Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   ur ‫پبلک ٹرانسپورٹ‬

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

‫36 [چھتیس]‬

chhatees

‫پبلک ٹرانسپورٹ‬

[public tansport]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski urdu igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? ‫بس اس-ا--ک-اں-ہ--‬ ‫-- ا---- ک--- ہ--- ‫-س ا-ٹ-پ ک-ا- ہ-؟- ------------------- ‫بس اسٹاپ کہاں ہے؟‬ 0
b-s--to------n -a-? b-- s--- k---- h--- b-s s-o- k-h-n h-i- ------------------- bas stop kahan hai?
Koji autobus vozi u centar? ‫-ہر--و-س- -- -ا---گی؟‬ ‫--- ک---- ب- ج--- گ--- ‫-ہ- ک-ن-ی ب- ج-ئ- گ-؟- ----------------------- ‫شہر کونسی بس جائے گی؟‬ 0
sheh-r-k---i bas--ay- --? s----- k---- b-- j--- g-- s-e-a- k-n-i b-s j-y- g-? ------------------------- shehar konsi bas jaye gi?
Koju liniju moram uzeti? ‫---- --نس- --بر-ک- بس لین- -ے؟‬ ‫---- ک---- ن--- ک- ب- ل--- ہ--- ‫-ج-ے ک-ن-ے ن-ب- ک- ب- ل-ن- ہ-؟- -------------------------------- ‫مجھے کونسے نمبر کی بس لینی ہے؟‬ 0
m-jh- ---s----mbe- -- -a---eni-h-i? m---- k---- n----- k- b-- l--- h--- m-j-e k-n-e n-m-e- k- b-s l-n- h-i- ----------------------------------- mujhe konse number ki bas leni hai?
Moram li presjedati? ‫ک-----ھ- -- ---یل---نی ہ-گی؟‬ ‫--- م--- ب- ت---- ک--- ہ----- ‫-ی- م-ھ- ب- ت-د-ل ک-ن- ہ-گ-؟- ------------------------------ ‫کیا مجھے بس تبدیل کرنی ہوگی؟‬ 0
k-----jhe---s-ta-deel-k-rni-h--i? k-- m---- b-- t------ k---- h---- k-a m-j-e b-s t-b-e-l k-r-i h-g-? --------------------------------- kya mujhe bas tabdeel karni hogi?
Gdje moram presjesti? ‫--ھ- ک-ا---س تب--ل-کر-ی ہ-گ-؟‬ ‫---- ک--- ب- ت---- ک--- ہ----- ‫-ج-ے ک-ا- ب- ت-د-ل ک-ن- ہ-گ-؟- ------------------------------- ‫مجھے کہاں بس تبدیل کرنی ہوگی؟‬ 0
mujh--kahan-----t-----l -ar-i -og-? m---- k---- b-- t------ k---- h---- m-j-e k-h-n b-s t-b-e-l k-r-i h-g-? ----------------------------------- mujhe kahan bas tabdeel karni hogi?
Koliko košta karta? ‫-کٹ----- -- --؟‬ ‫--- ک--- ک- ہ--- ‫-ک- ک-ن- ک- ہ-؟- ----------------- ‫ٹکٹ کتنے کا ہے؟‬ 0
tic----k-tney------i? t----- k----- k- h--- t-c-e- k-t-e- k- h-i- --------------------- ticket kitney ka hai?
Koliko stanica ima do centra? ‫شہر--- جا-ے-ہوئے-ک--ے----ا--ا---ئنگے-‬ ‫--- ت- ج--- ہ--- ک--- ب- ا---- آ------ ‫-ہ- ت- ج-ت- ہ-ئ- ک-ن- ب- ا-ٹ-پ آ-ن-ے-‬ --------------------------------------- ‫شہر تک جاتے ہوئے کتنے بس اسٹاپ آئنگے؟‬ 0
s-eh-r---k-j-ta--hu- kit--y-b----top---en--? s----- t-- j---- h-- k----- b-- s--- a------ s-e-a- t-k j-t-y h-e k-t-e- b-s s-o- a-e-g-? -------------------------------------------- shehar tak jatay hue kitney bas stop ayenge?
Morate ovdje izaći. ‫-- -و -ہاں --رن------ے‬ ‫-- ک- ی--- ا---- چ----- ‫-پ ک- ی-ا- ا-ر-ا چ-ہ-ے- ------------------------ ‫آپ کو یہاں اترنا چاہئے‬ 0
a-p--o--aha- -tarn---ai a-- k- y---- u----- h-- a-p k- y-h-n u-a-n- h-i ----------------------- aap ko yahan utarna hai
Morate izaći otraga. ‫-پ-کو--یچ----ے--تر-- -اہ--‬ ‫-- ک- پ---- س- ا---- چ----- ‫-پ ک- پ-چ-ے س- ا-ر-ا چ-ہ-ے- ---------------------------- ‫آپ کو پیچھے سے اترنا چاہئے‬ 0
a---ko -e--ha-----uta-na---i a-- k- p------ s- u----- h-- a-p k- p-e-h-y s- u-a-n- h-i ---------------------------- aap ko peechay se utarna hai
