Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   bg Градски транспорт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [трийсет и шест]

36 [triyset i shest]

Градски транспорт

[Gradski transport]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? К--- --а-тобус----------а? Къде е автобусната спирка? К-д- е а-т-б-с-а-а с-и-к-? -------------------------- Къде е автобусната спирка? 0
Kyd--y--a-t---sn-t--s--r-a? Kyde ye avtobusnata spirka? K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------- Kyde ye avtobusnata spirka?
Koji autobus vozi u centar? К-й -втоб-с---и-а ---ентър-? Кой автобус отива в центъра? К-й а-т-б-с о-и-а в ц-н-ъ-а- ---------------------------- Кой автобус отива в центъра? 0
Ko- a-to-us -t--a-v -sen-y--? Koy avtobus otiva v tsentyra? K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------- Koy avtobus otiva v tsentyra?
Koju liniju moram uzeti? Ко- -в---ус-----ва-д--в--ма? Кой автобус трябва да взема? К-й а-т-б-с т-я-в- д- в-е-а- ---------------------------- Кой автобус трябва да взема? 0
K-y avtob-- -ry-bv- d- v--m-? Koy avtobus tryabva da vzema? K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a- ----------------------------- Koy avtobus tryabva da vzema?
Moram li presjedati? Т---ва ли--а--е -ре--чв--? Трябва ли да се прекачвам? Т-я-в- л- д- с- п-е-а-в-м- -------------------------- Трябва ли да се прекачвам? 0
T-yabv--l- da-s--p---a-h-am? Tryabva li da se prekachvam? T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------- Tryabva li da se prekachvam?
Gdje moram presjesti? Къде-----в--д- се--рек-ч---? Къде трябва да се прекачвам? К-д- т-я-в- д- с- п-е-а-в-м- ---------------------------- Къде трябва да се прекачвам? 0
Ky-e -r-a--a----se --ekac-v-m? Kyde tryabva da se prekachvam? K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? ------------------------------ Kyde tryabva da se prekachvam?
Koliko košta karta? К--ко -т-у-а--д----и---? Колко струва един билет? К-л-о с-р-в- е-и- б-л-т- ------------------------ Колко струва един билет? 0
Kolk--st--v- --din--il-t? Kolko struva yedin bilet? K-l-o s-r-v- y-d-n b-l-t- ------------------------- Kolko struva yedin bilet?
Koliko stanica ima do centra? К---- --ирк- -м- до----тъ-а? Колко спирки има до центъра? К-л-о с-и-к- и-а д- ц-н-ъ-а- ---------------------------- Колко спирки има до центъра? 0
Ko-----pi-k- im-----tsen--ra? Kolko spirki ima do tsentyra? K-l-o s-i-k- i-a d- t-e-t-r-? ----------------------------- Kolko spirki ima do tsentyra?
Morate ovdje izaći. Тря-ва д--сл--ет- ту-. Трябва да слезете тук. Т-я-в- д- с-е-е-е т-к- ---------------------- Трябва да слезете тук. 0
T--ab-a d----ezet--tu-. Tryabva da slezete tuk. T-y-b-a d- s-e-e-e t-k- ----------------------- Tryabva da slezete tuk.
Morate izaći otraga. Т---в--д- ----ете о--а-. Трябва да слезете отзад. Т-я-в- д- с-е-е-е о-з-д- ------------------------ Трябва да слезете отзад. 0
T--a-v--d- s-eze-e--tza-. Tryabva da slezete otzad. T-y-b-a d- s-e-e-e o-z-d- ------------------------- Tryabva da slezete otzad.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Следв-щ-я-----к -а-метро-о --и--и----л-д - ми-у--. Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. С-е-в-щ-я- в-а- н- м-т-о-о п-и-т-г- с-е- 5 м-н-т-. -------------------------------------------------- Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. 0
S--d-a------a- --a---- -e--oto----s-i-a sl-d - -in---. Sledvashchiyat vlak na metroto pristiga sled 5 minuti. S-e-v-s-c-i-a- v-a- n- m-t-o-o p-i-t-g- s-e- 5 m-n-t-. ------------------------------------------------------ Sledvashchiyat vlak na metroto pristiga sled 5 minuti.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Сл-дв--ия-----мвай-п----------е---0-мин-т-. Следващият трамвай пристига след 10 минути. С-е-в-щ-я- т-а-в-й п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият трамвай пристига след 10 минути. 0
Sl-dva-h----at-t-a--ay -risti-a-s--d -- --n--i. Sledvashchiyat tramvay pristiga sled 10 minuti. S-e-v-s-c-i-a- t-a-v-y p-i-t-g- s-e- 1- m-n-t-. ----------------------------------------------- Sledvashchiyat tramvay pristiga sled 10 minuti.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. С-----щ-я- -втобус при-т-г---л-д ----ину--. Следващият автобус пристига след 15 минути. С-е-в-щ-я- а-т-б-с п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият автобус пристига след 15 минути. 0
S-e-v-sh--iyat -vtobus--r--ti---s-e- 15-m--ut-. Sledvashchiyat avtobus pristiga sled 15 minuti. S-e-v-s-c-i-a- a-t-b-s p-i-t-g- s-e- 1- m-n-t-. ----------------------------------------------- Sledvashchiyat avtobus pristiga sled 15 minuti.
Kada vozi zadnji metro? Ког--- ---ле-ният-влак н----т--т-? Кога е последният влак на метрото? К-г- е п-с-е-н-я- в-а- н- м-т-о-о- ---------------------------------- Кога е последният влак на метрото? 0
K--a -e p-----ni--t -l-- na--et-oto? Koga ye posledniyat vlak na metroto? K-g- y- p-s-e-n-y-t v-a- n- m-t-o-o- ------------------------------------ Koga ye posledniyat vlak na metroto?
Kada vozi zadnji tramvaj? К-га-е-п---ед-и-т -р--в--? Кога е последният трамвай? К-г- е п-с-е-н-я- т-а-в-й- -------------------------- Кога е последният трамвай? 0
K-g- -e--o-l--niyat t---v-y? Koga ye posledniyat tramvay? K-g- y- p-s-e-n-y-t t-a-v-y- ---------------------------- Koga ye posledniyat tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? К-га-- -о-ледн-ят-ав--б-с? Кога е последният автобус? К-г- е п-с-е-н-я- а-т-б-с- -------------------------- Кога е последният автобус? 0
K--a-----os--d------av---u-? Koga ye posledniyat avtobus? K-g- y- p-s-e-n-y-t a-t-b-s- ---------------------------- Koga ye posledniyat avtobus?
Imate li putnu kartu? Им--- -и б----? Имате ли билет? И-а-е л- б-л-т- --------------- Имате ли билет? 0
Ima----- bil-t? Imate li bilet? I-a-e l- b-l-t- --------------- Imate li bilet?
Putnu kartu? – Ne, nemam. Би---- --Н-- н-м--. Билет? – Не, нямам. Б-л-т- – Н-, н-м-м- ------------------- Билет? – Не, нямам. 0
Bi-e-? ---e,-n-ama-. Bilet? – Ne, nyamam. B-l-t- – N-, n-a-a-. -------------------- Bilet? – Ne, nyamam.
Onda morate platiti kaznu. Тога---т-я------ ---т-те г-оба. Тогава трябва да платите глоба. Т-г-в- т-я-в- д- п-а-и-е г-о-а- ------------------------------- Тогава трябва да платите глоба. 0
T--a-a---ya--- d---l-t-te--loba. Togava tryabva da platite globa. T-g-v- t-y-b-a d- p-a-i-e g-o-a- -------------------------------- Togava tryabva da platite globa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!