Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   et Ühistransport

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [kolmkümmend kuus]

Ühistransport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Kus-a-u--b-----e-tu-? Kus asub bussipeatus? K-s a-u- b-s-i-e-t-s- --------------------- Kus asub bussipeatus? 0
Koji autobus vozi u centar? Mil---e ---- sõ-d-----s-li--a? Milline buss sõidab kesklinna? M-l-i-e b-s- s-i-a- k-s-l-n-a- ------------------------------ Milline buss sõidab kesklinna? 0
Koju liniju moram uzeti? Mil--s------ig--pe-ks-- sõitma? Millise liiniga peaksin sõitma? M-l-i-e l-i-i-a p-a-s-n s-i-m-? ------------------------------- Millise liiniga peaksin sõitma? 0
Moram li presjedati? K---ma ---------- -stu--? Kas ma pean ümber istuma? K-s m- p-a- ü-b-r i-t-m-? ------------------------- Kas ma pean ümber istuma? 0
Gdje moram presjesti? Ku- -- -m--r-i---ma-pean? Kus ma ümber istuma pean? K-s m- ü-b-r i-t-m- p-a-? ------------------------- Kus ma ümber istuma pean? 0
Koliko košta karta? Mi--m-ks-b-pi--t? Mis maksab pilet? M-s m-k-a- p-l-t- ----------------- Mis maksab pilet? 0
Koliko stanica ima do centra? M-tu -eat-st-o-------innani? Mitu peatust on kesklinnani? M-t- p-a-u-t o- k-s-l-n-a-i- ---------------------------- Mitu peatust on kesklinnani? 0
Morate ovdje izaći. Te--ea-e -i---v-----a. Te peate siin väljuma. T- p-a-e s-i- v-l-u-a- ---------------------- Te peate siin väljuma. 0
Morate izaći otraga. T----a-e ta--nt-v---u--. Te peate tagant väljuma. T- p-a-e t-g-n- v-l-u-a- ------------------------ Te peate tagant väljuma. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Jär----e-m-t-oor----tuleb 5 mi-u-i----a-t. Järgmine metroorong tuleb 5 minuti pärast. J-r-m-n- m-t-o-r-n- t-l-b 5 m-n-t- p-r-s-. ------------------------------------------ Järgmine metroorong tuleb 5 minuti pärast. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. J-rgmine---amm--u-e- 10-m-nu-i p--a-t. Järgmine tramm tuleb 10 minuti pärast. J-r-m-n- t-a-m t-l-b 1- m-n-t- p-r-s-. -------------------------------------- Järgmine tramm tuleb 10 minuti pärast. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. J--g---e-------ul-- 15 mi-uti--ä--st. Järgmine buss tuleb 15 minuti pärast. J-r-m-n- b-s- t-l-b 1- m-n-t- p-r-s-. ------------------------------------- Järgmine buss tuleb 15 minuti pärast. 0
Kada vozi zadnji metro? Mi-lal -äh-----i--n--me--ooron-? Millal läheb viimane metroorong? M-l-a- l-h-b v-i-a-e m-t-o-r-n-? -------------------------------- Millal läheb viimane metroorong? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Mi---l lä----v-ima-- tra--? Millal läheb viimane tramm? M-l-a- l-h-b v-i-a-e t-a-m- --------------------------- Millal läheb viimane tramm? 0
Kada vozi zadnji autobus? Milla- l-heb-v--m-ne-b-s-? Millal läheb viimane buss? M-l-a- l-h-b v-i-a-e b-s-? -------------------------- Millal läheb viimane buss? 0
Imate li putnu kartu? K-- -e---o- p--e-? Kas teil on pilet? K-s t-i- o- p-l-t- ------------------ Kas teil on pilet? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. P-l--?-– -i,---l e---le. Pilet? – Ei, mul ei ole. P-l-t- – E-, m-l e- o-e- ------------------------ Pilet? – Ei, mul ei ole. 0
Onda morate platiti kaznu. Sii- -e--e--- ------ m-k-ma. Siis peate te trahvi maksma. S-i- p-a-e t- t-a-v- m-k-m-. ---------------------------- Siis peate te trahvi maksma. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!