Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   be Грамадскі мясцовы транспарт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [трыццаць шэсць]

36 [trytstsats’ shests’]

Грамадскі мясцовы транспарт

[Gramadskі myastsovy transpart]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Д-- -н-хо-з-ц-а-------сн----ы-ын--? Д-- з---------- а-------- п-------- Д-е з-а-о-з-ц-а а-т-б-с-ы п-ы-ы-а-? ----------------------------------- Дзе знаходзіцца аўтобусны прыпынак? 0
Dze z-----dzі--tsa --t-------pry-y-a-? D-- z------------- a-------- p-------- D-e z-a-h-d-і-s-s- a-t-b-s-y p-y-y-a-? -------------------------------------- Dze znakhodzіtstsa autobusny prypynak?
Koji autobus vozi u centar? Я-і--ўтобу--е-з- ----н-р? Я-- а------ е--- ў ц----- Я-і а-т-б-с е-з- ў ц-н-р- ------------------------- Які аўтобус едзе ў цэнтр? 0
Ya-і---to-us---d-e - -sen--? Y--- a------ y---- u t------ Y-k- a-t-b-s y-d-e u t-e-t-? ---------------------------- Yakі autobus yedze u tsentr?
Koju liniju moram uzeti? Я-ім-ма-шр--а- м----р-ба-е----? Я--- м-------- м-- т---- е----- Я-і- м-р-р-т-м м-е т-э-а е-а-ь- ------------------------------- Якім маршрутам мне трэба ехаць? 0
Yak-- ---s-r---- mn---r-ba ----at--? Y---- m--------- m-- t---- y-------- Y-k-m m-r-h-u-a- m-e t-e-a y-k-a-s-? ------------------------------------ Yakіm marshrutam mne treba yekhats’?
Moram li presjedati? Ці --э-а -не-раб-ць-п---с-д--? Ц- т---- м-- р----- п--------- Ц- т-э-а м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------------ Ці трэба мне рабіць перасадку? 0
Tsі t-eba mn---a-і-s- per--adk-? T-- t---- m-- r------ p--------- T-і t-e-a m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------------- Tsі treba mne rabіts’ perasadku?
Gdje moram presjesti? Дзе--н- -абіц- -е---адку? Д-- м-- р----- п--------- Д-е м-е р-б-ц- п-р-с-д-у- ------------------------- Дзе мне рабіць перасадку? 0
Dz- -n- r---t-----rasa-ku? D-- m-- r------ p--------- D-e m-e r-b-t-’ p-r-s-d-u- -------------------------- Dze mne rabіts’ perasadku?
Koliko košta karta? К-л--- ка--уе б-л-т? К----- к----- б----- К-л-к- к-ш-у- б-л-т- -------------------- Колькі каштуе білет? 0
K-l’-----s---e -і-et? K----- k------ b----- K-l-k- k-s-t-e b-l-t- --------------------- Kol’kі kashtue bіlet?
Koliko stanica ima do centra? К-ль-- пр-----аў ---ц-нт--? К----- п-------- д- ц------ К-л-к- п-ы-ы-к-ў д- ц-н-р-? --------------------------- Колькі прыпынкаў да цэнтра? 0
K---k----yp-n--u--a -s----a? K----- p-------- d- t------- K-l-k- p-y-y-k-u d- t-e-t-a- ---------------------------- Kol’kі prypynkau da tsentra?
Morate ovdje izaći. В-- ---б---ут----од-іц-. В-- т---- т-- в--------- В-м т-э-а т-т в-х-д-і-ь- ------------------------ Вам трэба тут выходзіць. 0
Va- t-e-----t -yk--d-----. V-- t---- t-- v----------- V-m t-e-a t-t v-k-o-z-t-’- -------------------------- Vam treba tut vykhodzіts’.
Morate izaći otraga. Ва--т-эб---ых--зіць -ра----д-ія ---ер-. В-- т---- в-------- п--- з----- д------ В-м т-э-а в-х-д-і-ь п-а- з-д-і- д-в-р-. --------------------------------------- Вам трэба выходзіць праз заднія дзверы. 0
