Knjiga fraza

bs Kupovina   »   ka ყიდვა

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [ორმოცდათოთხმეტი]

54 [ormotsdatotkhmet\'i]

ყიდვა

[qidva]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Ja želim kupiti poklon. სა--ქ--- ყ-დ-ა -ი-დ-. ს------- ყ---- მ----- ს-ჩ-ქ-ი- ყ-დ-ა მ-ნ-ა- --------------------- საჩუქრის ყიდვა მინდა. 0
sach--r-s ---va---nd-. s-------- q---- m----- s-c-u-r-s q-d-a m-n-a- ---------------------- sachukris qidva minda.
Ali ništa previše skupo. მ--რ-მ--რც----ის- ძ--რის. მ----- ა-- თ- ი-- ძ------ მ-გ-ა- ა-ც თ- ი-ე ძ-ი-ი-. ------------------------- მაგრამ არც თუ ისე ძვირის. 0
m-gram-ar-s tu---e-dzvir-s. m----- a--- t- i-- d------- m-g-a- a-t- t- i-e d-v-r-s- --------------------------- magram arts tu ise dzviris.
Imate li možda tašnu? იქნე- ხ-ლჩა-თ-? ი---- ხ-------- ი-ნ-ბ ხ-ლ-ა-თ-? --------------- იქნებ ხელჩანთა? 0
ikne- ---l----ta? i---- k---------- i-n-b k-e-c-a-t-? ----------------- ikneb khelchanta?
Koju boju želite? რა---რ--გნებ-ვ-? რ- ფ--- გ------- რ- ფ-რ- გ-ე-ა-თ- ---------------- რა ფერი გნებავთ? 0
ra--e-i-gne-avt? r- p--- g------- r- p-r- g-e-a-t- ---------------- ra peri gnebavt?
Crnu, braon ili bijelu? შავ-- ყ-ვ-ს--რი--- თ---ი? შ---- ყ-------- თ- თ----- შ-ვ-, ყ-ვ-ს-ე-ი თ- თ-თ-ი- ------------------------- შავი, ყავისფერი თუ თეთრი? 0
shav----a---p--i -u------? s----- q-------- t- t----- s-a-i- q-v-s-e-i t- t-t-i- -------------------------- shavi, qavisperi tu tetri?
Veliku ili malu? დ--ი--უ--ატა-ა? დ--- თ- პ------ დ-დ- თ- პ-ტ-რ-? --------------- დიდი თუ პატარა? 0
d--i -u --at'---? d--- t- p-------- d-d- t- p-a-'-r-? ----------------- didi tu p'at'ara?
Mogu li vidjeti ovu? შ-იძ--ბ- -ნახო? შ------- ვ----- შ-ი-ლ-ბ- ვ-ა-ო- --------------- შეიძლება ვნახო? 0
s-e-dzl----vna--o? s--------- v------ s-e-d-l-b- v-a-h-? ------------------ sheidzleba vnakho?
Je li ona od kože? ტ-ა-ი---რ--? ტ----- ა---- ტ-ა-ი- ა-ი-? ------------ ტყავის არის? 0
t-------a-i-? t------ a---- t-q-v-s a-i-? ------------- t'qavis aris?
Ili je od vještačkog materijala? თუ ხე-ოვ-ურ-ა? თ- ხ---------- თ- ხ-ლ-ვ-უ-ი-? -------------- თუ ხელოვნურია? 0
tu-khelo-nur-a? t- k----------- t- k-e-o-n-r-a- --------------- tu khelovnuria?
Naravno, od kože. ტყავის- -ა-თქმ- უ-დ-. ტ------ რ- თ--- უ---- ტ-ა-ი-, რ- თ-მ- უ-დ-. --------------------- ტყავის, რა თქმა უნდა. 0
t---v-s,--- tk----nda. t------- r- t--- u---- t-q-v-s- r- t-m- u-d-. ---------------------- t'qavis, ra tkma unda.
To je naročito dobar kvalitet. ეს-გ-ნ--კუთ---ი-----ისხი-ნ--. ე- გ------------ ხ----------- ე- გ-ნ-ა-უ-რ-ბ-თ ხ-რ-ს-ი-ნ-ა- ----------------------------- ეს განსაკუთრებით ხარისხიანია. 0
e-----s-k'utr-bit-k--r-skh-a-ia. e- g------------- k------------- e- g-n-a-'-t-e-i- k-a-i-k-i-n-a- -------------------------------- es gansak'utrebit khariskhiania.
A tašna ja zaista povoljna. ხე-ჩან---მა---აც-ი-ფ--. ხ------- მ------ ი----- ხ-ლ-ა-თ- მ-რ-ლ-ც ი-ფ-ა- ----------------------- ხელჩანთა მართლაც იაფია. 0
khe--ha--- m-r--at- -a--a. k--------- m------- i----- k-e-c-a-t- m-r-l-t- i-p-a- -------------------------- khelchanta martlats iapia.
Ova mi se sviđa. მომწ-ნ-. მ------- მ-მ-ო-ს- -------- მომწონს. 0
m---s'--s. m--------- m-m-s-o-s- ---------- momts'ons.
Ovu ću uzeti. ვი-იდ-. ვ------ ვ-ყ-დ-. ------- ვიყიდი. 0
v---di. v------ v-q-d-. ------- viqidi.
Mogu li je eventualno zamijeniti? გ---ც--- -ე-აძლ-ბ----? გ------- შ------------ გ-მ-ც-ლ- შ-ს-ძ-ე-ე-ი-? ---------------------- გამოცვლა შესაძლებელია? 0
gamo----a -h-sa-zl--e-i-? g-------- s-------------- g-m-t-v-a s-e-a-z-e-e-i-? ------------------------- gamotsvla shesadzlebelia?
Podrazumijeva se. რ- თქმა -ნ--. რ- თ--- უ---- რ- თ-მ- უ-დ-. ------------- რა თქმა უნდა. 0
ra -kma----a. r- t--- u---- r- t-m- u-d-. ------------- ra tkma unda.
Zapakovaćemo je kao poklon. გ-გი----თ-რო-ორც-ს--უქ---. გ-------- რ----- ს-------- გ-გ-ხ-ე-თ რ-გ-რ- ს-ჩ-ქ-რ-. -------------------------- გაგიხვევთ როგორც საჩუქარს. 0
gagik-ve-t ro----- sach-kar-. g--------- r------ s--------- g-g-k-v-v- r-g-r-s s-c-u-a-s- ----------------------------- gagikhvevt rogorts sachukars.
Tamo preko je blagajna. იქ ა--- სა-არო. ი- ა--- ს------ ი- ა-ი- ს-ლ-რ-. --------------- იქ არის სალარო. 0
ik aris sal-ro. i- a--- s------ i- a-i- s-l-r-. --------------- ik aris salaro.

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...