Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   am የህዝብ ማመላለሻ

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [ሰላሣ ስድስት]

36 [selaša sidisiti]

የህዝብ ማመላለሻ

[yehizibi tiranisiporiti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? የ--ቶ-ስ ፌር-ታ- የት---? የ----- ፌ---- የ- ነ-- የ-ው-ቢ- ፌ-ማ-ው የ- ነ-? ------------------- የአውቶቢስ ፌርማታው የት ነው? 0
y---w---b-s--fēri-a-aw--ye-i ne--? y----------- f--------- y--- n---- y-’-w-t-b-s- f-r-m-t-w- y-t- n-w-? ---------------------------------- ye’āwitobīsi fērimatawi yeti newi?
Koji autobus vozi u centar? የ-ኛው አው--ስ -- ወ- -ሃ--ከተማ---ሄደው? የ--- አ---- ነ- ወ- መ-- ከ-- የ----- የ-ኛ- አ-ቶ-ስ ነ- ወ- መ-ል ከ-ማ የ-ሄ-ው- ------------------------------- የትኛው አውቶቢስ ነው ወደ መሃል ከተማ የሚሄደው? 0
yeti----i-ā--to-īs--ne-i-w--e -eh------tema-yem-h-dew-? y-------- ā-------- n--- w--- m----- k----- y---------- y-t-n-a-i ā-i-o-ī-i n-w- w-d- m-h-l- k-t-m- y-m-h-d-w-? ------------------------------------------------------- yetinyawi āwitobīsi newi wede mehali ketema yemīhēdewi?
Koju liniju moram uzeti? የ-----ቁ-ር አ---ስ--- ------ብ-? የ---- ቁ-- አ---- ነ- መ-- ያ---- የ-ኛ-ን ቁ-ር አ-ቶ-ስ ነ- መ-ዝ ያ-ብ-? ---------------------------- የትኛውን ቁጥር አውቶቢስ ነው መያዝ ያለብኝ? 0
ye-i-yaw-ni--’--’-ri āwi---īsi-n--i-me-azi-ya-e-inyi? y---------- k------- ā-------- n--- m----- y--------- y-t-n-a-i-i k-u-’-r- ā-i-o-ī-i n-w- m-y-z- y-l-b-n-i- ----------------------------------------------------- yetinyawini k’ut’iri āwitobīsi newi meyazi yalebinyi?
Moram li presjedati? መ--ር ---ኝ? መ--- አ---- መ-የ- አ-ብ-? ---------- መቀየር አለብኝ? 0
mek--ye-------i---? m-------- ā-------- m-k-e-e-i ā-e-i-y-? ------------------- mek’eyeri ālebinyi?
Gdje moram presjesti? የ--ነው-መቀየር-ያ--ኝ? የ- ነ- መ--- ያ---- የ- ነ- መ-የ- ያ-ብ-? ---------------- የት ነው መቀየር ያለብኝ? 0
yeti n--i mek’-y-ri--a-e----i? y--- n--- m-------- y--------- y-t- n-w- m-k-e-e-i y-l-b-n-i- ------------------------------ yeti newi mek’eyeri yalebinyi?
Koliko košta karta? ት---ስንት--ው --ው? ት-- ስ-- ነ- ዋ--- ት-ቱ ስ-ት ነ- ዋ-ው- --------------- ትኬቱ ስንት ነው ዋጋው? 0
tikētu si-i-i----i-w-g-w-? t----- s----- n--- w------ t-k-t- s-n-t- n-w- w-g-w-? -------------------------- tikētu siniti newi wagawi?
Koliko stanica ima do centra? መሃ---ተ- -መድ---በ-ት--ን--ፌር-----? መ-- ከ-- ከ---- በ-- ስ-- ፌ--- አ-- መ-ል ከ-ማ ከ-ድ-ሴ በ-ት ስ-ት ፌ-ማ- አ-? ------------------------------ መሃል ከተማ ከመድረሴ በፊት ስንት ፌርማታ አለ? 0
m-ha---k-te-a --med--e----ef-t- s----i --ri-at- ā-e? m----- k----- k--------- b----- s----- f------- ā--- m-h-l- k-t-m- k-m-d-r-s- b-f-t- s-n-t- f-r-m-t- ā-e- ---------------------------------------------------- mehali ketema kemediresē befīti siniti fērimata āle?
Morate ovdje izaći. እ-ህ---ረድ---ብ-። እ-- መ--- አ---- እ-ህ መ-ረ- አ-ብ-። -------------- እዚህ መውረድ አለብዎ። 0
i-īhi mew-r-----l-bi--. i---- m------- ā------- i-ī-i m-w-r-d- ā-e-i-o- ----------------------- izīhi mewiredi ālebiwo.
Morate izaći otraga. ከኋላ-መውረ----ብዎ። ከ-- መ--- አ---- ከ-ላ መ-ረ- አ-ብ-። -------------- ከኋላ መውረድ አለብዎ። 0
ke---al---ewir--- ---biw-. k------- m------- ā------- k-h-w-l- m-w-r-d- ā-e-i-o- -------------------------- keḫwala mewiredi ālebiwo.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. የ--ጥለው----ር-ባ-ር -----ቂቃ ይመጣል። የ----- የ--- ባ-- በ 5 ደ-- ይ---- የ-ቀ-ለ- የ-ድ- ባ-ር በ 5 ደ-ቃ ይ-ጣ-። ----------------------------- የሚቀጥለው የምድር ባቡር በ 5 ደቂቃ ይመጣል። 0
