Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   sv Lokaltrafik

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [trettiosex]

Lokaltrafik

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? V---ä---u-s-å-lplat---? V-- ä- b--------------- V-r ä- b-s-h-l-p-a-s-n- ----------------------- Var är busshållplatsen? 0
Koji autobus vozi u centar? V-lken--uss åk------- --ntrum? V----- b--- å--- t--- c------- V-l-e- b-s- å-e- t-l- c-n-r-m- ------------------------------ Vilken buss åker till centrum? 0
Koju liniju moram uzeti? V--ke- li----mås-- --g -a? V----- l---- m---- j-- t-- V-l-e- l-n-e m-s-e j-g t-? -------------------------- Vilken linje måste jag ta? 0
Moram li presjedati? Måst- ja--b--a? M---- j-- b---- M-s-e j-g b-t-? --------------- Måste jag byta? 0
Gdje moram presjesti? Var -k- -a- -yta? V-- s-- j-- b---- V-r s-a j-g b-t-? ----------------- Var ska jag byta? 0
Koliko košta karta? V-- -os--r--n bi-----? V-- k----- e- b------- V-d k-s-a- e- b-l-e-t- ---------------------- Vad kostar en biljett? 0
Koliko stanica ima do centra? Hur --n-a--ål---a------- -e--t--- c-n-r-m? H-- m---- h---------- ä- d-- t--- c------- H-r m-n-a h-l-p-a-s-r ä- d-t t-l- c-n-r-m- ------------------------------------------ Hur många hållplatser är det till centrum? 0
Morate ovdje izaći. Ni-måste--ti-a-a- h-r. N- m---- s---- a- h--- N- m-s-e s-i-a a- h-r- ---------------------- Ni måste stiga av här. 0
Morate izaći otraga. N- ---te----ga--v bak. N- m---- s---- a- b--- N- m-s-e s-i-a a- b-k- ---------------------- Ni måste stiga av bak. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. N-s---tu-n-lb------ kom--r -m-- m-n-ter. N---- t------------ k----- o- 5 m------- N-s-a t-n-e-b-n-t-g k-m-e- o- 5 m-n-t-r- ---------------------------------------- Nästa tunnelbanetåg kommer om 5 minuter. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Näst--s-årv-g--komme- -m 1- -inu---. N---- s------- k----- o- 1- m------- N-s-a s-å-v-g- k-m-e- o- 1- m-n-t-r- ------------------------------------ Nästa spårvagn kommer om 10 minuter. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. N--t---u-- ----er o- 15---nu---. N---- b--- k----- o- 1- m------- N-s-a b-s- k-m-e- o- 1- m-n-t-r- -------------------------------- Nästa buss kommer om 15 minuter. 0
Kada vozi zadnji metro? N---g---si-t- --n-e-b-ne-åg--? N-- g-- s---- t--------------- N-r g-r s-s-a t-n-e-b-n-t-g-t- ------------------------------ När går sista tunnelbanetåget? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Nä- --r-si----sp-r---n-n? N-- g-- s---- s---------- N-r g-r s-s-a s-å-v-g-e-? ------------------------- När går sista spårvagnen? 0
Kada vozi zadnji autobus? När g-- si-t- --ss-n? N-- g-- s---- b------ N-r g-r s-s-a b-s-e-? --------------------- När går sista bussen? 0
Imate li putnu kartu? H-- -i-en b-lj---? H-- n- e- b------- H-r n- e- b-l-e-t- ------------------ Har ni en biljett? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. E- --lje----–-Ne------ har---gen. E- b------- – N--- j-- h-- i----- E- b-l-e-t- – N-j- j-g h-r i-g-n- --------------------------------- En biljett? – Nej, jag har ingen. 0
Onda morate platiti kaznu. D- må-t- -i b------böter. D- m---- n- b----- b----- D- m-s-e n- b-t-l- b-t-r- ------------------------- Då måste ni betala böter. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!