Չ-ա-ա- որ ----ա----ա--- --ավունք-չ-ւնի,--ա---քենա-է վ--ու-:
Չ_____ ո_ ն_ վ_________ ի_______ չ_____ ն_ մ_____ է վ______
Չ-ա-ա- ո- ն- վ-ր-ր-ա-ա- ի-ա-ո-ն- չ-ւ-ի- ն- մ-ք-ն- է վ-ր-ւ-:
-----------------------------------------------------------
Չնայած որ նա վարորդական իրավունք չունի, նա մեքենա է վարում: 0 C------ts v-r na va-o-da-a--ira-unk--c--un---n- -ek-y----e-va-umC________ v__ n_ v_________ i_______ c______ n_ m_______ e v____C-’-a-a-s v-r n- v-r-r-a-a- i-a-u-k- c-’-n-, n- m-k-y-n- e v-r-m----------------------------------------------------------------Ch’nayats vor na varordakan iravunk’ ch’uni, na mek’yena e varum
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On vozi auto, iako nema vozačku dozvolu.
Չնայած որ նա վարորդական իրավունք չունի, նա մեքենա է վարում:
Ch’nayats vor na varordakan iravunk’ ch’uni, na mek’yena e varum
Он водит машину, несмотря на то, что у него нет прав.
On vozi brzo iako je ulica klizava.
Չ----- որ ---ոց- ս-հ-ւն է, ն----ա- - --րում:
Չ_____ ո_ փ_____ ս_____ է_ ն_ ա___ է վ______
Չ-ա-ա- ո- փ-ղ-ց- ս-հ-ւ- է- ն- ա-ա- է վ-ր-ւ-:
--------------------------------------------
Չնայած որ փողոցը սահուն է, նա արագ է վարում: 0 Ch-na-ats-v-- -’v-g-o-s-- s-hun e--na ara- e ---umC________ v__ p__________ s____ e_ n_ a___ e v____C-’-a-a-s v-r p-v-g-o-s-y s-h-n e- n- a-a- e v-r-m--------------------------------------------------Ch’nayats vor p’voghots’y sahun e, na arag e varum
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On vozi brzo iako je ulica klizava.
Չնայած որ փողոցը սահուն է, նա արագ է վարում:
Ch’nayats vor p’voghots’y sahun e, na arag e varum
Он едет быстро, несмотря на то, что дорога скользкая.
On vozi bicikl iako je pijan.
Չն--ա- ո- -- -մա-----նա -եծ-ն-----ք--ւ-:
Չ_____ ո_ ն_ խ___ է_ ն_ հ______ է ք_____
Չ-ա-ա- ո- ն- խ-ա- է- ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ-
----------------------------------------
Չնայած որ նա խմած է, նա հեծանիվ է քշում: 0 Ch’na--ts -or na-----t--e, na-h-t-a-i--- k---umC________ v__ n_ k_____ e_ n_ h_______ e k_____C-’-a-a-s v-r n- k-m-t- e- n- h-t-a-i- e k-s-u------------------------------------------------Ch’nayats vor na khmats e, na hetsaniv e k’shum
Փող--- սա--ւ- -- Այնու-մ--ա---- -- -ր-գ է -ա-ում:
Փ_____ ս_____ է_ Ա_____________ ն_ ա___ է վ______
Փ-ղ-ց- ս-հ-ւ- է- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- ա-ա- է վ-ր-ւ-:
-------------------------------------------------
Փողոցը սահուն է: Այնուամենայնիվ նա արագ է վարում: 0 P--og-o---y sa-u------nu-me----i- ---arag ---ar-mP__________ s____ e A____________ n_ a___ e v____P-v-g-o-s-y s-h-n e A-n-a-e-a-n-v n- a-a- e v-r-m-------------------------------------------------P’voghots’y sahun e Aynuamenayniv na arag e varum
Дорога скользкая. Несмотря на это он едет так быстро.
On je pijan. Uprkos tome on vozi bicikl.
Նա-խ-ա---- Այնուա-են---իվ-նա-հ-ծան-վ-----ո--:
Ն_ խ___ է_ Ա_____________ ն_ հ______ է ք_____
Ն- խ-ա- է- Ա-ն-ւ-մ-ն-յ-ի- ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ-
---------------------------------------------
Նա խմած է: Այնուամենայնիվ նա հեծանիվ է քշում: 0 Na k-m-t- - Ay-uame-a--i- -a -et-ani--e--’sh-mN_ k_____ e A____________ n_ h_______ e k_____N- k-m-t- e A-n-a-e-a-n-v n- h-t-a-i- e k-s-u-----------------------------------------------Na khmats e Aynuamenayniv na hetsaniv e k’shum
Она не идёт к врачу, несмотря на то, что у неё что-то болит.
Ona kupuje auto iako nema novca.
Ն- -եք-ն- է -նում,--նա-ած որ---ղ -ո-ն-:
Ն_ մ_____ է գ_____ չ_____ ո_ փ__ չ_____
Ն- մ-ք-ն- է գ-ո-մ- չ-ա-ա- ո- փ-ղ չ-ւ-ի-
---------------------------------------
Նա մեքենա է գնում, չնայած որ փող չունի: 0 Na--e---e-- e ---m--c----y--- --r-p’vo-h -----iN_ m_______ e g____ c________ v__ p_____ c_____N- m-k-y-n- e g-u-, c-’-a-a-s v-r p-v-g- c-’-n------------------------------------------------Na mek’yena e gnum, ch’nayats vor p’vogh ch’uni
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak takođe mora naučiti da reagira na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokom nivou.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak ima koristi od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji su slični ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika vrlo bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...