Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   hy Feelings

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [հիսունվեց]

56 [hisunvets’]

Feelings

[zgats’munk’ner]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Biti raspoložen Հ-ճ--յք--ւ-ե--լ: Հ------ ո------- Հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-լ- ---------------- Հաճույք ունենալ: 0
Hac------u--n-l H------- u----- H-c-u-k- u-e-a- --------------- Hachuyk’ unenal
Raspoloženi smo. Մ-նք-----ւյք---նե--: Մ--- հ------ ո------ Մ-ն- հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-: -------------------- Մենք հաճույք ունենք: 0
Men-- hac-u--’ -n--k’ M---- h------- u----- M-n-’ h-c-u-k- u-e-k- --------------------- Menk’ hachuyk’ unenk’
Nismo raspoloženi. Մ-նք -----դր--թ---ն--ո--են-: Մ--- տ------------- չ------- Մ-ն- տ-ա-ա-ր-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-ք- ---------------------------- Մենք տրամադրություն չունենք: 0
M---’-tra-a--ut---n-ch’--e--’ M---- t------------ c-------- M-n-’ t-a-a-r-t-y-n c-’-n-n-’ ----------------------------- Menk’ tramadrut’yun ch’unenk’
Bojati se վա- ----նալ վ-- ո------ վ-խ ո-ն-ն-լ ----------- վախ ունենալ 0
va-h-une-al v--- u----- v-k- u-e-a- ----------- vakh unenal
Ja se bojim. Ե---ա--նո-- -մ: Ե- վ------- ե-- Ե- վ-խ-ն-ւ- ե-: --------------- Ես վախենում եմ: 0
Yes-va----um---m Y-- v------- y-- Y-s v-k-e-u- y-m ---------------- Yes vakhenum yem
Ja se ne bojim. Ե---ե--վախե-ու-: Ե- չ-- վ-------- Ե- չ-մ վ-խ-ն-ւ-: ---------------- Ես չեմ վախենում: 0
Yes c-’ye---ak-e--m Y-- c----- v------- Y-s c-’-e- v-k-e-u- ------------------- Yes ch’yem vakhenum
Imati vremena ժամ-ն---ո-նենալ ժ------ ո------ ժ-մ-ն-կ ո-ն-ն-լ --------------- ժամանակ ունենալ 0
zham-nak --en-l z------- u----- z-a-a-a- u-e-a- --------------- zhamanak unenal
On ima vremena. Ն- -ամա-ակ-ու-ի: Ն- ժ------ ո---- Ն- ժ-մ-ն-կ ո-ն-: ---------------- Նա ժամանակ ունի: 0
Na-zh-m-----u-i N- z------- u-- N- z-a-a-a- u-i --------------- Na zhamanak uni
On nema vremena. Նա---մ--ակ չ-ւ-ի: Ն- ժ------ չ----- Ն- ժ-մ-ն-կ չ-ւ-ի- ----------------- Նա ժամանակ չունի: 0
N- -h----a---h-uni N- z------- c----- N- z-a-a-a- c-’-n- ------------------ Na zhamanak ch’uni
Dosađivati se ձ-նձր-ւյ--------լ ձ-------- ո------ ձ-ն-ր-ւ-թ ո-ն-ն-լ ----------------- ձանձրույթ ունենալ 0
d----z-u--- -n-nal d---------- u----- d-a-d-r-y-’ u-e-a- ------------------ dzandzruyt’ unenal
Ona se dosađuje. Նրա--ամա--ձ-ն-րա---- : Ն-- հ---- ձ------- է : Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- է : ---------------------- Նրա համար ձանձրալի է : 0
Nra-h-mar-d--n--rali-e N-- h---- d--------- e N-a h-m-r d-a-d-r-l- e ---------------------- Nra hamar dzandzrali e
Ona se ne dosađuje. Նր-----ար ձա-ձրա-ի---: Ն-- հ---- ձ------- չ-- Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- չ-: ---------------------- Նրա համար ձանձրալի չէ: 0
Nra-ha-ar ---ndzra-- c--e N-- h---- d--------- c--- N-a h-m-r d-a-d-r-l- c-’- ------------------------- Nra hamar dzandzrali ch’e
Biti gladan քա---ծ լին-լ ք----- լ---- ք-ղ-ա- լ-ն-լ ------------ քաղցած լինել 0
k-aghts’--s ----l k---------- l---- k-a-h-s-a-s l-n-l ----------------- k’aghts’ats linel
Jeste li gladni? Քա----ծ---: Ք------ ե-- Ք-ղ-ա-ծ ե-: ----------- Քաղցա՞ծ եք: 0
K’ag-ts’--ts-y-k’ K----------- y--- K-a-h-s-a-t- y-k- ----------------- K’aghts’a՞ts yek’
Vi niste gladni? Քաղցա՞- չեք: Ք------ չ--- Ք-ղ-ա-ծ չ-ք- ------------ Քաղցա՞ծ չեք: 0
K’-g-t-’---s--h-ye-’ K----------- c------ K-a-h-s-a-t- c-’-e-’ -------------------- K’aghts’a՞ts ch’yek’
Biti žedan Ծ--ա--լ Ծ------ Ծ-ր-վ-լ ------- Ծարավել 0
Ts-----l T------- T-a-a-e- -------- Tsaravel
Oni su žedni. Նա ծ-րավ-է: Ն- ծ---- է- Ն- ծ-ր-վ է- ----------- Նա ծարավ է: 0
N---sar---e N- t----- e N- t-a-a- e ----------- Na tsarav e
Oni nisu žedni. Նա ծ-րավ-չէ: Ն- ծ---- չ-- Ն- ծ-ր-վ չ-: ------------ Նա ծարավ չէ: 0
N- t-a-a- --’e N- t----- c--- N- t-a-a- c-’- -------------- Na tsarav ch’e

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!