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. ‫ا-ل- -ب وے--ا-چ منٹ -یں آ-- -ی‬ ‫---- س- و- پ--- م-- م-- آ-- گ-- ‫-گ-ی س- و- پ-ن- م-ٹ م-ں آ-ے گ-‬ -------------------------------- ‫اگلی سب وے پانچ منٹ میں آئے گی‬ 0
agli-----w-y -a--ch --nut--mein ---- gi a--- s-- w-- p----- m----- m--- a--- g- a-l- s-b w-y p-a-c- m-n-t- m-i- a-y- g- --------------------------------------- agli sab way paanch minute mein aaye gi
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. ‫-گ-ی-ٹر-م-دس من--میں --- --‬ ‫---- ٹ--- د- م-- م-- آ-- گ-- ‫-گ-ی ٹ-ا- د- م-ٹ م-ں آ-ے گ-‬ ----------------------------- ‫اگلی ٹرام دس منٹ میں آئے گی‬ 0
a--i t--m-d-s--in-te-m-in--a-- -i a--- t--- d-- m----- m--- a--- g- a-l- t-a- d-s m-n-t- m-i- a-y- g- --------------------------------- agli tram das minute mein aaye gi
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. ‫ا-----س-----ہ م-----ں--ئے گی‬ ‫---- ب- پ---- م-- م-- آ-- گ-- ‫-گ-ی ب- پ-د-ہ م-ٹ م-ں آ-ے گ-‬ ------------------------------ ‫اگلی بس پندرہ منٹ میں آئے گی‬ 0
a-li--as -an--ah---nute m--- aa-e -i a--- b-- p------ m----- m--- a--- g- a-l- b-s p-n-r-h m-n-t- m-i- a-y- g- ------------------------------------ agli bas pandrah minute mein aaye gi
Kada vozi zadnji metro? ‫آخ-ی-س--وے -- ج-ئ- گی؟‬ ‫---- س- و- ک- ج--- گ--- ‫-خ-ی س- و- ک- ج-ئ- گ-؟- ------------------------ ‫آخری سب وے کب جائے گی؟‬ 0
aa-----s-b-wa- k----a-----? a----- s-- w-- k-- j--- g-- a-k-r- s-b w-y k-b j-y- g-? --------------------------- aakhri sab way kab jaye gi?
Kada vozi zadnji tramvaj? ‫-خر--ٹر-م ---ج-ئے گ-؟‬ ‫---- ٹ--- ک- ج--- گ--- ‫-خ-ی ٹ-ا- ک- ج-ئ- گ-؟- ----------------------- ‫آخری ٹرام کب جائے گی؟‬ 0
aakh-i -ram k-b-jaye---? a----- t--- k-- j--- g-- a-k-r- t-a- k-b j-y- g-? ------------------------ aakhri tram kab jaye gi?
Kada vozi zadnji autobus? ‫آخ-ی--س-کب-ج-------‬ ‫---- ب- ک- ج--- گ--- ‫-خ-ی ب- ک- ج-ئ- گ-؟- --------------------- ‫آخری بس کب جائے گی؟‬ 0
aa--ri-ba- --b-ja-----? a----- b-- k-- j--- g-- a-k-r- b-s k-b j-y- g-? ----------------------- aakhri bas kab jaye gi?
Imate li putnu kartu? ‫-ی- آپ-کے --- -ک--ہے-‬ ‫--- آ- ک- پ-- ٹ-- ہ--- ‫-ی- آ- ک- پ-س ٹ-ٹ ہ-؟- ----------------------- ‫کیا آپ کے پاس ٹکٹ ہے؟‬ 0
k-a --p -e-p--s -icke---a-? k-- a-- k- p--- t----- h--- k-a a-p k- p-a- t-c-e- h-i- --------------------------- kya aap ke paas ticket hai?
Putnu kartu? – Ne, nemam. ‫ٹکٹ--– --ی--م-رے-پا--------یں ہ-‬ ‫---- – ن--- م--- پ-- ٹ-- ن--- ہ-- ‫-ک-؟ – ن-ی- م-ر- پ-س ٹ-ٹ ن-ی- ہ-‬ ---------------------------------- ‫ٹکٹ؟ – نہیں میرے پاس ٹکٹ نہیں ہے‬ 0
t--ke-- na-- --re p-a---ahi --i t------ n--- m--- p--- n--- h-- t-c-e-? n-h- m-r- p-a- n-h- h-i ------------------------------- ticket? nahi mere paas nahi hai
Onda morate platiti kaznu. ‫پھر-------جرمانہ دینا-ہو---‬ ‫--- آ- ک- ج----- د--- ہ- گ-- ‫-ھ- آ- ک- ج-م-ن- د-ن- ہ- گ-‬ ----------------------------- ‫پھر آپ کو جرمانہ دینا ہو گا‬ 0
p--- a-p-ko --rm-n- d--a----ga p--- a-- k- j------ d--- h- g- p-i- a-p k- j-r-a-a d-n- h- g- ------------------------------ phir aap ko jurmana dena ho ga

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!