Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   ka წარსული 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ოთხმოცდაერთი]

81 [otkhmotsdaerti]

წარსული 1

[ts'arsuli 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
pisati წე-ა წერა 0
t-'e-- ts---a ts'era t-'e-a --'---
On je napisao pismo. ის წ----- წ----. ის წერილს წერდა. 0
i- t-'e---- t-'e---. is t------- t------. is ts'erils ts'erda. i- t-'e-i-s t-'e-d-. -----'--------'----.
A ona je napisala razglednicu. ის ბ----- წ----. ის ბარათს წერდა. 0
i- b----- t-'e---. is b----- t------. is barats ts'erda. i- b-r-t- t-'e-d-. ------------'----.
čitati კი---ა კითხვა 0
k'i----- k'-----a k'itkhva k'i-k-v- -'------
On je čitao ilustrirani časopis. ის ჟ------ კ---------. ის ჟურნალს კითხულობდა. 0
i- z------- k'i---------. is z------- k-----------. is zhurnals k'itkhulobda. i- z-u-n-l- k'i-k-u-o-d-. -------------'----------.
A ona je čitala knjigu. და ი- წ---- კ---------. და ის წიგნს კითხულობდა. 0
d- i- t-'i--- k'i---------. da i- t------ k-----------. da is ts'igns k'itkhulobda. d- i- t-'i-n- k'i-k-u-o-d-. --------'------'----------.
uzeti აღ--ა აღება 0
a----- ag---a agheba a-h-b- ------
On je uzeo cigaretu. მა- ს------- ა---. მან სიგარეტი აიღო. 0
m-- s------'i a----. ma- s-------- a----. man sigaret'i aigho. m-n s-g-r-t'i a-g-o. -----------'-------.
Ona je uzela komad čokolade. მა- ე--- ნ----- შ------- ა---. მან ერთი ნაჭერი შოკოლადი აიღო. 0
m-- e--- n---'e-- s---'o---- a----. ma- e--- n------- s--------- a----. man erti nach'eri shok'oladi aigho. m-n e-t- n-c-'e-i s-o-'o-a-i a-g-o. -------------'--------'-----------.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. ის [----- ა- ი-- ე------- ი- [----- კ- – ე------ ი--. ის [კაცი] არ იყო ერთგული, ის [ქალი] კი – ერთგული იყო. 0
i- [k'a---] a- i-- e------, i- [k---] k'i – e------ i--. is [------- a- i-- e------- i- [----- k-- – e------ i--. is [k'atsi] ar iqo ertguli, is [kali] k'i – ertguli iqo. i- [k'a-s-] a- i-o e-t-u-i, i- [k-l-] k'i – e-t-u-i i-o. ---[-'----]---------------,----[----]--'--–------------.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. ის [----- ზ------ ი--- ი- [----- კ- – ბ-----. ის [კაცი] ზარმაცი იყო, ის [ქალი] კი – ბეჯითი. 0
i- [k'a---] z------- i--, i- [k---] k'i – b-----. is [------- z------- i--- i- [----- k-- – b-----. is [k'atsi] zarmatsi iqo, is [kali] k'i – bejiti. i- [k'a-s-] z-r-a-s- i-o, i- [k-l-] k'i – b-j-t-. ---[-'----]-------------,----[----]--'--–-------.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. ის [----- ღ----- ი--- ი- [----- კ- – მ------. ის [კაცი] ღარიბი იყო, ის [ქალი] კი – მდიდარი. 0
i- [k'a---] g------ i--, i- [k---] k'i – m------. is [------- g------ i--- i- [----- k-- – m------. is [k'atsi] gharibi iqo, is [kali] k'i – mdidari. i- [k'a-s-] g-a-i-i i-o, i- [k-l-] k'i – m-i-a-i. ---[-'----]------------,----[----]--'--–--------.
On nije imao novaca, nego dugove. მა- ფ--- კ- ა- ჰ------ ა----- ვ-----. მას ფული კი არ ჰქონდა, არამედ ვალები. 0
m-- p--- k'i a- h-----, a----- v-----. ma- p--- k-- a- h------ a----- v-----. mas puli k'i ar hkonda, aramed valebi. m-s p-l- k'i a- h-o-d-, a-a-e- v-l-b-. ----------'-----------,--------------.
On nije imao sreće, nego peh. მა- ი----- ა- ჰ------ რ----- უ----- ი--. მას იღბალი არ ჰქონდა, რადგან უიღბლო იყო. 0
m-- i------ a- h-----, r----- u------ i--. ma- i------ a- h------ r----- u------ i--. mas ighbali ar hkonda, radgan uighblo iqo. m-s i-h-a-i a- h-o-d-, r-d-a- u-g-b-o i-o. ---------------------,-------------------.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. ის წ---------- კ- ა--- წ----------- ი--. ის წარმატებული კი არა, წარუმატებელი იყო. 0
i- t-'a----'e---- k'i a--, t-'a-----'e---- i--. is t------------- k-- a--- t-------------- i--. is ts'armat'ebuli k'i ara, ts'arumat'ebeli iqo. i- t-'a-m-t'e-u-i k'i a-a, t-'a-u-a-'e-e-i i-o. -----'-----'-------'-----,---'------'---------.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. ის კ-------- კ- ა--- უ--------- ი--. ის კმაყოფილი კი არა, უკმაყოფილო იყო. 0
i- k'm------- k'i a--, u-'m------- i--. is k--------- k-- a--- u---------- i--. is k'maqopili k'i ara, uk'maqopilo iqo. i- k'm-q-p-l- k'i a-a, u-'m-q-p-l- i-o. ----'----------'-----,---'------------.
On nije bio sretan, nego nesretan. ის ბ------- კ- ა--- ა----- უ------ ი--. ის ბედნიერი კი არა, არამედ უბედური იყო. 0
i- b------- k'i a--, a----- u------ i--. is b------- k-- a--- a----- u------ i--. is bednieri k'i ara, aramed ubeduri iqo. i- b-d-i-r- k'i a-a, a-a-e- u-e-u-i i-o. -------------'-----,-------------------.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. ის ს--------- კ- ა- ი--- ა----- უ--- ი--. ის სიმპატიური კი არ იყო, არამედ უშნო იყო. 0
i- s---'a-'i--- k'i a- i--, a----- u---- i--. is s----------- k-- a- i--- a----- u---- i--. is simp'at'iuri k'i ar iqo, aramed ushno iqo. i- s-m-'a-'i-r- k'i a- i-o, a-a-e- u-h-o i-o. -------'--'------'--------,-----------------.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...