,取--到--,用-乘,坐 拿_____________ 拿-取-收-,-,-,-,- -------------- 拿,取,收到,吃,用,乘,坐 0
N-- --,-shō--dà-,--h-, -ò--, -hé-g,---ò N__ q__ s___ d___ c___ y____ c_____ z__ N-, q-, s-ō- d-o- c-ī- y-n-, c-é-g- z-ò --------------------------------------- Ná, qǔ, shōu dào, chī, yòng, chéng, zuò
On je uzeo cigaretu. 他 吸/- 了--- -烟-。 他 吸__ 了 一_ 香_ 。 他 吸-抽 了 一- 香- 。 --------------- 他 吸/抽 了 一支 香烟 。 0
t- xī--c------yī-zhī---ā---ā-. t_ x__ c_____ y_ z__ x________ t- x-/ c-ō-l- y- z-ī x-ā-g-ā-. ------------------------------ tā xī/ chōule yī zhī xiāngyān.
Ona je uzela komad čokolade. 她 吃了 ---巧-- 。 她 吃_ 一_ 巧__ 。 她 吃- 一- 巧-力 。 ------------- 她 吃了 一块 巧克力 。 0
T--c---- -ī-uà--qi-ok--ì. T_ c____ y_____ q________ T- c-ī-e y-k-à- q-ǎ-k-l-. ------------------------- Tā chīle yīkuài qiǎokèlì.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. 他--- -忠-- 但--她--他--- 。 他 对_ 不___ 但_ 她 对_ 忠_ 。 他 对- 不-诚- 但- 她 对- 忠- 。 ---------------------- 他 对她 不忠诚, 但是 她 对他 忠诚 。 0
T- d-ì--ā----zhō------g,------ì--ā d-ì -- -h-ngchéng. T_ d__ t_ b_ z__________ d_____ t_ d__ t_ z__________ T- d-ì t- b- z-ō-g-h-n-, d-n-h- t- d-ì t- z-ō-g-h-n-. ----------------------------------------------------- Tā duì tā bù zhōngchéng, dànshì tā duì tā zhōngchéng.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. 他 很懒, 但--她 -劳-。 他 很__ 但_ 她 勤_ 。 他 很-, 但- 她 勤- 。 --------------- 他 很懒, 但是 她 勤劳 。 0
Tā hěn---n- d-ns-- t- q-nl--. T_ h__ l___ d_____ t_ q______ T- h-n l-n- d-n-h- t- q-n-á-. ----------------------------- Tā hěn lǎn, dànshì tā qínláo.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. 他---,--是 她 -钱 。 他 很__ 但_ 她 有_ 。 他 很-, 但- 她 有- 。 --------------- 他 很穷, 但是 她 有钱 。 0
Tā-h-n-q---g, dà-shì t--y-- -ián. T_ h__ q_____ d_____ t_ y__ q____ T- h-n q-ó-g- d-n-h- t- y-u q-á-. --------------------------------- Tā hěn qióng, dànshì tā yǒu qián.
On nije imao novaca, nego dugove. 他-没- 钱- 还有--务 。 他 没_ 钱_ 还_ 债_ 。 他 没- 钱- 还- 债- 。 --------------- 他 没有 钱, 还有 债务 。 0
T- méi-ǒ- q-án--há- --u ---i--. T_ m_____ q____ h__ y__ z______ T- m-i-ǒ- q-á-, h-i y-u z-à-w-. ------------------------------- Tā méiyǒu qián, hái yǒu zhàiwù.
On nije imao sreće, nego peh. 他 没-----, 还--倒--。 他 没_ 好___ 还 很__ 。 他 没- 好-气- 还 很-霉 。 ----------------- 他 没有 好运气, 还 很倒霉 。 0
Tā------uh-o-y--q-- h---h-- --oméi. T_ m________ y_____ h__ h__ d______ T- m-i-ǒ-h-o y-n-ì- h-i h-n d-o-é-. ----------------------------------- Tā méiyǒuhǎo yùnqì, hái hěn dǎoméi.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. 他-- -功, 还 -失- 。 他 没 成__ 还 很__ 。 他 没 成-, 还 很-败 。 --------------- 他 没 成功, 还 很失败 。 0
T- -- ché-ggōn-----i h-n--hībài. T_ m_ c_________ h__ h__ s______ T- m- c-é-g-ō-g- h-i h-n s-ī-à-. -------------------------------- Tā mò chénggōng, hái hěn shībài.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. 他---满意--而--很不---。 他 不 满__ 而_ 很___ 。 他 不 满-, 而- 很-满- 。 ----------------- 他 不 满意, 而且 很不满足 。 0
T--b- m-ny-, érq-ě-----bù m-n--. T_ b_ m_____ é____ h__ b_ m_____ T- b- m-n-ì- é-q-ě h-n b- m-n-ú- -------------------------------- Tā bù mǎnyì, érqiě hěn bù mǎnzú.
On nije bio sretan, nego nesretan. 他----,----很----。 他 不___ 而_ 很___ 。 他 不-心- 而- 很-幸- 。 ---------------- 他 不开心, 而且 很不幸福 。 0
T--b- k--xīn,-ér-iě --- bù x--gf-. T_ b_ k______ é____ h__ b_ x______ T- b- k-i-ī-, é-q-ě h-n b- x-n-f-. ---------------------------------- Tā bù kāixīn, érqiě hěn bù xìngfú.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. 他-让- -有---- 而--惹人厌 。 他 让_ 没_ 好__ 而_ 惹__ 。 他 让- 没- 好-, 而- 惹-厌 。 -------------------- 他 让人 没有 好感, 而且 惹人厌 。 0
Tā--à---r-n-mé--ǒu h---ǎ-, --qiě r---én y-n. T_ r___ r__ m_____ h______ é____ r_ r__ y___ T- r-n- r-n m-i-ǒ- h-o-ǎ-, é-q-ě r- r-n y-n- -------------------------------------------- Tā ràng rén méiyǒu hǎogǎn, érqiě rě rén yàn.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...