Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   ko 대중 교통

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [서른여섯]

36 [seoleun-yeoseos]

대중 교통

[daejung gyotong]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski korejski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? 버스 -류장--어--요? 버_ 정___ 어____ 버- 정-장- 어-예-? ------------- 버스 정류장이 어디예요? 0
b---eu--e-ng----ang-i -o-i---o? b_____ j_____________ e________ b-o-e- j-o-g-y-j-n--- e-d-y-y-? ------------------------------- beoseu jeonglyujang-i eodiyeyo?
Koji autobus vozi u centar? 어---스--시-로---? 어_ 버__ 시__ 가__ 어- 버-가 시-로 가-? -------------- 어떤 버스가 시내로 가요? 0
eo--eo------eu-a s--ael- ga--? e______ b_______ s______ g____ e-t-e-n b-o-e-g- s-n-e-o g-y-? ------------------------------ eotteon beoseuga sinaelo gayo?
Koju liniju moram uzeti? 어떤 --를 -야 --? 어_ 버__ 타_ 해__ 어- 버-를 타- 해-? ------------- 어떤 버스를 타야 해요? 0
eo--eon--e---ule-- -aya-h-ey-? e______ b_________ t___ h_____ e-t-e-n b-o-e-l-u- t-y- h-e-o- ------------------------------ eotteon beoseuleul taya haeyo?
Moram li presjedati? 갈아타--해요? 갈___ 해__ 갈-타- 해-? -------- 갈아타야 해요? 0
gal--t--- haey-? g________ h_____ g-l-a-a-a h-e-o- ---------------- gal-ataya haeyo?
Gdje moram presjesti? 어디- -아---해-? 어__ 갈___ 해__ 어-서 갈-타- 해-? ------------ 어디서 갈아타야 해요? 0
eo----o --l--t--a-----o? e______ g________ h_____ e-d-s-o g-l-a-a-a h-e-o- ------------------------ eodiseo gal-ataya haeyo?
Koliko košta karta? 표 한----마-요? 표 한__ 얼____ 표 한-이 얼-예-? ----------- 표 한장이 얼마예요? 0
py- -a-ja---i e-lma-e-o? p__ h________ e_________ p-o h-n-a-g-i e-l-a-e-o- ------------------------ pyo hanjang-i eolmayeyo?
Koliko stanica ima do centra? 시-까----정-장-에-? 시___ 몇 정______ 시-까- 몇 정-장-에-? -------------- 시내까지 몇 정거장이에요? 0
si-a-k---i -y-och -eo---g-ojang---y-? s_________ m_____ j__________________ s-n-e-k-j- m-e-c- j-o-g-g-o-a-g-i-y-? ------------------------------------- sinaekkaji myeoch jeong-geojang-ieyo?
Morate ovdje izaći. 여---내-셔- --. 여__ 내___ 해__ 여-서 내-셔- 해-. ------------ 여기서 내리셔야 해요. 0
yeo-is----a-l---e--a -aeyo. y_______ n__________ h_____ y-o-i-e- n-e-i-y-o-a h-e-o- --------------------------- yeogiseo naelisyeoya haeyo.
Morate izaći otraga. 뒤----셔---요. 뒤_ 내___ 해__ 뒤- 내-셔- 해-. ----------- 뒤로 내리셔야 해요. 0
d--l- -ae-i-ye-ya-ha--o. d____ n__________ h_____ d-i-o n-e-i-y-o-a h-e-o- ------------------------ dwilo naelisyeoya haeyo.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. 다- -차는-오-- 후----. 다_ 기__ 오 분 후_ 와__ 다- 기-는 오 분 후- 와-. ----------------- 다음 기차는 오 분 후에 와요. 0
da--u--g-ch-n--n o---n-hue wayo. d_____ g________ o b__ h__ w____ d---u- g-c-a-e-n o b-n h-e w-y-. -------------------------------- da-eum gichaneun o bun hue wayo.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. 다음-전철은---분 -에 --. 다_ 전__ 십 분 후_ 와__ 다- 전-은 십 분 후- 와-. ----------------- 다음 전철은 십 분 후에 와요. 0
da-eu---e-nch----e-- s-b--un---e-w--o. d_____ j____________ s__ b__ h__ w____ d---u- j-o-c-e-l-e-n s-b b-n h-e w-y-. -------------------------------------- da-eum jeoncheol-eun sib bun hue wayo.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. 다음 -스는 -- 분-후- 와요. 다_ 버__ 십_ 분 후_ 와__ 다- 버-는 십- 분 후- 와-. ------------------ 다음 버스는 십오 분 후에 와요. 0
d---um ---seu-eu- s---- b-n -ue --yo. d_____ b_________ s____ b__ h__ w____ d---u- b-o-e-n-u- s-b-o b-n h-e w-y-. ------------------------------------- da-eum beoseuneun sib-o bun hue wayo.
Kada vozi zadnji metro? 마-막 기-가 ----? 마__ 기__ 언____ 마-막 기-가 언-예-? ------------- 마지막 기차가 언제예요? 0
ma-i-a- g---aga -on---e--? m______ g______ e_________ m-j-m-g g-c-a-a e-n-e-e-o- -------------------------- majimag gichaga eonjeyeyo?
Kada vozi zadnji tramvaj? 마지- 전철- 언-예요? 마__ 전__ 언____ 마-막 전-이 언-예-? ------------- 마지막 전철이 언제예요? 0
maji--- je-----ol-- -o-je-e--? m______ j__________ e_________ m-j-m-g j-o-c-e-l-i e-n-e-e-o- ------------------------------ majimag jeoncheol-i eonjeyeyo?
Kada vozi zadnji autobus? 마-- 버스가 ---요? 마__ 버__ 언____ 마-막 버-가 언-예-? ------------- 마지막 버스가 언제예요? 0
m--im---beose----eo--e-eyo? m______ b_______ e_________ m-j-m-g b-o-e-g- e-n-e-e-o- --------------------------- majimag beoseuga eonjeyeyo?
Imate li putnu kartu? 표가 있어요? 표_ 있___ 표- 있-요- ------- 표가 있어요? 0
p-------------? p____ i________ p-o-a i-s-e-y-? --------------- pyoga iss-eoyo?
Putnu kartu? – Ne, nemam. 표요? ----요- 없-요. 표__ – 아___ 없___ 표-? – 아-요- 없-요- --------------- 표요? – 아니요, 없어요. 0
pyo-o--– -n--o, ---s----o. p_____ – a_____ e_________ p-o-o- – a-i-o- e-b---o-o- -------------------------- pyoyo? – aniyo, eobs-eoyo.
Onda morate platiti kaznu. 그럼 벌-을 내- --. 그_ 벌__ 내_ 해__ 그- 벌-을 내- 해-. ------------- 그럼 벌금을 내야 해요. 0
ge--e-- --ol-----eul----ya---e--. g______ b___________ n____ h_____ g-u-e-m b-o-g-u---u- n-e-a h-e-o- --------------------------------- geuleom beolgeum-eul naeya haeyo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + korejski (1-100) MP3 korejski (1-100)
Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!