Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   be Прошлы час 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [восемдзесят адзін]

81 [vosemdzesyat adzіn]

Прошлы час 1

[Proshly chas 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
pisati піса-ь п----- п-с-ц- ------ пісаць 0
pіsat-’ p------ p-s-t-’ ------- pіsats’
On je napisao pismo. Ё---і--ў -іс-. Ё- п---- л---- Ё- п-с-ў л-с-. -------------- Ён пісаў ліст. 0
E--pіs-----st. E- p---- l---- E- p-s-u l-s-. -------------- En pіsau lіst.
A ona je napisala razglednicu. А -на-піс----па---ў--. А я-- п----- п-------- А я-а п-с-л- п-ш-о-к-. ---------------------- А яна пісала паштоўку. 0
A -----pіsala ----t----. A y--- p----- p--------- A y-n- p-s-l- p-s-t-u-u- ------------------------ A yana pіsala pashtouku.
čitati чыт--ь ч----- ч-т-ц- ------ чытаць 0
c--t--s’ c------- c-y-a-s- -------- chytats’
On je čitao ilustrirani časopis. Ён-ч-т-ў час-п-с. Ё- ч---- ч------- Ё- ч-т-ў ч-с-п-с- ----------------- Ён чытаў часопіс. 0
En -hy------aso-і-. E- c----- c-------- E- c-y-a- c-a-o-і-. ------------------- En chytau chasopіs.
A ona je čitala knjigu. А -н---ыт--- кні-у. А я-- ч----- к----- А я-а ч-т-л- к-і-у- ------------------- А яна чытала кнігу. 0
A ---a -hy-----k--g-. A y--- c------ k----- A y-n- c-y-a-a k-і-u- --------------------- A yana chytala knіgu.
uzeti у--ць у---- у-я-ь ----- узяць 0
uzy-t-’ u------ u-y-t-’ ------- uzyats’
On je uzeo cigaretu. Ён----------рэ-у. Ё- у--- ц-------- Ё- у-я- ц-г-р-т-. ----------------- Ён узяў цыгарэту. 0
E--u-y-u -s--a--t-. E- u---- t--------- E- u-y-u t-y-a-e-u- ------------------- En uzyau tsygaretu.
Ona je uzela komad čokolade. Я-а--зя-а ка-ал-к -а------. Я-- ў---- к------ ш-------- Я-а ў-я-а к-в-л-к ш-к-л-д-. --------------------------- Яна ўзяла кавалак шакаладу. 0
Y----u-ya-a-----lak----ka-a--. Y--- u----- k------ s--------- Y-n- u-y-l- k-v-l-k s-a-a-a-u- ------------------------------ Yana uzyala kavalak shakaladu.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ён-бы---я-ерны, ал- -н-----а--ерная. Ё- б-- н------- а-- я-- б--- в------ Ё- б-ў н-в-р-ы- а-е я-а б-л- в-р-а-. ------------------------------------ Ён быў няверны, але яна была верная. 0
E---y----a-----, a----a-a ---a v-r--ya. E- b-- n-------- a-- y--- b--- v------- E- b-u n-a-e-n-, a-e y-n- b-l- v-r-a-a- --------------------------------------- En byu nyaverny, ale yana byla vernaya.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Ё- -ыў-лянів-, але -н---ы-а-ста-а-н-я. Ё- б-- л------ а-- я-- б--- с--------- Ё- б-ў л-н-в-, а-е я-а б-л- с-а-а-н-я- -------------------------------------- Ён быў лянівы, але яна была старанная. 0
En-byu-l----vy, ale -ana--yla----ra--aya. E- b-- l------- a-- y--- b--- s---------- E- b-u l-a-і-y- a-e y-n- b-l- s-a-a-n-y-. ----------------------------------------- En byu lyanіvy, ale yana byla starannaya.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ён---ў -е--ы--але---а-б--а-ба-ат-я. Ё- б-- б----- а-- я-- б--- б------- Ё- б-ў б-д-ы- а-е я-а б-л- б-г-т-я- ----------------------------------- Ён быў бедны, але яна была багатая. 0