V-- t--b- vy--odzі-----raz zad-іya-----ry. V-- t---- v---------- p--- z------ d------ V-m t-e-a v-k-o-z-t-’ p-a- z-d-і-a d-v-r-. ------------------------------------------ Vam treba vykhodzіts’ praz zadnіya dzvery.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Н-с-у----ц----- -удзе пр-з 5-хв---н. Н------- ц----- б---- п--- 5 х------ Н-с-у-н- ц-г-і- б-д-е п-а- 5 х-і-і-. ------------------------------------ Наступны цягнік будзе праз 5 хвілін. 0
N-st--n---s--gn-- -u-ze p-a--- k-vіlіn. N------- t------- b---- p--- 5 k------- N-s-u-n- t-y-g-і- b-d-e p-a- 5 k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tsyagnіk budze praz 5 khvіlіn.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. На-ту----т-ам-ай----зе --а--1--хвілі-. Н------- т------ б---- п--- 1- х------ Н-с-у-н- т-а-в-й б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны трамвай будзе праз 10 хвілін. 0
N--t-p-- tramv----u--- ------0 kh-і-іn. N------- t------ b---- p--- 1- k------- N-s-u-n- t-a-v-y b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny tramvay budze praz 10 khvіlіn.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. На---п-ы-аў-об-с будзе пра- -5 хвіл-н. Н------- а------ б---- п--- 1- х------ Н-с-у-н- а-т-б-с б-д-е п-а- 1- х-і-і-. -------------------------------------- Наступны аўтобус будзе праз 15 хвілін. 0
Nastupny-------s b-d-e----z ----hvі---. N------- a------ b---- p--- 1- k------- N-s-u-n- a-t-b-s b-d-e p-a- 1- k-v-l-n- --------------------------------------- Nastupny autobus budze praz 15 khvіlіn.
Kada vozi zadnji metro? Ка-і едз- а-о-ні ц---ік -е--о? К--- е--- а----- ц----- м----- К-л- е-з- а-о-н- ц-г-і- м-т-о- ------------------------------ Калі едзе апошні цягнік метро? 0
K--і-y---- -p----- -sy----k m--ro? K--- y---- a------ t------- m----- K-l- y-d-e a-o-h-і t-y-g-і- m-t-o- ---------------------------------- Kalі yedze aposhnі tsyagnіk metro?
Kada vozi zadnji tramvaj? К--- --зе-ап-шн- -р-м---? К--- е--- а----- т------- К-л- е-з- а-о-н- т-а-в-й- ------------------------- Калі едзе апошні трамвай? 0
K--і-y------po---і-tr-----? K--- y---- a------ t------- K-l- y-d-e a-o-h-і t-a-v-y- --------------------------- Kalі yedze aposhnі tramvay?
Kada vozi zadnji autobus? Калі-едз--а-ош-- аўтобу-? К--- е--- а----- а------- К-л- е-з- а-о-н- а-т-б-с- ------------------------- Калі едзе апошні аўтобус? 0
Ka-і-y-d-e-a-o---і--u-obu-? K--- y---- a------ a------- K-l- y-d-e a-o-h-і a-t-b-s- --------------------------- Kalі yedze aposhnі autobus?
Imate li putnu kartu? У-Вас-ёс-- -і-е-? У В-- ё--- б----- У В-с ё-ц- б-л-т- ----------------- У Вас ёсць білет? 0
U-V---yos-s--b-le-? U V-- y----- b----- U V-s y-s-s- b-l-t- ------------------- U Vas yosts’ bіlet?
Putnu kartu? – Ne, nemam. Б---т?-- -е---ям-. Б----- – Н-- н---- Б-л-т- – Н-, н-м-. ------------------ Білет? – Не, няма. 0
B---t?----e--nyama. B----- – N-- n----- B-l-t- – N-, n-a-a- ------------------- Bіlet? – Ne, nyama.
Onda morate platiti kaznu. Тад--В-м-------е-ц- пл--і-----р-ф. Т--- В-- д--------- п------ ш----- Т-д- В-м д-в-д-е-ц- п-а-і-ь ш-р-ф- ---------------------------------- Тады Вам давядзецца плаціць штраф. 0
Tady -am-da--a-zetsts- pla-s--s--shtr-f. T--- V-- d------------ p-------- s------ T-d- V-m d-v-a-z-t-t-a p-a-s-t-’ s-t-a-. ---------------------------------------- Tady Vam davyadzetstsa platsіts’ shtraf.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!