Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   ja 公共交通機関

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [三十六]

36 [Sanjūro-tsu]

公共交通機関

[kōkyō kōtsūkikan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski japanski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? バス停は どこ です か ? バス停は どこ です か ? バス停は どこ です か ? バス停は どこ です か ? バス停は どこ です か ? 0
b-s--e- wa -o--des- -a? b______ w_ d_______ k__ b-s-t-i w- d-k-d-s- k-? ----------------------- basutei wa dokodesu ka?
Koji autobus vozi u centar? 中心部への バスは どれ です か ? 中心部への バスは どれ です か ? 中心部への バスは どれ です か ? 中心部への バスは どれ です か ? 中心部への バスは どれ です か ? 0
ch-s--n-bu e n- basu -a --r--e-- ka? c_________ e n_ b___ w_ d_______ k__ c-ū-h-n-b- e n- b-s- w- d-r-d-s- k-? ------------------------------------ chūshin-bu e no basu wa doredesu ka?
Koju liniju moram uzeti? どの 路線に 乗らなければ いけません か ? どの 路線に 乗らなければ いけません か ? どの 路線に 乗らなければ いけません か ? どの 路線に 乗らなければ いけません か ? どの 路線に 乗らなければ いけません か ? 0
d-no-r-sen-ni-n-r--a--r-ba---e--se- k-? d___ r____ n_ n___________ i_______ k__ d-n- r-s-n n- n-r-n-k-r-b- i-e-a-e- k-? --------------------------------------- dono rosen ni noranakereba ikemasen ka?
Moram li presjedati? 乗り換えは あります か ? 乗り換えは あります か ? 乗り換えは あります か ? 乗り換えは あります か ? 乗り換えは あります か ? 0
n--i--e-----ri-asu k-? n______ w_ a______ k__ n-r-k-e w- a-i-a-u k-? ---------------------- norikae wa arimasu ka?
Gdje moram presjesti? どこで 乗り換えなければ いけません か ? どこで 乗り換えなければ いけません か ? どこで 乗り換えなければ いけません か ? どこで 乗り換えなければ いけません か ? どこで 乗り換えなければ いけません か ? 0
do---d----rika--ak-reb- i---as-n ka? d___ d_ n______________ i_______ k__ d-k- d- n-r-k-e-a-e-e-a i-e-a-e- k-? ------------------------------------ doko de norikaenakereba ikemasen ka?
Koliko košta karta? 切符は 一枚 いくら です か ? 切符は 一枚 いくら です か ? 切符は 一枚 いくら です か ? 切符は 一枚 いくら です か ? 切符は 一枚 いくら です か ? 0
k---u w- --h--ma- -kura-esu k-? k____ w_ i_______ i________ k__ k-p-u w- i-h---a- i-u-a-e-u k-? ------------------------------- kippu wa ichi-mai ikuradesu ka?
Koliko stanica ima do centra? 中心部は 、 幾つ目の バス停 です か ? 中心部は 、 幾つ目の バス停 です か ? 中心部は 、 幾つ目の バス停 です か ? 中心部は 、 幾つ目の バス停 です か ? 中心部は 、 幾つ目の バス停 です か ? 0
c--s--n-bu--a,-ik---u--- -o-ba-ute--esu---? c_________ w__ i________ n_ b__________ k__ c-ū-h-n-b- w-, i-u-s---e n- b-s-t-i-e-u k-? ------------------------------------------- chūshin-bu wa, ikutsu-me no basuteidesu ka?
Morate ovdje izaći. ここで 降りて ください 。 ここで 降りて ください 。 ここで 降りて ください 。 ここで 降りて ください 。 ここで 降りて ください 。 0
k--o d- o-it---u-asa-. k___ d_ o____ k_______ k-k- d- o-i-e k-d-s-i- ---------------------- koko de orite kudasai.
Morate izaći otraga. 後ろから 降りて ください 。 後ろから 降りて ください 。 後ろから 降りて ください 。 後ろから 降りて ください 。 後ろから 降りて ください 。 0
