Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   bg Градски транспорт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [трийсет и шест]

36 [triyset i shest]

Градски транспорт

[Gradski transport]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Къ-- е а---------- с-----? Къде е автобусната спирка? 0
Ky-- y- a---------- s-----?Kyde ye avtobusnata spirka?
Koji autobus vozi u centar? Ко- а------ о---- в ц------? Кой автобус отива в центъра? 0
Ko- a------ o---- v t-------?Koy avtobus otiva v tsentyra?
Koju liniju moram uzeti? Ко- а------ т----- д- в----? Кой автобус трябва да взема? 0
Ko- a------ t------ d- v----?Koy avtobus tryabva da vzema?
Moram li presjedati? Тр---- л- д- с- п--------? Трябва ли да се прекачвам? 0
Tr----- l- d- s- p---------?Tryabva li da se prekachvam?
Gdje moram presjesti? Къ-- т----- д- с- п--------? Къде трябва да се прекачвам? 0
Ky-- t------ d- s- p---------?Kyde tryabva da se prekachvam?
Koliko košta karta? Ко--- с----- е--- б----? Колко струва един билет? 0
Ko--- s----- y---- b----?Kolko struva yedin bilet?
Koliko stanica ima do centra? Ко--- с----- и-- д- ц------? Колко спирки има до центъра? 0
Ko--- s----- i-- d- t-------?Kolko spirki ima do tsentyra?
Morate ovdje izaći. Тр---- д- с------ т--. Трябва да слезете тук. 0
Tr----- d- s------ t--.Tryabva da slezete tuk.
Morate izaći otraga. Тр---- д- с------ о----. Трябва да слезете отзад. 0
Tr----- d- s------ o----.Tryabva da slezete otzad.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Сл-------- в--- н- м------ п------- с--- 5 м-----. Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. 0
Sl------------ v--- n- m------ p------- s--- 5 m-----.Sledvashchiyat vlak na metroto pristiga sled 5 minuti.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Сл-------- т------ п------- с--- 10 м-----. Следващият трамвай пристига след 10 минути. 0
Sl------------ t------ p------- s--- 10 m-----.Sledvashchiyat tramvay pristiga sled 10 minuti.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Сл-------- а------ п------- с--- 15 м-----. Следващият автобус пристига след 15 минути. 0
Sl------------ a------ p------- s--- 15 m-----.Sledvashchiyat avtobus pristiga sled 15 minuti.
Kada vozi zadnji metro? Ко-- е п--------- в--- н- м------? Кога е последният влак на метрото? 0
Ko-- y- p---------- v--- n- m------?Koga ye posledniyat vlak na metroto?
Kada vozi zadnji tramvaj? Ко-- е п--------- т------? Кога е последният трамвай? 0
Ko-- y- p---------- t------?Koga ye posledniyat tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? Ко-- е п--------- а------? Кога е последният автобус? 0
Ko-- y- p---------- a------?Koga ye posledniyat avtobus?
Imate li putnu kartu? Им--- л- б----? Имате ли билет? 0
Im--- l- b----?Imate li bilet?
Putnu kartu? – Ne, nemam. Би---? – Н-- н----. Билет? – Не, нямам. 0
Bi---? – N-- n-----.Bilet? – Ne, nyamam.
Onda morate platiti kaznu. То---- т----- д- п------ г----. Тогава трябва да платите глоба. 0
To---- t------ d- p------ g----.Togava tryabva da platite globa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!