Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   ti ወግዓዊ መጕዓዝያ ኣብ ቀረባ ከባቢ

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [ሰላሳንሽዱሽተን]

36 [selasanishidushiteni]

ወግዓዊ መጕዓዝያ ኣብ ቀረባ ከባቢ

[wegi‘awī megwi‘aziya abi k’ereba kebabī]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski tigrinja igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? ቡስ ስ--- ኣ-- ኣ-? ቡስ ስቴሽን ኣበይ ኣሎ? 0
bu-- s-------- a---- a--?busi sitēshini abeyi alo?
Koji autobus vozi u centar? ኣየ-- ቡ- ኢ- ና- ማ--- ከ-- ዝ---? ኣየናይ ቡስ ኢዩ ናብ ማእከል ከተማ ዝኸይድ? 0
ay----- b--- ī-- n--- m------- k----- z--------?ayenayi busi īyu nabi ma’ikeli ketema ziẖeyidi?
Koju liniju moram uzeti? ኣየ-- መ--- ቡ- ክ--- ኣ--? ኣየናይ መስመር ቡስ ክወስድ ኣለኒ? 0
ay----- m------- b--- k------- a----?ayenayi mesimeri busi kiwesidi alenī?
Moram li presjedati? ምጋ--- ክ--- ኣ-- ዶ? ምጋዓዝያ ክቕይር ኣለኒ ዶ? 0
mi-------- k--------- a---- d-?miga‘aziya kiḵ’iyiri alenī do?
Gdje moram presjesti? ኣበ- ኢ- ክ--- ዘ--? ኣበይ ኢየ ክቕይር ዘለኒ? 0
ab--- ī-- k--------- z-----?abeyi īye kiḵ’iyiri zelenī?
Koliko košta karta? ሓደ ቲ-- ክ--- ዋ--? ሓደ ቲከት ክንደይ ዋግኡ? 0
ḥ--- t----- k------- w-----?ḥade tīketi kinideyi wagi’u?
Koliko stanica ima do centra? ክን-- ፌ----- ኢ-- ክ-- ማ--- ከ-- ? ክንደይ ፌርማታታት ኢዮም ክሳብ ማእከል ከተማ ? 0
ki------ f----------- ī---- k----- m------- k----- ?kinideyi fērimatatati īyomi kisabi ma’ikeli ketema ?
Morate ovdje izaći. ኣብ- ክ---- ኣ---። ኣብዚ ክትወርዱ ኣለኩም። 0
ab--- k--------- a------።abizī kitiweridu alekumi።
Morate izaći otraga. ብ ድ--- ክ---- ኣ---። ብ ድሕሪት ክትወርዱ ኣለኩም። 0
bi d-------- k--------- a------።bi diḥirīti kitiweridu alekumi።
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. ብሕ- ዘ- „-----(ት--) ኣ- 5 ደ-- ክ-----። ብሕጂ ዘሎ „ኡ-ባን“(ትራም) ኣብ 5 ደቒቕ ክመጽእ‘ዩ። 0
bi----- z--- „-------(t-----) a-- 5 d--------- k------------።biḥijī zelo „u-bani“(tirami) abi 5 deḵ’īḵ’i kimets’i’i‘yu።
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. ብሕ- ዘ- ት--(ና- ጽ---) ኣ- 10 ደ-- ክ-----። ብሕጂ ዘሎ ትራም(ናይ ጽርግያ) ኣብ 10 ደቒቕ ክመጽእ‘ዩ። 0
bi----- z--- t-----(n--- t---------) a-- 10 d--------- k------------።biḥijī zelo tirami(nayi ts’irigiya) abi 10 deḵ’īḵ’i kimets’i’i‘yu።
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. ብሕ- ዘ- ቡ- ኣ- 15 ደ-- ክ-----። ብሕጂ ዘሎ ቡስ ኣብ 15 ደቒቕ ክመጽእ‘ዩ። 0
bi----- z--- b--- a-- 15 d--------- k------------።biḥijī zelo busi abi 15 deḵ’īḵ’i kimets’i’i‘yu።
Kada vozi zadnji metro? እታ ና- መ---- ት-- መ-- ኣ- ? እታ ናይ መወዳእታ ትራም መዓስ ኣላ ? 0
it- n--- m--------- t----- m----- a-- ?ita nayi meweda’ita tirami me‘asi ala ?
Kada vozi zadnji tramvaj? እቲ መ---- ት--(ና- ጽ---) መ-- ክ--- ኢ-? እቲ መወዳእታ ትራም(ናይ ጽርግያ) መዓስ ክኸይድ ኢያ? 0
it- m--------- t-----(n--- t---------) m----- k-------- ī--?itī meweda’ita tirami(nayi ts’irigiya) me‘asi kiẖeyidi īya?
Kada vozi zadnji autobus? እቲ መ---- ቡ- መ-- ክ--- ኢ-? እቲ መጨረሽታ ቡስ መዓስ ክኸይድ ኢያ? 0
it- m------------ b--- m----- k-------- ī--?itī mech’ereshita busi me‘asi kiẖeyidi īya?
Imate li putnu kartu? ቲከ- ኣ--- ዶ? ቲከት ኣለኩም ዶ? 0
tī---- a------ d-?tīketi alekumi do?
Putnu kartu? – Ne, nemam. ቲከ- ? ኖ- የ----። ቲከት ? ኖ፣ የብለይን። 0
tī---- ? n-- y---------።tīketi ? no፣ yebileyini።
Onda morate platiti kaznu. እሞ መ---- ክ---- ኣ---። እሞ መቕጻዕቲ ክትከፍሉ ኣለኩም። 0
im- m------------- k--------- a------።imo meḵ’its’a‘itī kitikefilu alekumi።

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!