Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   zh 过去时1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81[八十一]

81 [Bāshíyī]

过去时1

[guòqù shí 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
pisati 写字,-写 写字,书写 写-,-写 ----- 写字,书写 0
x-ěz-,---ū-iě xiězì, shūxiě x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
On je napisao pismo. 他 -了--封 --。 他 写了 一封 信 。 他 写- 一- 信 。 ----------- 他 写了 一封 信 。 0
tā-x---e-yī --ng----. tā xiěle yī fēng xìn. t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
A ona je napisala razglednicu. 她-写了 一个 明-- 。 她 写了 一个 明信片 。 她 写- 一- 明-片 。 ------------- 她 写了 一个 明信片 。 0
T--xiěle-yī gè--ín-x--p-à-. Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn. T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
čitati 读---书 读书,看书 读-,-书 ----- 读书,看书 0
D-sh-, kàn-hū Dúshū, kànshū D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On je čitao ilustrirani časopis. 他--了-一-----。 他 读了 一本 画报 。 他 读- 一- 画- 。 ------------ 他 读了 一本 画报 。 0
tā-d--e y- b-n h---à-. tā dúle yī běn huàbào. t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
A ona je čitala knjigu. 她-读了 一本 --。 她 读了 一本 书 。 她 读- 一- 书 。 ----------- 她 读了 一本 书 。 0
T- dúle yī---n -h-. Tā dúle yī běn shū. T- d-l- y- b-n s-ū- ------------------- Tā dúle yī běn shū.
uzeti 拿,-,-到-吃-用,--坐 拿,取,收到,吃,用,乘,坐 拿-取-收-,-,-,-,- -------------- 拿,取,收到,吃,用,乘,坐 0
Ná,--ǔ, --------, --ī- --ng--ch--g, --ò Ná, qǔ, shōu dào, chī, yòng, chéng, zuò N-, q-, s-ō- d-o- c-ī- y-n-, c-é-g- z-ò --------------------------------------- Ná, qǔ, shōu dào, chī, yòng, chéng, zuò
On je uzeo cigaretu. 他---抽 ---支--烟 。 他 吸/抽 了 一支 香烟 。 他 吸-抽 了 一- 香- 。 --------------- 他 吸/抽 了 一支 香烟 。 0
tā--ī---h-----y- ----xiā-g-ān. tā xī/ chōule yī zhī xiāngyān. t- x-/ c-ō-l- y- z-ī x-ā-g-ā-. ------------------------------ tā xī/ chōule yī zhī xiāngyān.
Ona je uzela komad čokolade. 她 吃---- --力-。 她 吃了 一块 巧克力 。 她 吃- 一- 巧-力 。 ------------- 她 吃了 一块 巧克力 。 0
Tā -hī-e-y-kuài -i----l-. Tā chīle yīkuài qiǎokèlì. T- c-ī-e y-k-à- q-ǎ-k-l-. ------------------------- Tā chīle yīkuài qiǎokèlì.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. 他-对她---诚--但是-她-对他 -诚 。 他 对她 不忠诚, 但是 她 对他 忠诚 。 他 对- 不-诚- 但- 她 对- 忠- 。 ---------------------- 他 对她 不忠诚, 但是 她 对他 忠诚 。 0
T- --ì -ā bù----n--héng- d--s-- -ā -uì--ā-z-ōngch---. Tā duì tā bù zhōngchéng, dànshì tā duì tā zhōngchéng. T- d-ì t- b- z-ō-g-h-n-, d-n-h- t- d-ì t- z-ō-g-h-n-. ----------------------------------------------------- Tā duì tā bù zhōngchéng, dànshì tā duì tā zhōngchéng.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. 他 -懒,-但是-她 -劳-。 他 很懒, 但是 她 勤劳 。 他 很-, 但- 她 勤- 。 --------------- 他 很懒, 但是 她 勤劳 。 0
Tā--ěn----,--à---ì--ā-qínlá-. Tā hěn lǎn, dànshì tā qínláo. T- h-n l-n- d-n-h- t- q-n-á-. ----------------------------- Tā hěn lǎn, dànshì tā qínláo.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. 他 --, 但--- -钱 。 他 很穷, 但是 她 有钱 。 他 很-, 但- 她 有- 。 --------------- 他 很穷, 但是 她 有钱 。 0
T- h-n--ió--, --n-h- t--y-- ---n. Tā hěn qióng, dànshì tā yǒu qián. T- h-n q-ó-g- d-n-h- t- y-u q-á-. --------------------------------- Tā hěn qióng, dànshì tā yǒu qián.
On nije imao novaca, nego dugove. 他 -有 ----有 -务 。 他 没有 钱, 还有 债务 。 他 没- 钱- 还- 债- 。 --------------- 他 没有 钱, 还有 债务 。 0
Tā m--y-u q-án,-----y-u zhà-wù. Tā méiyǒu qián, hái yǒu zhàiwù. T- m-i-ǒ- q-á-, h-i y-u z-à-w-. ------------------------------- Tā méiyǒu qián, hái yǒu zhàiwù.
On nije imao sreće, nego peh. 他-没--好----还 -倒- 。 他 没有 好运气, 还 很倒霉 。 他 没- 好-气- 还 很-霉 。 ----------------- 他 没有 好运气, 还 很倒霉 。 0
Tā --i---h-o-yùnqì, h-i -ě- ------. Tā méiyǒuhǎo yùnqì, hái hěn dǎoméi. T- m-i-ǒ-h-o y-n-ì- h-i h-n d-o-é-. ----------------------------------- Tā méiyǒuhǎo yùnqì, hái hěn dǎoméi.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. 他---成-,----失- 。 他 没 成功, 还 很失败 。 他 没 成-, 还 很-败 。 --------------- 他 没 成功, 还 很失败 。 0
T--m---h-n--ō--, -ái-h-----ī-ài. Tā mò chénggōng, hái hěn shībài. T- m- c-é-g-ō-g- h-i h-n s-ī-à-. -------------------------------- Tā mò chénggōng, hái hěn shībài.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. 他 --满-, 而--很--- 。 他 不 满意, 而且 很不满足 。 他 不 满-, 而- 很-满- 。 ----------------- 他 不 满意, 而且 很不满足 。 0
T-----m-n--- -r--- --n -- m---ú. Tā bù mǎnyì, érqiě hěn bù mǎnzú. T- b- m-n-ì- é-q-ě h-n b- m-n-ú- -------------------------------- Tā bù mǎnyì, érqiě hěn bù mǎnzú.
On nije bio sretan, nego nesretan. 他 ---, -且 -不幸--。 他 不开心, 而且 很不幸福 。 他 不-心- 而- 很-幸- 。 ---------------- 他 不开心, 而且 很不幸福 。 0
T- b--kā-xīn,-érq------ bù---ng--. Tā bù kāixīn, érqiě hěn bù xìngfú. T- b- k-i-ī-, é-q-ě h-n b- x-n-f-. ---------------------------------- Tā bù kāixīn, érqiě hěn bù xìngfú.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. 他 让- 没--好-,-而---人- 。 他 让人 没有 好感, 而且 惹人厌 。 他 让- 没- 好-, 而- 惹-厌 。 -------------------- 他 让人 没有 好感, 而且 惹人厌 。 0
T- -à-g --n ----ǒu ----ǎ-, ér----rě-r-n-y--. Tā ràng rén méiyǒu hǎogǎn, érqiě rě rén yàn. T- r-n- r-n m-i-ǒ- h-o-ǎ-, é-q-ě r- r-n y-n- -------------------------------------------- Tā ràng rén méiyǒu hǎogǎn, érqiě rě rén yàn.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...