Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   am ምግብ ቤቱ 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ሰላሳ አንድ]

31 [ሰላሳ አንድ]

ምግብ ቤቱ 3

[በምግብ ቤት ውስጥ 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Htio / htjela bih predjelo. የ-ግብ -ላጎ- ማነ-- እ-----። የ--- ፍ--- ማ--- እ------ የ-ግ- ፍ-ጎ- ማ-ሳ- እ-ል-ለ-። ---------------------- የምግብ ፍላጎት ማነሳሻ እፈልጋለው። 0
በምግ- ቤ- ውስጥ-3 በ--- ቤ- ው-- 3 በ-ግ- ቤ- ው-ጥ 3 ------------- በምግብ ቤት ውስጥ 3
Htio / htjela bih salatu. ሰላጣ-እ-ልጋለው። ሰ-- እ------ ሰ-ጣ እ-ል-ለ-። ----------- ሰላጣ እፈልጋለው። 0
የምግ- ፍ-ጎት ማ--ሻ -ፈ----። የ--- ፍ--- ማ--- እ------ የ-ግ- ፍ-ጎ- ማ-ሳ- እ-ል-ለ-። ---------------------- የምግብ ፍላጎት ማነሳሻ እፈልጋለው።
Htio / htjela bih juhu. ሾ-ባ --ል---። ሾ-- እ------ ሾ-ባ እ-ል-ለ-። ----------- ሾርባ እፈልጋለው። 0
የ-ግብ ፍ------ሳ--እ---ለው። የ--- ፍ--- ማ--- እ------ የ-ግ- ፍ-ጎ- ማ-ሳ- እ-ል-ለ-። ---------------------- የምግብ ፍላጎት ማነሳሻ እፈልጋለው።
Htio / htjela bih desert. ዋና-ም------- እ---ለው። ዋ- ም-- ተ--- እ------ ዋ- ም-ብ ተ-ታ- እ-ል-ለ-። ------------------- ዋና ምግብ ተከታይ እፈልጋለው። 0
ሰ-ጣ እ----ው። ሰ-- እ------ ሰ-ጣ እ-ል-ለ-። ----------- ሰላጣ እፈልጋለው።
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. አ-ስ ክ-- ከተ-- -ር---ር --ል---። አ-- ክ-- ከ--- እ-- ጋ- እ------ አ-ስ ክ-ም ከ-መ- እ-ጎ ጋ- እ-ል-ለ-። --------------------------- አይስ ክሬም ከተመታ እርጎ ጋር እፈልጋለው። 0
ሰላጣ-እ-ል-ለ-። ሰ-- እ------ ሰ-ጣ እ-ል-ለ-። ----------- ሰላጣ እፈልጋለው።
Htio / htjela bih voće ili sir. ጥቂ---ራ-ሬ--ይ----ብ እፈ-ጋ-ው። ጥ-- ፍ--- ወ-- አ-- እ------ ጥ-ት ፍ-ፍ- ወ-ም አ-ብ እ-ል-ለ-። ------------------------ ጥቂት ፍራፍሬ ወይም አይብ እፈልጋለው። 0
ሾ-ባ -ፈ--ለ-። ሾ-- እ------ ሾ-ባ እ-ል-ለ-። ----------- ሾርባ እፈልጋለው።
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ቁርስ--ብ---እን--ጋለ-። ቁ-- መ--- እ------- ቁ-ስ መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- ቁርስ መብላት እንፈልጋለን። 0
ሾርባ -ፈ--ለው። ሾ-- እ------ ሾ-ባ እ-ል-ለ-። ----------- ሾርባ እፈልጋለው።
Htjeli / htjele bismo ručati. ም- --------ል-ለ-። ም- መ--- እ------- ም- መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ---------------- ምሳ መብላት እንፈልጋለን። 0
ዋ--ምግ- ተከ-ይ--ፈ--ለ-። ዋ- ም-- ተ--- እ------ ዋ- ም-ብ ተ-ታ- እ-ል-ለ-። ------------------- ዋና ምግብ ተከታይ እፈልጋለው።
Htjeli / htjele bismo večerati. እራ- መብላት-እ--ል-ለን። እ-- መ--- እ------- እ-ት መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- እራት መብላት እንፈልጋለን። 0
ዋ- ምግ---ከታ- እ-ልጋለው። ዋ- ም-- ተ--- እ------ ዋ- ም-ብ ተ-ታ- እ-ል-ለ-። ------------------- ዋና ምግብ ተከታይ እፈልጋለው።