ush--oka-----ite--u-a-a-. u_________ o____ k_______ u-h-r-k-r- o-i-e k-d-s-i- ------------------------- ushirokara orite kudasai.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. 次の 地下鉄は 5分後 です 。 次の 地下鉄は 5分後 です 。 次の 地下鉄は 5分後 です 。 次の 地下鉄は 5分後 です 。 次の 地下鉄は 5分後 です 。 0
t-ug--n--chik--e-su w----bu----esu. t____ n_ c_________ w_ 5___________ t-u-i n- c-i-a-e-s- w- 5-b---o-e-u- ----------------------------------- tsugi no chikatetsu wa 5-bu-godesu.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. 次の 市電は 10分後 です 。 次の 市電は 10分後 です 。 次の 市電は 10分後 です 。 次の 市電は 10分後 です 。 次の 市電は 10分後 です 。 0
tsu-- -o--hi--- ------b--g-d--u. t____ n_ s_____ w_ 1____________ t-u-i n- s-i-e- w- 1---u-g-d-s-. -------------------------------- tsugi no shiden wa 10-bu-godesu.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. 次の バスは 15分後 です 。 次の バスは 15分後 です 。 次の バスは 15分後 です 。 次の バスは 15分後 です 。 次の バスは 15分後 です 。 0
ts-gi-no basu ------b--gode--. t____ n_ b___ w_ 1____________ t-u-i n- b-s- w- 1---u-g-d-s-. ------------------------------ tsugi no basu wa 15-bu-godesu.
Kada vozi zadnji metro? 地下鉄の 終電は 何時 です か ? 地下鉄の 終電は 何時 です か ? 地下鉄の 終電は 何時 です か ? 地下鉄の 終電は 何時 です か ? 地下鉄の 終電は 何時 です か ? 0
chi---ets- no sh--e--w------desuk-? c_________ n_ s_____ w_ i__________ c-i-a-e-s- n- s-ū-e- w- i-s-d-s-k-? ----------------------------------- chikatetsu no shūden wa itsudesuka?
Kada vozi zadnji tramvaj? 市電の 終電は 何時 です か ? 市電の 終電は 何時 です か ? 市電の 終電は 何時 です か ? 市電の 終電は 何時 です か ? 市電の 終電は 何時 です か ? 0
s-id-n--o --ū----w- i-sud-s--a? s_____ n_ s_____ w_ i__________ s-i-e- n- s-ū-e- w- i-s-d-s-k-? ------------------------------- shiden no shūden wa itsudesuka?
Kada vozi zadnji autobus? バスの 最終は 何時 です か ? バスの 最終は 何時 です か ? バスの 最終は 何時 です か ? バスの 最終は 何時 です か ? バスの 最終は 何時 です か ? 0
bas---o-sa---- wa its-des-ka? b___ n_ s_____ w_ i__________ b-s- n- s-i-h- w- i-s-d-s-k-? ----------------------------- basu no saishū wa itsudesuka?
Imate li putnu kartu? 乗車券を お持ち です か ? 乗車券を お持ち です か ? 乗車券を お持ち です か ? 乗車券を お持ち です か ? 乗車券を お持ち です か ? 0
jō--a---- --o----h--esu -a? j________ o o m________ k__ j-s-a-k-n o o m-c-i-e-u k-? --------------------------- jōsha-ken o o mochidesu ka?
Putnu kartu? – Ne, nemam. 乗車券 ? いいえ 、 持って いません 。 乗車券 ? いいえ 、 持って いません 。 乗車券 ? いいえ 、 持って いません 。 乗車券 ? いいえ 、 持って いません 。 乗車券 ? いいえ 、 持って いません 。 0
j------en---e--m-tte -mas-n. j_________ Ī__ m____ i______ j-s-a-k-n- Ī-, m-t-e i-a-e-. ---------------------------- jōsha-ken? Īe, motte imasen.
Onda morate platiti kaznu. では 、 罰金を いただきます 。 では 、 罰金を いただきます 。 では 、 罰金を いただきます 。 では 、 罰金を いただきます 。 では 、 罰金を いただきます 。 0
de wa,-b-k--n---i--dak-ma-u. d_ w__ b_____ o i___________ d- w-, b-k-i- o i-a-a-i-a-u- ---------------------------- de wa, bakkin o itadakimasu.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!