yem-k-et-il-wi yemid----ba-u----- --dek---’--y--e-’-l-. y------------- y------- b----- b- 5 d------- y--------- y-m-k-e-’-l-w- y-m-d-r- b-b-r- b- 5 d-k-ī-’- y-m-t-a-i- ------------------------------------------------------- yemīk’et’ilewi yemidiri baburi be 5 dek’īk’a yimet’ali.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. የ--ጥለው የ-----ቡ--በ 10--ቂቃ ይ---። የ----- የ--- ባ-- በ 1- ደ-- ይ---- የ-ቀ-ለ- የ-ዳ- ባ-ር በ 1- ደ-ቃ ይ-ጣ-። ------------------------------ የሚቀጥለው የጎዳና ባቡር በ 10 ደቂቃ ይመጣል። 0
y-mī-’--’i-------god----ba------e 1- -ek’---- yimet----. y------------- y------- b----- b- 1- d------- y--------- y-m-k-e-’-l-w- y-g-d-n- b-b-r- b- 1- d-k-ī-’- y-m-t-a-i- -------------------------------------------------------- yemīk’et’ilewi yegodana baburi be 10 dek’īk’a yimet’ali.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. የሚ-ጥ-- -ው-ቢስ---1--ደቂቃ ይመጣል። የ----- አ---- በ 1- ደ-- ይ---- የ-ቀ-ለ- አ-ቶ-ስ በ 1- ደ-ቃ ይ-ጣ-። --------------------------- የሚቀጥለው አውቶቢስ በ 15 ደቂቃ ይመጣል። 0
y-m-----’-le---āw-t----i-be-----e---k-a -im--’a--. y------------- ā-------- b- 1- d------- y--------- y-m-k-e-’-l-w- ā-i-o-ī-i b- 1- d-k-ī-’- y-m-t-a-i- -------------------------------------------------- yemīk’et’ilewi āwitobīsi be 15 dek’īk’a yimet’ali.
Kada vozi zadnji metro? የመጨረሻው -ምድ--ባቡር-መ---ው -----? የ----- የ--- ባ-- መ- ነ- የ----- የ-ጨ-ሻ- የ-ድ- ባ-ር መ- ነ- የ-ነ-ው- ---------------------------- የመጨረሻው የምድር ባቡር መቼ ነው የሚነሳው? 0
yem-c---r--h--i -e----ri---bu---m-c-ē -----ye-ī-esawi? y-------------- y------- b----- m---- n--- y---------- y-m-c-’-r-s-a-i y-m-d-r- b-b-r- m-c-ē n-w- y-m-n-s-w-? ------------------------------------------------------ yemech’ereshawi yemidiri baburi mechē newi yemīnesawi?
Kada vozi zadnji tramvaj? የ---ሻ---ጎ-ና ባቡር መ--ነው-የሚ-ሳ-? የ----- የ--- ባ-- መ- ነ- የ----- የ-ጨ-ሻ- የ-ዳ- ባ-ር መ- ነ- የ-ነ-ው- ---------------------------- የመጨረሻው የጎዳና ባቡር መቼ ነው የሚነሳው? 0
yem-ch’--es-a-i -e--d-n- bab-r- m-------w- -em-nesa-i? y-------------- y------- b----- m---- n--- y---------- y-m-c-’-r-s-a-i y-g-d-n- b-b-r- m-c-ē n-w- y-m-n-s-w-? ------------------------------------------------------ yemech’ereshawi yegodana baburi mechē newi yemīnesawi?
Kada vozi zadnji autobus? የ-ጨረሻው-አውቶ----ቼ-ነ---ሚነ-ው? የ----- አ---- መ- ነ- የ----- የ-ጨ-ሻ- አ-ቶ-ስ መ- ነ- የ-ነ-ው- ------------------------- የመጨረሻው አውቶቢስ መቼ ነው የሚነሳው? 0
ye-ec----e-ha---ā--t-bī----e--ē -e-- y--ī-e--w-? y-------------- ā-------- m---- n--- y---------- y-m-c-’-r-s-a-i ā-i-o-ī-i m-c-ē n-w- y-m-n-s-w-? ------------------------------------------------ yemech’ereshawi āwitobīsi mechē newi yemīnesawi?
Imate li putnu kartu? ትኬት አለ----? ት-- አ------ ት-ት አ-ዎ-ወ-? ----------- ትኬት አለዎትወይ? 0
ti---i ā--wot--e--? t----- ā----------- t-k-t- ā-e-o-i-e-i- ------------------- tikēti ālewotiweyi?
Putnu kartu? – Ne, nemam. ት--? አያይ---ኝም። ት--- አ-- የ---- ት-ት- አ-ይ የ-ኝ-። -------------- ትኬት? አያይ የለኝም። 0
ti----- āy--i -e----im-. t------ ā---- y--------- t-k-t-? ā-a-i y-l-n-i-i- ------------------------ tikēti? āyayi yelenyimi.
Onda morate platiti kaznu. ስ-ዚህ-ቅጣ- መክ---ይኖ-----። ስ--- ቅ-- መ--- ይ------- ስ-ዚ- ቅ-ት መ-ፈ- ይ-ር-ዎ-ል- ---------------------- ስለዚህ ቅጣት መክፈል ይኖርብዎታል። 0
sil-zī----’i-’a---me-i------i--r-b-wotali. | s------- k------- m------- y-------------- | s-l-z-h- k-i-’-t- m-k-f-l- y-n-r-b-w-t-l-. | -------------------------------------------- silezīhi k’it’ati mekifeli yinoribiwotali. |

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!