Što biste htjeli / htjele za doručak? ቁ----- ይፈ-ጋሉ? ቁ-- ም- ይ----- ቁ-ስ ም- ይ-ል-ሉ- ------------- ቁርስ ምን ይፈልጋሉ? 0
አ-- -ሬ---------- ጋ- ---ጋለው። አ-- ክ-- ከ--- እ-- ጋ- እ------ አ-ስ ክ-ም ከ-መ- እ-ጎ ጋ- እ-ል-ለ-። --------------------------- አይስ ክሬም ከተመታ እርጎ ጋር እፈልጋለው።
Pecivo s marmeladom i medom? ዳ- -ማር--ታ--ና በ-ር? ዳ- በ----- እ- በ--- ዳ- በ-ር-ላ- እ- በ-ር- ----------------- ዳቦ በማርመላታ እና በማር? 0
አይ----ም ---ታ -ርጎ-----ፈ-ጋ-ው። አ-- ክ-- ከ--- እ-- ጋ- እ------ አ-ስ ክ-ም ከ-መ- እ-ጎ ጋ- እ-ል-ለ-። --------------------------- አይስ ክሬም ከተመታ እርጎ ጋር እፈልጋለው።
Тоst s kobasicom i sirom? የ-ጠ-ሰ -ቦ በቋ-- እ--አይብ? የ---- ዳ- በ--- እ- አ--- የ-ጠ-ሰ ዳ- በ-ሊ- እ- አ-ብ- --------------------- የተጠበሰ ዳቦ በቋሊማ እና አይብ? 0
ጥ-ት ፍ--ሬ ወ-- ----እፈል-ለው። ጥ-- ፍ--- ወ-- አ-- እ------ ጥ-ት ፍ-ፍ- ወ-ም አ-ብ እ-ል-ለ-። ------------------------ ጥቂት ፍራፍሬ ወይም አይብ እፈልጋለው።
Kuhano jaje? የተ--- እ-ቁ--? የ---- እ----- የ-ቀ-ለ እ-ቁ-ል- ------------ የተቀቀለ እንቁላል? 0
ጥ----ራ-- -ይም አ---እ-ል---። ጥ-- ፍ--- ወ-- አ-- እ------ ጥ-ት ፍ-ፍ- ወ-ም አ-ብ እ-ል-ለ-። ------------------------ ጥቂት ፍራፍሬ ወይም አይብ እፈልጋለው።
Jaje na oko? ተጠ-ሰ -----? ተ--- እ----- ተ-በ- እ-ቁ-ል- ----------- ተጠበሰ እንቁላል? 0
ቁርስ--ብላ- --ፈል--ን። ቁ-- መ--- እ------- ቁ-ስ መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- ቁርስ መብላት እንፈልጋለን።
Omlet? የእን----ቂ-? የ----- ቂ-- የ-ን-ላ- ቂ-? ---------- የእንቁላል ቂጣ? 0
ቁርስ -ብላት እንፈ----። ቁ-- መ--- እ------- ቁ-ስ መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- ቁርስ መብላት እንፈልጋለን።
Molim još jedan jogurt. ሌላ እ-ጎ እ--ህ--። ሌ- እ-- እ------ ሌ- እ-ጎ እ-ክ-/-። -------------- ሌላ እርጎ እባክህ/ሽ። 0
ምሳ መብ---እንፈል---። ም- መ--- እ------- ም- መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ---------------- ምሳ መብላት እንፈልጋለን።
Molim još soli i papra. ተ--ሪ-----ና-በርበሬ- እ--ህ/-። ተ--- ጨ- እ- በ---- እ------ ተ-ማ- ጨ- እ- በ-በ-ም እ-ክ-/-። ------------------------ ተጨማሪ ጨው እና በርበሬም እባክህ/ሽ። 0
ምሳ-መ-ላት እ--ልጋለ-። ም- መ--- እ------- ም- መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ---------------- ምሳ መብላት እንፈልጋለን።
Molim još jednu čašu vode. ተጨማሪ--ንድ---ጭቆ ውሃ --ክህ/-። ተ--- አ-- ብ--- ው- እ------ ተ-ማ- አ-ድ ብ-ጭ- ው- እ-ክ-/-። ------------------------ ተጨማሪ አንድ ብርጭቆ ውሃ እባክህ/ሽ። 0
እራት-መ--ት-እን--ጋለ-። እ-- መ--- እ------- እ-ት መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- እራት መብላት እንፈልጋለን።

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!