Knjiga fraza

bs U hotelu – žalbe   »   hy In the hotel – Complaints

28 [dvadeset i osam]

U hotelu – žalbe

U hotelu – žalbe

28 [քսանութ]

28 [k’sanut’]

In the hotel – Complaints

[boghok’ner hyuranots’um]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Tuš ne radi. Ցնց--ղը-չի աշխ-տ-ւ-: Ց------ չ- ա-------- Ց-ց-ւ-ը չ- ա-խ-տ-ւ-: -------------------- Ցնցուղը չի աշխատում: 0
T-’nt---g-y ch’i --h-ha-um T---------- c--- a-------- T-’-t-’-g-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------- Ts’nts’ughy ch’i ashkhatum
Nema tople vode. Տա----ւ- -ի գ-լիս: Տ-- ջ--- չ- գ----- Տ-ք ջ-ւ- չ- գ-լ-ս- ------------------ Տաք ջուր չի գալիս: 0
T-k- -u---h’--g-lis T--- j-- c--- g---- T-k- j-r c-’- g-l-s ------------------- Tak’ jur ch’i galis
Možete li to dati na popravku? Կար--ղ -ք--ո-ո---: Կ----- ե- ն------- Կ-ր-՞- ե- ն-ր-գ-լ- ------------------ Կարո՞ղ եք նորոգել: 0
Kar---h -e-’ --r--el K------ y--- n------ K-r-՞-h y-k- n-r-g-l -------------------- Karo՞gh yek’ norogel
Nema telefona u sobi. Հեռախ-ս-չկ--սե-յ---ւ-: Հ------ չ-- ս--------- Հ-ռ-խ-ս չ-ա ս-ն-ա-ո-մ- ---------------------- Հեռախոս չկա սենյակում: 0
Her--k--s--h’k----ny---m H-------- c---- s------- H-r-a-h-s c-’-a s-n-a-u- ------------------------ Herrakhos ch’ka senyakum
Nema televizora u sobi. Հ-ռու--ա---յ----ա-------ո--: Հ------------ չ-- ս--------- Հ-ռ-ւ-տ-ց-ւ-ց չ-ա ս-ն-ա-ո-մ- ---------------------------- Հեռուստացույց չկա սենյակում: 0
Her--st----u---’---’---s---a-um H--------------- c---- s------- H-r-u-t-t-’-y-s- c-’-a s-n-a-u- ------------------------------- Herrustats’uyts’ ch’ka senyakum
Soba nema balkon. Ս---ակը---ւն- պատշգ---: Ս------ չ---- պ-------- Ս-ն-ա-ը չ-ւ-ի պ-տ-գ-մ-: ----------------------- Սենյակը չունի պատշգամբ: 0
Sen--ky --’--i---t---a-b S------ c----- p-------- S-n-a-y c-’-n- p-t-h-a-b ------------------------ Senyaky ch’uni patshgamb
Soba je prebučna. Սե-յ----ա--կ----: Ս------ ա----- է- Ս-ն-ա-ը ա-մ-ո- է- ----------------- Սենյակը աղմկոտ է: 0
S--ya-y----m--t-e S------ a------ e S-n-a-y a-h-k-t e ----------------- Senyaky aghmkot e
Soba je premalena. Սենյ------ք- -: Ս------ փ--- է- Ս-ն-ա-ը փ-ք- է- --------------- Սենյակը փոքր է: 0
Se-ya----’-ok-- e S------ p------ e S-n-a-y p-v-k-r e ----------------- Senyaky p’vok’r e
Soba je pretamna. Սենյա-- մ--թ--: Ս------ մ--- է- Ս-ն-ա-ը մ-ւ- է- --------------- Սենյակը մութ է: 0
S-n-ak- -ut--e S------ m--- e S-n-a-y m-t- e -------------- Senyaky mut’ e
Grijanje ne radi. Ջ--ո-ցու-ը-չ----խ-տում: Ջ--------- չ- ա-------- Ջ-ռ-ւ-ո-մ- չ- ա-խ-տ-ւ-: ----------------------- Ջեռուցումը չի աշխատում: 0
J-r-u--’umy ch’--a---h---m J---------- c--- a-------- J-r-u-s-u-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------- Jerruts’umy ch’i ashkhatum
Klima-uređaj ne radi. Օ------ավ-րիչը ---ա---տու-: Օ------------- չ- ա-------- Օ-ա-ա-գ-վ-ր-չ- չ- ա-խ-տ-ւ-: --------------------------- Օդակարգավորիչը չի աշխատում: 0
O----r-av---c-’- ch-i-a-h-ha-um O--------------- c--- a-------- O-a-a-g-v-r-c-’- c-’- a-h-h-t-m ------------------------------- Odakargavorich’y ch’i ashkhatum
Televizor je pokvaren. Հ--ո--տաց---ցը-չի--շխատո-մ: Հ------------- չ- ա-------- Հ-ռ-ւ-տ-ց-ւ-ց- չ- ա-խ-տ-ւ-: --------------------------- Հեռուստացույցը չի աշխատում: 0
He-----------t----c--i-a----at-m H---------------- c--- a-------- H-r-u-t-t-’-y-s-y c-’- a-h-h-t-m -------------------------------- Herrustats’uyts’y ch’i ashkhatum
To mi se ne sviđa. Դա--նձ----ր չի--ալ-ս: Դ- ի-- դ--- չ- գ----- Դ- ի-ձ դ-ւ- չ- գ-լ-ս- --------------------- Դա ինձ դուր չի գալիս: 0
Da-in----u- c----g-l-s D- i--- d-- c--- g---- D- i-d- d-r c-’- g-l-s ---------------------- Da indz dur ch’i galis
To mi je preskupo. Իմ հա-ա------անկ-է: Ի- հ---- դ- թ--- է- Ի- հ-մ-ր դ- թ-ն- է- ------------------- Իմ համար դա թանկ է: 0
Im-ham-r da-t--nk e I- h---- d- t---- e I- h-m-r d- t-a-k e ------------------- Im hamar da t’ank e
Imate li nešto jeftinije? Ավե-ի---ան չո--ե՞ք: Ա---- է--- չ------- Ա-ե-ի է-ա- չ-ւ-ե-ք- ------------------- Ավելի էժան չունե՞ք: 0
A-el- ez-a- c-’---՞k’ A---- e---- c-------- A-e-i e-h-n c-’-n-՞-’ --------------------- Aveli ezhan ch’une՞k’
Ima li ovdje u blizini omladinski smještaj? Այստեղ մ-տա--յք-ւմ եր-տ---րդակ----ա-ր-կա-ար-ն-կ-՞: Ա----- մ---------- ե------------ հ----------- կ--- Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ ե-ի-ա-ա-դ-կ-ն հ-ն-ա-ա-ա-ա- կ-՞- -------------------------------------------------- Այստեղ մոտակայքում երիտասարդական հանրակացարան կա՞: 0
A-----h mo--kay------eritas-r-a-a--h-n--k-t-’a--n--a՞ A------ m---------- y------------- h------------- k-- A-s-e-h m-t-k-y-’-m y-r-t-s-r-a-a- h-n-a-a-s-a-a- k-՞ ----------------------------------------------------- Aystegh motakayk’um yeritasardakan hanrakats’aran ka՞
Ima li ovdje u blizini prenoćište? Այ-տ-ղ -ոտ----------------ոց կ-՞: Ա----- մ---------- հ-------- կ--- Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ հ-ո-ր-ն-ց կ-՞- --------------------------------- Այստեղ մոտակայքում հյուրանոց կա՞: 0
A----g-----a------m -yur--o--- -a՞ A------ m---------- h--------- k-- A-s-e-h m-t-k-y-’-m h-u-a-o-s- k-՞ ---------------------------------- Aystegh motakayk’um hyuranots’ ka՞
Ima li ovdje u blizini restoran? Այստ---մո--կա-ք--մ--ես--ր-ն-կ-՞: Ա----- մ---------- ռ------- կ--- Ա-ս-ե- մ-տ-կ-յ-ո-մ ռ-ս-ո-ա- կ-՞- -------------------------------- Այստեղ մոտակայքում ռեստորան կա՞: 0
Ay-teg- m-t-kay-’u---res-o-an-ka՞ A------ m---------- r-------- k-- A-s-e-h m-t-k-y-’-m r-e-t-r-n k-՞ --------------------------------- Aystegh motakayk’um rrestoran ka՞

