Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   be У рэстаране 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трыццаць адзін]

31 [trytstsats’ adzіn]

У рэстаране 3

[U restarane 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я --ц-ў--ы / х-цела бы-----с-у. Я х---- б- / х----- б- з------- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у- ------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску. 0
Y--k--t-e--by----h-tse-a -y--akus-u. Y- k------ b- / k------- b- z------- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih salatu. Я -а-е---ы-/-х--ела бы--а-ату. Я х---- б- / х----- б- с------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-л-т-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы салату. 0
Ya --atse- -----k-at--la by---lat-. Y- k------ b- / k------- b- s------ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htio / htjela bih juhu. Я х-----бы / хацел- б--суп. Я х---- б- / х----- б- с--- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-п- --------------------------- Я хацеў бы / хацела бы суп. 0
Y- kh--s----y-/-kh------ b- s--. Y- k------ b- / k------- b- s--- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Htio / htjela bih desert. Я-ха--ў бы-- -а-е-- б---эс--т. Я х---- б- / х----- б- д------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- д-с-р-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы дэсерт. 0
Y- k-ats-- -y / kha-s-l---y ------. Y- k------ b- / k------- b- d------ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я х---ў-б- --х---л--------о--н-е з---ршк---. Я х---- б- / х----- б- м-------- з в-------- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- м-р-ж-н-е з в-р-к-м-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы марожанае з вяршкамі. 0
Y---hat-eu-b-----h--s-la -y----ozh-na--z--------amі. Y- k------ b- / k------- b- m--------- z v---------- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я--ац-ў-------ац-ла б--с--а-іну---о --р. Я х---- б- / х----- б- с------- а-- с--- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-д-в-н- а-о с-р- ---------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы садавіну або сыр. 0
Y- kha-s-- by-/ --a-sela b- sad-------bo s--. Y- k------ b- / k------- b- s------- a-- s--- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-d-v-n- a-o s-r- --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sadavіnu abo syr.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. М--ха-елі------н-д---. М- х----- б п--------- М- х-ц-л- б п-с-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паснедаць. 0
My -h----l- - p---e----’. M- k------- b p---------- M- k-a-s-l- b p-s-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b pasnedats’.
Htjeli / htjele bismo ručati. Мы-хацелі б----б-д-ць. М- х----- б п--------- М- х-ц-л- б п-а-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паабедаць. 0
My k---s--і - paabe--t-’. M- k------- b p---------- M- k-a-s-l- b p-a-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b paabedats’.
Htjeli / htjele bismo večerati. М- ---елі-- павя--раць. М- х----- б п---------- М- х-ц-л- б п-в-ч-р-ц-. ----------------------- Мы хацелі б павячэраць. 0
My -----e-і b --v-ache---s-. M- k------- b p------------- M- k-a-s-l- b p-v-a-h-r-t-’- ---------------------------- My khatselі b pavyacherats’.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Што Вы -а-----б н- --я-ана-? Ш-- В- х----- б н- с-------- Ш-о В- х-ц-л- б н- с-я-а-а-? ---------------------------- Што Вы хацелі б на сняданак? 0
Shto-Vy -ha-s-lі-b na-sn---a-a-? S--- V- k------- b n- s--------- S-t- V- k-a-s-l- b n- s-y-d-n-k- -------------------------------- Shto Vy khatselі b na snyadanak?
Pecivo s marmeladom i medom? Бу----- --п-в-дл-м і----а-? Б------ з п------- і м----- Б-л-ч-і з п-в-д-а- і м-д-м- --------------------------- Булачкі з павідлам і мёдам? 0
Bu-ach---z-pavі-lam і med--? B------- z p------- і m----- B-l-c-k- z p-v-d-a- і m-d-m- ---------------------------- Bulachkі z pavіdlam і medam?
Тоst s kobasicom i sirom? То--ы --ка-б-с-- --сы---? Т---- з к------- і с----- Т-с-ы з к-ў-а-о- і с-р-м- ------------------------- Тосты з каўбасой і сырам? 0
T-s---z---u--s-y-----ra-? T---- z k------- і s----- T-s-y z k-u-a-o- і s-r-m- ------------------------- Tosty z kaubasoy і syram?
Kuhano jaje? Варанае-яйка? В------ я---- В-р-н-е я-к-? ------------- Варанае яйка? 0
V---na- yay-a? V------ y----- V-r-n-e y-y-a- -------------- Varanae yayka?
Jaje na oko? Яеч-ю? Я----- Я-ч-ю- ------ Яечню? 0
Y-y---nyu? Y--------- Y-y-c-n-u- ---------- Yayechnyu?
Omlet? Амле-? А----- А-л-т- ------ Амлет? 0
Am-et? A----- A-l-t- ------ Amlet?
Molim još jedan jogurt. К----ла-к-- ---а-це----- -г-рт-. К--- л----- п------ я--- ё------ К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ё-у-т-. -------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ ёгурту. 0
Ka-і-lask-- pad--tse--as-c---y--urt-. K--- l----- p------- y------ y------- K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e y-g-r-u- ------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche yogurtu.
Molim još soli i papra. Кал- л-ска- па-айце--шчэ---л--і---рц-. К--- л----- п------ я--- с--- і п----- К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- с-л- і п-р-у- -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ солі і перцу. 0
Ka-і-las------day--e---sh-he -ol--і -er-s-. K--- l----- p------- y------ s--- і p------ K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-l- і p-r-s-. ------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche solі і pertsu.
Molim još jednu čašu vode. Ка---л----,-п--айц- -ш---шклян-у в---. К--- л----- п------ я--- ш------ в---- К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ш-л-н-у в-д-. -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ шклянку вады. 0
K-l--l----- -a--y------sh-h- s-k-y-n-u vad-. K--- l----- p------- y------ s-------- v---- K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-k-y-n-u v-d-. -------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche shklyanku vady.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!