Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   ka სასტუმროში – ჩამოსვლა

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ოცდაშვიდი]

27 [otsdashvidi]

სასტუმროში – ჩამოსვლა

sast'umroshi – chamosvla

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? თ-ვისუ-ალი-ოთ-ხი--ო- -რ ----თ? თ_________ ო____ ხ__ ა_ გ_____ თ-ვ-ს-ფ-ლ- ო-ა-ი ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ------------------------------ თავისუფალი ოთახი ხომ არ გაქვთ? 0
t--i----li -tak---k-o- a- g-k-t? t_________ o_____ k___ a_ g_____ t-v-s-p-l- o-a-h- k-o- a- g-k-t- -------------------------------- tavisupali otakhi khom ar gakvt?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. ოთახ--მ-ქვ--და-----უ--. ო____ მ____ დ__________ ო-ა-ი მ-ქ-ს დ-ჯ-ვ-ნ-ლ-. ----------------------- ოთახი მაქვს დაჯავშნული. 0
ota-hi ----- d--a-sh-uli. o_____ m____ d___________ o-a-h- m-k-s d-j-v-h-u-i- ------------------------- otakhi makvs dajavshnuli.
Moje ime je Miler. ჩე-ი-გ-ა--ა --უ-ერ-. ჩ___ გ_____ მ_______ ჩ-მ- გ-ა-ი- მ-უ-ე-ი- -------------------- ჩემი გვარია მიულერი. 0
c--mi-gv-r-------er-. c____ g_____ m_______ c-e-i g-a-i- m-u-e-i- --------------------- chemi gvaria miuleri.
Trebam jednokrevetnu sobu. ერ-ა------ნი--თ-ხ--მჭი-დებ-. ე___________ ო____ მ________ ე-თ-დ-ი-ი-ნ- ო-ა-ი მ-ი-დ-ბ-. ---------------------------- ერთადგილიანი ოთახი მჭირდება. 0
er--d----a-i---a-h--mc-----e-a. e___________ o_____ m__________ e-t-d-i-i-n- o-a-h- m-h-i-d-b-. ------------------------------- ertadgiliani otakhi mch'irdeba.
Trebam dvokrevetnu sobu. ორადგილი--- -თ----მჭი-დება. ო__________ ო____ მ________ ო-ა-გ-ლ-ა-ი ო-ა-ი მ-ი-დ-ბ-. --------------------------- ორადგილიანი ოთახი მჭირდება. 0
o-a--i-iani ot--hi-mch-ird---. o__________ o_____ m__________ o-a-g-l-a-i o-a-h- m-h-i-d-b-. ------------------------------ oradgiliani otakhi mch'irdeba.
Koliko košta soba za jednu noć? რა--ი-ს ---ხ--ე--ი-ღ-მ--? რ_ ღ___ ო____ ე___ ღ_____ რ- ღ-რ- ო-ა-ი ე-თ- ღ-მ-თ- ------------------------- რა ღირს ოთახი ერთი ღამით? 0
ra -h--s--t-kh- e--- -ha-i-? r_ g____ o_____ e___ g______ r- g-i-s o-a-h- e-t- g-a-i-? ---------------------------- ra ghirs otakhi erti ghamit?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. ოთ-ხ- --ნ-ა----ზა-ით. ო____ მ____ ა________ ო-ა-ი მ-ნ-ა ა-ა-ა-ი-. --------------------- ოთახი მინდა აბაზანით. 0
o-a--i-m-nd- ab--a-it. o_____ m____ a________ o-a-h- m-n-a a-a-a-i-. ---------------------- otakhi minda abazanit.
Želim jednu sobu sa tušem. ოთ--- მი-დ- --ა--თ. ო____ მ____ შ______ ო-ა-ი მ-ნ-ა შ-ა-ი-. ------------------- ოთახი მინდა შხაპით. 0
otak-i mi--- -hk-ap--t. o_____ m____ s_________ o-a-h- m-n-a s-k-a-'-t- ----------------------- otakhi minda shkhap'it.
Mogu li vidjeti sobu? შ-ი--ე---ოთა-ი--ნა--? შ_______ ო____ ვ_____ შ-ი-ლ-ბ- ო-ა-ი ვ-ა-ო- --------------------- შეიძლება ოთახი ვნახო? 0
s--i-zleba ota-h-----k-o? s_________ o_____ v______ s-e-d-l-b- o-a-h- v-a-h-? ------------------------- sheidzleba otakhi vnakho?
Ima li ovdje garaža? ა-ის-აქ---ტოს-დგ--ი? ა___ ა_ ა___________ ა-ი- ა- ა-ტ-ს-დ-ო-ი- -------------------- არის აქ ავტოსადგომი? 0
a--s--- -----s-dg--i? a___ a_ a____________ a-i- a- a-t-o-a-g-m-? --------------------- aris ak avt'osadgomi?
Ima li ovdje sef? ა-ის--ქ ს-იფი? ა___ ა_ ს_____ ა-ი- ა- ს-ი-ი- -------------- არის აქ სეიფი? 0
aris a- -e-p-? a___ a_ s_____ a-i- a- s-i-i- -------------- aris ak seipi?
Ima li ovdje faks? არ-ს--ქ-ფა---? ა___ ა_ ფ_____ ა-ი- ა- ფ-ქ-ი- -------------- არის აქ ფაქსი? 0
ari---- p--si? a___ a_ p_____ a-i- a- p-k-i- -------------- aris ak paksi?
Dobro, uzeću sobu. კა--ით, ---ღებ--- -----. კ______ ა_____ ა_ ო_____ კ-რ-ი-, ა-ი-ე- ა- ო-ა-ს- ------------------------ კარგით, ავიღებ ამ ოთახს. 0
k--rg-t, -vigh-b--- o---h-. k_______ a______ a_ o______ k-a-g-t- a-i-h-b a- o-a-h-. --------------------------- k'argit, avigheb am otakhs.
Ovdje su ključevi. აი---ას----ი. ა__ გ________ ა-, გ-ს-ღ-ბ-. ------------- აი, გასაღები. 0
a---gasag-ebi. a__ g_________ a-, g-s-g-e-i- -------------- ai, gasaghebi.
Ovdje je moj prtljag. ა---ჩ----ბ-რ-ი. ა__ ჩ___ ბ_____ ა-, ჩ-მ- ბ-რ-ი- --------------- აი, ჩემი ბარგი. 0
ai,-ch--- b--g-. a__ c____ b_____ a-, c-e-i b-r-i- ---------------- ai, chemi bargi.
U koliko sati je doručak? რო-ე- -ა-თ-ე- -----ე? რ____ ს______ ს______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ს-უ-მ-? --------------------- რომელ საათზეა საუზმე? 0
ro-e- ---tz-- s----e? r____ s______ s______ r-m-l s-a-z-a s-u-m-? --------------------- romel saatzea sauzme?
U koliko sati je ručak? რ-მე- ს-ათზ-- ---ი--? რ____ ს______ ს______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ს-დ-ლ-? --------------------- რომელ საათზეა სადილი? 0
rome---a-tzea sa----? r____ s______ s______ r-m-l s-a-z-a s-d-l-? --------------------- romel saatzea sadili?
U koliko sati je večera? რ-მ-ლ --ათზე- ვახ-ა-ი? რ____ ს______ ვ_______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ვ-ხ-ა-ი- ---------------------- რომელ საათზეა ვახშამი? 0
r---l sa--ze- -akh--a--? r____ s______ v_________ r-m-l s-a-z-a v-k-s-a-i- ------------------------ romel saatzea vakhshami?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…