Pozitivni jezici, negativni jezici

Većina ljudi je ili optimistično ili pesimistično. To se takođe može primijeniti na jezike! Naučnici uvijek iznova istražuju vokabular jezika. Pritom dolaze do zapanjujućih rezultata. U engleskom jeziku, na primjer, ima više negativnih riječi od pozitivnih. Postoji skoro dvostruko više riječi za negativne osjećaje. U zapadnom društvu vokabular utječe na govornike. Tamo se ljudi često žale. Takođe kritiziraju mnogo stvari. Stoga koriste više negativno obojen jezik. Negativne riječi su takođe zanimljive iz jednog drugog razloga. One, naime, sadrže više informacija od pozitivnih izraza. Uzrok tome može ležati u našoj evoluciji. Svim živim bićima je oduvijek bilo jako važno da prepoznaju opasnost. Moralo se jako brzo reagirati na rizik. Osim toga, postojala je potreba da se druge ljude upozori na opasnost. Stoga je bilo potrebno brzo moći prenijeti mnogo informacija. Trebalo је biti moguće sa što manje riječi reći što više. Inače, negativan jezik nema stvarne prednosti. To svako sebi može lako predočiti. Ljudi koji uvijek negativno govore sigurno nisu jako omiljeni. Nadalje, negativan jezik utječe na naše osjećaje. Nasuprot tome, pozitivan jezik može imati pozitivan učinak. Ljudi koji pozitivno formuliraju svoje misli imaj više uspjeha u poslovnom životu. Stoga bismo trebali pažljivije birati svoj jezik. Pošto da mi odlučujemo koje ćemo riječi koristiti. A svojim jezikom kreiramo svoju realnost. Dakle: Govorite pozitivno!
Da li ste to znali?
Marathi spada u indoiranske jezike. Govori se u zapadnoj i centralnoj Indiji. Marathi je maternji jezik za više od 70 miliona ljudi. Time se ubraja među 20 jezika s najviše govornika na svijetu. Marathi koristi isto pismo kojim se piše i u jeziku hindu. U ovom slovnom pismu svaki znak predstavlja tačno jedan glas. Ima 12 samoglasnika i 36 suglasnika. Brojevi su relativno složeni. Od 1 do 100 postoji za svaki broj jedna posebna riječ. Zato se svaki broj mora pojedinačno učiti. Marathi se dijeli na 42 različita dijalekta. Oni mnogo govore o razvoju jezika. Još jedna od odlika jezika marathi je njegova duga književna tradicija. Ima tekstova starih preko 1000 godina. Ko se zanima za historiju Indije, treba da se pozabavi jezikom marathi!