Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   it Trasporti pubblici

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [trentasei]

Trasporti pubblici

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? D-v’è-la --r-a----e-l’a-tobus? D____ l_ f______ d____________ D-v-è l- f-r-a-a d-l-’-u-o-u-? ------------------------------ Dov’è la fermata dell’autobus? 0
Koji autobus vozi u centar? Q-a---auto-u---a -n--e-t-o? Q____ a______ v_ i_ c______ Q-a-e a-t-b-s v- i- c-n-r-? --------------------------- Quale autobus va in centro? 0
Koju liniju moram uzeti? C-- l-ne----v--p-end---? C__ l____ d___ p________ C-e l-n-a d-v- p-e-d-r-? ------------------------ Che linea devo prendere? 0
Moram li presjedati? De-o c-m-i-r-? D___ c________ D-v- c-m-i-r-? -------------- Devo cambiare? 0
Gdje moram presjesti? Dove -e---cam---re? D___ d___ c________ D-v- d-v- c-m-i-r-? ------------------- Dove devo cambiare? 0
Koliko košta karta? Quan-----st- -- b-gl----o? Q_____ c____ u_ b_________ Q-a-t- c-s-a u- b-g-i-t-o- -------------------------- Quanto costa un biglietto? 0
Koliko stanica ima do centra? Quante--er-a-e ---son- fin--i- c--tr-? Q_____ f______ c_ s___ f___ i_ c______ Q-a-t- f-r-a-e c- s-n- f-n- i- c-n-r-? -------------------------------------- Quante fermate ci sono fino in centro? 0
Morate ovdje izaći. Deve s-en-e-e -u-. D___ s_______ q___ D-v- s-e-d-r- q-i- ------------------ Deve scendere qui. 0
Morate izaći otraga. De-e-scen--r- -ietro. D___ s_______ d______ D-v- s-e-d-r- d-e-r-. --------------------- Deve scendere dietro. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. La-p-o--i-a--e-r--o-i-a-a --r-va --a --n--- mi-u-i. L_ p_______ m____________ a_____ f__ c_____ m______ L- p-o-s-m- m-t-o-o-i-a-a a-r-v- f-a c-n-u- m-n-t-. --------------------------------------------------- La prossima metropolitana arriva fra cinque minuti. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. I--p-ossim--tra--p-ss- f----iec- min--i. I_ p_______ t___ p____ f__ d____ m______ I- p-o-s-m- t-a- p-s-a f-a d-e-i m-n-t-. ---------------------------------------- Il prossimo tram passa fra dieci minuti. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. I---ro-simo-a-tob-s-----a-f-- qu-n---- -i-ut-. I_ p_______ a______ p____ f__ q_______ m______ I- p-o-s-m- a-t-b-s p-s-a f-a q-i-d-c- m-n-t-. ---------------------------------------------- Il prossimo autobus passa fra quindici minuti. 0
Kada vozi zadnji metro? Qu--d--p-r-e-l-u--------tro-o-i--na? Q_____ p____ l_______ m_____________ Q-a-d- p-r-e l-u-t-m- m-t-o-o-i-a-a- ------------------------------------ Quando parte l’ultima metropolitana? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Qua--o-par---l---t-mo --a-? Q_____ p____ l_______ t____ Q-a-d- p-r-e l-u-t-m- t-a-? --------------------------- Quando parte l’ultimo tram? 0
Kada vozi zadnji autobus? Q-ando---r-e --u-ti---au-o-us? Q_____ p____ l_______ a_______ Q-a-d- p-r-e l-u-t-m- a-t-b-s- ------------------------------ Quando parte l’ultimo autobus? 0
Imate li putnu kartu? Ha-------l-etto? H_ i_ b_________ H- i- b-g-i-t-o- ---------------- Ha il biglietto? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. I-----li-tt-? –-----n----e-l’h-. I_ b_________ – N__ n__ c_ l____ I- b-g-i-t-o- – N-, n-n c- l-h-. -------------------------------- Il biglietto? – No, non ce l’ho. 0
Onda morate platiti kaznu. Allor- d-v- ---a-e la-m-lta. A_____ d___ p_____ l_ m_____ A-l-r- d-v- p-g-r- l- m-l-a- ---------------------------- Allora deve pagare la multa. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!