E- -----ed---------an- by-a --ga--ya. E- b-- b----- a-- y--- b--- b-------- E- b-u b-d-y- a-e y-n- b-l- b-g-t-y-. ------------------------------------- En byu bedny, ale yana byla bagataya.
On nije imao novaca, nego dugove. У-яг-----было--р-ша-, ---ы-і -а-ы--. У я-- н- б--- г------ а б--- п------ У я-о н- б-л- г-о-а-, а б-л- п-з-к-. ------------------------------------ У яго не было грошай, а былі пазыкі. 0
U --g- n- bylo ------y- - b----p--yk-. U y--- n- b--- g------- a b--- p------ U y-g- n- b-l- g-o-h-y- a b-l- p-z-k-. -------------------------------------- U yago ne bylo groshay, a bylі pazykі.
On nije imao sreće, nego peh. У яг--н- б--о-ша-ц-в-ння,-а ---і --ў---ы. У я-- н- б--- ш---------- а б--- н------- У я-о н- б-л- ш-н-а-а-н-, а б-л- н-ў-а-ы- ----------------------------------------- У яго не было шанцавання, а былі няўдачы. 0
U-y-go -- b-lo --a-t--va---a, - ------yau--chy. U y--- n- b--- s------------- a b--- n--------- U y-g- n- b-l- s-a-t-a-a-n-a- a b-l- n-a-d-c-y- ----------------------------------------------- U yago ne bylo shantsavannya, a bylі nyaudachy.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. У-яг- -е б------сп--а-, ---ы---прав---. У я-- н- б--- п-------- а б--- п------- У я-о н- б-л- п-с-е-а-, а б-л- п-а-а-ы- --------------------------------------- У яго не было поспехаў, а былі правалы. 0
U--ag--ne by---po--ekh-u--a -ylі-p---aly. U y--- n- b--- p--------- a b--- p------- U y-g- n- b-l- p-s-e-h-u- a b-l- p-a-a-y- ----------------------------------------- U yago ne bylo pospekhau, a bylі pravaly.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ё- не-быў--а-ав-л-н-,-а--ы- -ез-даво-е--. Ё- н- б-- з---------- а б-- н------------ Ё- н- б-ў з-д-в-л-н-, а б-ў н-з-д-в-л-н-. ----------------------------------------- Ён не быў задаволены, а быў незадаволены. 0
En ne -y--z-da------,---b-u-nez-dav--eny. E- n- b-- z---------- a b-- n------------ E- n- b-u z-d-v-l-n-, a b-u n-z-d-v-l-n-. ----------------------------------------- En ne byu zadavoleny, a byu nezadavoleny.
On nije bio sretan, nego nesretan. Ён н- б-- -ч--лів-, а б-- ---часн-. Ё- н- б-- ш-------- а б-- н-------- Ё- н- б-ў ш-а-л-в-, а б-ў н-ш-а-н-. ----------------------------------- Ён не быў шчаслівы, а быў няшчасны. 0
En ne b---shc-a------ --b-u -y-s-chasn-. E- n- b-- s---------- a b-- n----------- E- n- b-u s-c-a-l-v-, a b-u n-a-h-h-s-y- ---------------------------------------- En ne byu shchaslіvy, a byu nyashchasny.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ён н----ў --------н-- - --ў н---мп---ч--. Ё- н- б-- с---------- а б-- н------------ Ё- н- б-ў с-м-а-ы-н-, а б-ў н-с-м-а-ы-н-. ----------------------------------------- Ён не быў сімпатычны, а быў несімпатычны. 0
En-ne --u s-mpat--hn-,-a byu nesіmp---chn-. E- n- b-- s----------- a b-- n------------- E- n- b-u s-m-a-y-h-y- a b-u n-s-m-a-y-h-y- ------------------------------------------- En ne byu sіmpatychny, a byu nesіmpatychny.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...