Я ---з---,--и---н-п--е--еть--.
Я н- з---- ч- в-- п-----------
Я н- з-а-, ч- в-н п-в-р-е-ь-я-
------------------------------
Я не знаю, чи він повернеться. 0 YA ne-zn-yu,-chy-vin --ve--et--y-.Y- n- z----- c-- v-- p------------Y- n- z-a-u- c-y v-n p-v-r-e-ʹ-y-.----------------------------------YA ne znayu, chy vin povernetʹsya.
Я-не ---ю,-ч--в-- м-н--з-тел-ф--у-.
Я н- з---- ч- в-- м--- з-----------
Я н- з-а-, ч- в-н м-н- з-т-л-ф-н-є-
-----------------------------------
Я не знаю, чи він мені зателефонує. 0 YA ne--n---- c-y-vi---eni-z-t-l-f--uye.Y- n- z----- c-- v-- m--- z------------Y- n- z-a-u- c-y v-n m-n- z-t-l-f-n-y-.---------------------------------------YA ne znayu, chy vin meni zatelefonuye.
Я--умн-ваюс-- що ---ійсно-й-м- п--о--юсь.
Я с---------- щ- я д----- й--- п---------
Я с-м-і-а-с-, щ- я д-й-н- й-м- п-д-б-ю-ь-
-----------------------------------------
Я сумніваюся, що я дійсно йому подобаюсь. 0 Y---um-ivay--ya- s--ho-ya--iy̆-n----o-u-p--ob-----.Y- s------------ s---- y- d------ y---- p----------Y- s-m-i-a-u-y-, s-c-o y- d-y-s-o y-o-u p-d-b-y-s-.---------------------------------------------------YA sumnivayusya, shcho ya diy̆sno y̆omu podobayusʹ.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nisam sigurna voli li on mene zaista.
Я сумніваюся, що я дійсно йому подобаюсь.
YA sumnivayusya, shcho ya diy̆sno y̆omu podobayusʹ.
Я сум-і--юс-, що ------------ише.
Я с---------- щ- в-- м--- н------
Я с-м-і-а-с-, щ- в-н м-н- н-п-ш-.
---------------------------------
Я сумніваюся, що він мені напише. 0 Y- -u--ivay---a--s-c---vin m--i-napy-h-.Y- s------------ s---- v-- m--- n-------Y- s-m-i-a-u-y-, s-c-o v-n m-n- n-p-s-e-----------------------------------------YA sumnivayusya, shcho vin meni napyshe.
Чи-д-йс-о-- ---- -о-об-юс-?
Ч- д----- я й--- п---------
Ч- д-й-н- я й-м- п-д-б-ю-ь-
---------------------------
Чи дійсно я йому подобаюсь? 0 Chy-di--s-o ya --omu -od--a---ʹ?C-- d------ y- y---- p----------C-y d-y-s-o y- y-o-u p-d-b-y-s-?--------------------------------Chy diy̆sno ya y̆omu podobayusʹ?
Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika.
One je temelj za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...