Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   it Passato 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ottantuno]

Passato 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
pisati scri-ere s------- s-r-v-r- -------- scrivere 0
On je napisao pismo. Lui--a-s-r-tt- --- -e-t--a. L-- h- s------ u-- l------- L-i h- s-r-t-o u-a l-t-e-a- --------------------------- Lui ha scritto una lettera. 0
A ona je napisala razglednicu. E l-i----s---tto -na-c-r-ol-n-. E l-- h- s------ u-- c--------- E l-i h- s-r-t-o u-a c-r-o-i-a- ------------------------------- E lei ha scritto una cartolina. 0
čitati l--gere l------ l-g-e-e ------- leggere 0
On je čitao ilustrirani časopis. Lu-----let-- u-- r---sta. L-- h- l---- u-- r------- L-i h- l-t-o u-a r-v-s-a- ------------------------- Lui ha letto una rivista. 0
A ona je čitala knjigu. E lei-------t---n -i---. E l-- h- l---- u- l----- E l-i h- l-t-o u- l-b-o- ------------------------ E lei ha letto un libro. 0
uzeti p-e---re p------- p-e-d-r- -------- prendere 0
On je uzeo cigaretu. L-i h- -r-so -n- s-----t-a. L-- h- p---- u-- s--------- L-i h- p-e-o u-a s-g-r-t-a- --------------------------- Lui ha preso una sigaretta. 0
Ona je uzela komad čokolade. L-i-h- pr--- un-p-z-- d--c--c-olat-. L-- h- p---- u- p---- d- c---------- L-i h- p-e-o u- p-z-o d- c-o-c-l-t-. ------------------------------------ Lei ha preso un pezzo di cioccolato. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Lui--------ed---- m- -ei-------d-le. L-- e-- i-------- m- l-- e-- f------ L-i e-a i-f-d-l-, m- l-i e-a f-d-l-. ------------------------------------ Lui era infedele, ma lei era fedele. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Lu- -r- -igr-,----l----r- at-iv-. L-- e-- p----- m- l-- e-- a------ L-i e-a p-g-o- m- l-i e-a a-t-v-. --------------------------------- Lui era pigro, ma lei era attiva. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Lu----a ---er-,--a--ei e-a-r-cc-. L-- e-- p------ m- l-- e-- r----- L-i e-a p-v-r-, m- l-i e-a r-c-a- --------------------------------- Lui era povero, ma lei era ricca. 0
On nije imao novaca, nego dugove. L-- -on-a--v- soldi -- deb-ti. L-- n-- a---- s---- m- d------ L-i n-n a-e-a s-l-i m- d-b-t-. ------------------------------ Lui non aveva soldi ma debiti. 0
On nije imao sreće, nego peh. Lui non -v----fortuna-ma-s-o---n-. L-- n-- a---- f------ m- s-------- L-i n-n a-e-a f-r-u-a m- s-o-t-n-. ---------------------------------- Lui non aveva fortuna ma sfortuna. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. L-- n-- a--v- su-ces-o--a---s-c-esso. L-- n-- a---- s------- m- i---------- L-i n-n a-e-a s-c-e-s- m- i-s-c-e-s-. ------------------------------------- Lui non aveva successo ma insuccesso. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. L-i-n---e-- co-t--t---a--c--t-nt-. L-- n-- e-- c------- m- s--------- L-i n-n e-a c-n-e-t- m- s-o-t-n-o- ---------------------------------- Lui non era contento ma scontento. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Lu--non ----fe--ce ---i-f---ce. L-- n-- e-- f----- m- i-------- L-i n-n e-a f-l-c- m- i-f-l-c-. ------------------------------- Lui non era felice ma infelice. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Lu- -o- -r----m-a--co -- anti-a-i--. L-- n-- e-- s-------- m- a---------- L-i n-n e-a s-m-a-i-o m- a-t-p-t-c-. ------------------------------------ Lui non era simpatico ma antipatico. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...