Knjiga fraza

bs U taksiju   »   ka ტაქსში

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [ოცდათვრამეტი]

38 [otsdatvramet\'i]

ტაქსში

[t'aksshi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. გამოი--ხეთ ტა----თ--შ-ი-ე-ე-ა. გ--------- ტ---- თ- შ--------- გ-მ-ი-ა-ე- ტ-ქ-ი თ- შ-ი-ე-ე-ა- ------------------------------ გამოიძახეთ ტაქსი თუ შეიძელება. 0
g-mo-dz----t-t'aksi-t- sh-i-z----a. g----------- t----- t- s----------- g-m-i-z-k-e- t-a-s- t- s-e-d-e-e-a- ----------------------------------- gamoidzakhet t'aksi tu sheidzeleba.
Koliko košta do željezničke stanice? რა--ი-- -ადგ--ა-დ- მ--ვ--? რ- ღ--- ს--------- მ------ რ- ღ-რ- ს-დ-უ-ა-დ- მ-ს-ლ-? -------------------------- რა ღირს სადგურამდე მისვლა? 0
ra --ir- -----r-md---i-v-a? r- g---- s--------- m------ r- g-i-s s-d-u-a-d- m-s-l-? --------------------------- ra ghirs sadguramde misvla?
Koliko košta do aerodroma? რა -ი-ს ა--ოპო--ა-დ- -ი---ა? რ- ღ--- ა----------- მ------ რ- ღ-რ- ა-რ-პ-რ-ა-დ- მ-ს-ლ-? ---------------------------- რა ღირს აეროპორტამდე მისვლა? 0
ra-g---s -e-op-o---a-de --sv-a? r- g---- a------------- m------ r- g-i-s a-r-p-o-t-a-d- m-s-l-? ------------------------------- ra ghirs aerop'ort'amde misvla?
Pravo, molim. თუ შეიძლ----- პირ-ა-ირ. თ- შ------- – პ-------- თ- შ-ი-ლ-ბ- – პ-რ-ა-ი-. ----------------------- თუ შეიძლება – პირდაპირ. 0
tu-sh--d-l--a-– ---rd-p'i-. t- s--------- – p---------- t- s-e-d-l-b- – p-i-d-p-i-. --------------------------- tu sheidzleba – p'irdap'ir.
Ovdje desno, molim. თუ -----ე-ა,--ქ -ა---ნივ. თ- შ-------- ა- მ-------- თ- შ-ი-ლ-ბ-, ა- მ-რ-ვ-ი-. ------------------------- თუ შეიძლება, აქ მარჯვნივ. 0
tu sh--dzl-ba- -k-ma----i-. t- s---------- a- m-------- t- s-e-d-l-b-, a- m-r-v-i-. --------------------------- tu sheidzleba, ak marjvniv.
Tamo na uglu lijevo, molim. თ--შეი--ებ-- ი- კუთხ--ი მარცხნ-ვ. თ- შ-------- ი- კ------ მ-------- თ- შ-ი-ლ-ბ-, ი- კ-თ-ე-ი მ-რ-ხ-ი-. --------------------------------- თუ შეიძლება, იქ კუთხეში მარცხნივ. 0
t----e---leba- ----'--k-esh- ----s--n--. t- s---------- i- k--------- m---------- t- s-e-d-l-b-, i- k-u-k-e-h- m-r-s-h-i-. ---------------------------------------- tu sheidzleba, ik k'utkheshi martskhniv.
Meni se žuri. მეჩქ-----. მ--------- მ-ჩ-ა-ე-ა- ---------- მეჩქარება. 0
mec---r-b-. m---------- m-c-k-r-b-. ----------- mechkareba.
Ja imam vremena. დ-ო--აქვ-. დ-- მ----- დ-ო მ-ქ-ს- ---------- დრო მაქვს. 0
d-- mak-s. d-- m----- d-o m-k-s- ---------- dro makvs.
Molim Vas vozite sporije. თუ------ება- უფრო ნელ----რ--! თ- შ-------- უ--- ნ--- ი----- თ- შ-ი-ლ-ბ-, უ-რ- ნ-ლ- ი-რ-თ- ----------------------------- თუ შეიძლება, უფრო ნელა იარეთ! 0
t- --ei-z--ba, up-o -e-a ia-et! t- s---------- u--- n--- i----- t- s-e-d-l-b-, u-r- n-l- i-r-t- ------------------------------- tu sheidzleba, upro nela iaret!
Stanite ovdje, molim. აქ გა--რ------- შე---ება. ა- გ-------- თ- შ-------- ა- გ-ჩ-რ-ი-, თ- შ-ი-ლ-ბ-. ------------------------- აქ გაჩერდით, თუ შეიძლება. 0
a---ache--it- -u s--id---ba. a- g--------- t- s---------- a- g-c-e-d-t- t- s-e-d-l-b-. ---------------------------- ak gacherdit, tu sheidzleba.
