Knjiga fraza

bs Pridjevi 1   »   hy Adjectives 1

78 [sedamdeset i osam]

Pridjevi 1

Pridjevi 1

78 [յոթանասունութ]

78 [yot’anasunut’]

Adjectives 1

[atsakanner 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
stara žena մի--ե---ին մ- ծ-- կ-- մ- ծ-ր կ-ն ---------- մի ծեր կին 0
m- -se----n m- t--- k-- m- t-e- k-n ----------- mi tser kin
debela žena մի-գե- կին մ- գ-- կ-- մ- գ-ր կ-ն ---------- մի գեր կին 0
mi ge- --n m- g-- k-- m- g-r k-n ---------- mi ger kin
radoznala žena մի--ետաք-ք--սե--կ-ն մ- հ----------- կ-- մ- հ-տ-ք-ք-ա-ե- կ-ն ------------------- մի հետաքրքրասեր կին 0
mi--e----rk’r-s-r-kin m- h------------- k-- m- h-t-k-r-’-a-e- k-n --------------------- mi hetak’rk’raser kin
novo auto մի---ր--ե--նա մ- ն-- մ----- մ- ն-ր մ-ք-ն- ------------- մի նոր մեքենա 0
m----r-mek’---a m- n-- m------- m- n-r m-k-y-n- --------------- mi nor mek’yena
brzo auto մ- ---- --քենա մ- ա--- մ----- մ- ա-ա- մ-ք-ն- -------------- մի արագ մեքենա 0
mi--r-g ---’ye-a m- a--- m------- m- a-a- m-k-y-n- ---------------- mi arag mek’yena
udobno auto մ- -արմարավե- մ-քենա մ- հ--------- մ----- մ- հ-ր-ա-ա-ե- մ-ք-ն- -------------------- մի հարմարավետ մեքենա 0
mi -ar-a---et -e-----a m- h--------- m------- m- h-r-a-a-e- m-k-y-n- ---------------------- mi harmaravet mek’yena
plava haljina կ--ո-յ- -գեստ կ------ զ---- կ-պ-ւ-տ զ-ե-տ ------------- կապույտ զգեստ 0
k--u-----est k----- z---- k-p-y- z-e-t ------------ kapuyt zgest
crvena haljina կարմ----գեստ կ----- զ---- կ-ր-ի- զ-ե-տ ------------ կարմիր զգեստ 0
k-r--- z--st k----- z---- k-r-i- z-e-t ------------ karmir zgest
zelena haljina կան-չ--գե-տ կ---- զ---- կ-ն-չ զ-ե-տ ----------- կանաչ զգեստ 0
k-na----z-e-t k------ z---- k-n-c-’ z-e-t ------------- kanach’ zgest
crna tašna ս--պ-յուս-կ ս- պ------- ս- պ-յ-ւ-ա- ----------- սև պայուսակ 0
s-- pa-u--k s-- p------ s-v p-y-s-k ----------- sev payusak
smeđa tašna մո-ր-գ-ւյն-պա--ւսակ մ--------- պ------- մ-խ-ա-ո-յ- պ-յ-ւ-ա- ------------------- մոխրագույն պայուսակ 0
m-kh----yn p-y-s-k m--------- p------ m-k-r-g-y- p-y-s-k ------------------ mokhraguyn payusak
bijela tašna ս-ի--կ --յո---կ ս----- պ------- ս-ի-ա- պ-յ-ւ-ա- --------------- սպիտակ պայուսակ 0
spi-ak p--usak s----- p------ s-i-a- p-y-s-k -------------- spitak payusak
dragi ljudi հ-ճել- մա-դիկ հ----- մ----- հ-ճ-լ- մ-ր-ի- ------------- հաճելի մարդիկ 0
h--heli m-r--k h------ m----- h-c-e-i m-r-i- -------------- hacheli mardik
kulturni ljudi բ-րեհամբ-ւ-ր մա--իկ բ----------- մ----- բ-ր-հ-մ-ո-յ- մ-ր-ի- ------------------- բարեհամբույր մարդիկ 0
b-reh---u---m---ik b---------- m----- b-r-h-m-u-r m-r-i- ------------------ barehambuyr mardik
interesantni ljudi հե----ք-ր մ----կ հ-------- մ----- հ-տ-ք-ք-ր մ-ր-ի- ---------------- հետաքրքիր մարդիկ 0
he---’--’ir -a---k h---------- m----- h-t-k-r-’-r m-r-i- ------------------ hetak’rk’ir mardik
draga djeca լա---րեխ---ր լ-- ե------- լ-վ ե-ե-ա-ե- ------------ լավ երեխաներ 0
l-v--e--k----r l-- y--------- l-v y-r-k-a-e- -------------- lav yerekhaner
bezobrazna djeca ա-հ--զանդ-երե-ան-ր ա-------- ե------- ա-հ-ա-ա-դ ե-ե-ա-ե- ------------------ անհնազանդ երեխաներ 0
an-----nd-yere--aner a-------- y--------- a-h-a-a-d y-r-k-a-e- -------------------- anhnazand yerekhaner
dobra djeca խիզախ երեխ-ն-ր խ---- ե------- խ-զ-խ ե-ե-ա-ե- -------------- խիզախ երեխաներ 0
kh-zakh y------n-r k------ y--------- k-i-a-h y-r-k-a-e- ------------------ khizakh yerekhaner

Računala mogu rekonstruirati saslušane riječi

Imati moć čitanja misli stari je čovjekov san. Svako bi rado odmah znao što je ovom drugom u mislima. Međutim, taj san se još nije ostvario. Ni s najmodernijom tehnologijom nismo u mogućnosti čitati misli. Šta drugi misle ostaje tajna. Međutim, možemo prepoznati što drugi čuju! To je pokazao naučni eksperiment. Istraživačima je uspjelo rekonstruirati riječi koje su čuli. Za tu svrhu su analizirali moždane valove ispitanika. Kad nešto čujemo, naš mozak postaje aktivan. Obrađuje jezik koji je čuo. Pritom nastaje određeni model aktivnosti. Taj model se može zabilježiti elektrodama. A taj zapis se također dalje može obrađivati! Računalom ga je moguće pretvoriti u zvučni model. Na taj način riječ koja se čuje može identificirati. Taj princip funkcionira kod svih riječi. Svaka riječ koju čujemo proizvede određeni signal. Taj signal je uvijek povezan sa zvukom riječi. Stoga ga se “jedino” treba prevesti u zvučni signal. Ako imamo zvučni model, znamo o kojoj se riječi radi. Za vrijeme eksperimenta ispitanici su slušali prave i izmišljen riječi. Dakle, jedan dio riječi koji se čuo nije postojao. No te riječi su se također mogle rekonstruirati. Prepoznate riječi može izgovoriti računalo. Takođe je moguće da se samo pojave na zaslonu. Istraživači se sada nadaju da će uskoro bolje razumjeti jezične signale. Tako se san o čitanju misli nastavlja...