Sačekajte momenat, molim Vas. და--ლ-დ-თ---თი-წუ-ი,-თ- -ე-ძლება. დ-------- ე--- წ---- თ- შ-------- დ-მ-ლ-დ-თ ე-თ- წ-თ-, თ- შ-ი-ლ-ბ-. --------------------------------- დამელოდეთ ერთი წუთი, თუ შეიძლება. 0
d-m------ -rt--t---ti--tu --e-dzleb-. d-------- e--- t------ t- s---------- d-m-l-d-t e-t- t-'-t-, t- s-e-d-l-b-. ------------------------------------- damelodet erti ts'uti, tu sheidzleba.
Odmah se vraćam. მა-ე -ავ-რ-ნდ-ბ-. მ--- დ----------- მ-ლ- დ-ვ-რ-ნ-ე-ი- ----------------- მალე დავბრუნდები. 0
m-l---av-----eb-. m--- d----------- m-l- d-v-r-n-e-i- ----------------- male davbrundebi.
Dajte mi račun molim. თუ -ე--ლ-ბა--ვ----- --მე-ი-. თ- შ------- ქ------ მ------- თ- შ-ი-ლ-ბ- ქ-ი-ა-ი მ-მ-ც-თ- ---------------------------- თუ შეიძლება ქვითარი მომეცით. 0
tu she-dz--b------a-i---m--s-t. t- s--------- k------ m-------- t- s-e-d-l-b- k-i-a-i m-m-t-i-. ------------------------------- tu sheidzleba kvitari mometsit.
Nemam sitno. მ- -- -აქ-ს ---დ----ლი. მ- ა- მ---- ხ---- ფ---- მ- ა- მ-ქ-ს ხ-რ-ა ფ-ლ-. ----------------------- მე არ მაქვს ხურდა ფული. 0
me-a- --kv--k-u--- ---i. m- a- m---- k----- p---- m- a- m-k-s k-u-d- p-l-. ------------------------ me ar makvs khurda puli.
U redu je, ostatak je za Vas. მ-დ------ხურდა--ა--ო-ე-! მ------- ხ---- დ-------- მ-დ-ო-ა- ხ-რ-ა დ-ი-ო-ე-! ------------------------ მადლობა, ხურდა დაიტოვეთ! 0
m---oba, kh-rd- --it--ve-! m------- k----- d--------- m-d-o-a- k-u-d- d-i-'-v-t- -------------------------- madloba, khurda dait'ovet!
Odvezite me do ove adrese. ა- მის---რთ-ე---მიყვ-ნ--. ა- მ--------- წ---------- ა- მ-ს-მ-რ-ზ- წ-მ-ყ-ა-ე-. ------------------------- ამ მისამართზე წამიყვანეთ. 0
a---i----r-----s-ami--an-t. a- m--------- t------------ a- m-s-m-r-z- t-'-m-q-a-e-. --------------------------- am misamartze ts'amiqvanet.
Odvezite me do mog hotela. წ-მ--ვ---თ--ე-- ----უ---ში. წ--------- ჩ--- ს---------- წ-მ-ყ-ა-ე- ჩ-მ- ს-ს-უ-რ-შ-. --------------------------- წამიყვანეთ ჩემს სასტუმროში. 0
t--a---v--e- -h-ms-s---'umro-hi. t----------- c---- s------------ t-'-m-q-a-e- c-e-s s-s-'-m-o-h-. -------------------------------- ts'amiqvanet chems sast'umroshi.
Odvezite me do plaže. წამი--ა--თ-პ--ჟ-ე. წ--------- პ------ წ-მ-ყ-ა-ე- პ-ა-ზ-. ------------------ წამიყვანეთ პლაჟზე. 0
ts'a---------p'laz-z-. t----------- p-------- t-'-m-q-a-e- p-l-z-z-. ---------------------- ts'amiqvanet p'lazhze.

Jezički geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat vijekovima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije tačno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite naučne teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tokom igre žele integrirati. Žele postati dijelom grupe i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje zavisi od njihove volje za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Takođe je lakše učiti slične jezike. Ko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Da li ste to znali?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu?