Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   sv På restaurangen 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trettioett]

På restaurangen 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. J-g--k-ll- v-l-a ha----f-rrä-t. J__ s_____ v____ h_ e_ f_______ J-g s-u-l- v-l-a h- e- f-r-ä-t- ------------------------------- Jag skulle vilja ha en förrätt. 0
Htio / htjela bih salatu. Ja---k-ll- v-lja-h--en--a-l--. J__ s_____ v____ h_ e_ s______ J-g s-u-l- v-l-a h- e- s-l-a-. ------------------------------ Jag skulle vilja ha en sallad. 0
Htio / htjela bih juhu. J---s-ulle---lja ----n--op--. J__ s_____ v____ h_ e_ s_____ J-g s-u-l- v-l-a h- e- s-p-a- ----------------------------- Jag skulle vilja ha en soppa. 0
Htio / htjela bih desert. Jag ---l-e ------h- e- -ft-rrät-. J__ s_____ v____ h_ e_ e_________ J-g s-u-l- v-l-a h- e- e-t-r-ä-t- --------------------------------- Jag skulle vilja ha en efterrätt. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Jag -k---- vi--- -a-----l-s- m----isp-rä-d-. J__ s_____ v____ h_ e_ g____ m__ v__________ J-g s-u-l- v-l-a h- e- g-a-s m-d v-s-g-ä-d-. -------------------------------------------- Jag skulle vilja ha en glass med vispgrädde. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. J---s-u--e vilja -a -ruk---lle- -s-. J__ s_____ v____ h_ f____ e____ o___ J-g s-u-l- v-l-a h- f-u-t e-l-r o-t- ------------------------------------ Jag skulle vilja ha frukt eller ost. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. V-----l-e -i-j- -t- -ru-o--. V_ s_____ v____ ä__ f_______ V- s-u-l- v-l-a ä-a f-u-o-t- ---------------------------- Vi skulle vilja äta frukost. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. V- skull- v-l-a ät- ---c-. V_ s_____ v____ ä__ l_____ V- s-u-l- v-l-a ä-a l-n-h- -------------------------- Vi skulle vilja äta lunch. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Vi---------ilja------idd--. V_ s_____ v____ ä__ m______ V- s-u-l- v-l-a ä-a m-d-a-. --------------------------- Vi skulle vilja äta middag. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Vad ------i ha--i-- fru----? V__ v___ n_ h_ t___ f_______ V-d v-l- n- h- t-l- f-u-o-t- ---------------------------- Vad vill ni ha till frukost? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Sm-f--n-k- ----m---e-a--o-- --n---? S_________ m__ m_______ o__ h______ S-å-r-n-k- m-d m-r-e-a- o-h h-n-n-? ----------------------------------- Småfranska med marmelad och honung? 0
Тоst s kobasicom i sirom? R---at b-ö- me--k--v-oc--os-? R_____ b___ m__ k___ o__ o___ R-s-a- b-ö- m-d k-r- o-h o-t- ----------------------------- Rostat bröd med korv och ost? 0
Kuhano jaje? E-----kt --g? E__ k___ ä___ E-t k-k- ä-g- ------------- Ett kokt ägg? 0
Jaje na oko? Ett---ekt äg-? E__ s____ ä___ E-t s-e-t ä-g- -------------- Ett stekt ägg? 0
Omlet? En--me----? E_ o_______ E- o-e-e-t- ----------- En omelett? 0
Molim još jedan jogurt. E- yogh--t t---, ta-k. E_ y______ t____ t____ E- y-g-u-t t-l-, t-c-. ---------------------- En yoghurt till, tack. 0
Molim još soli i papra. M-r ---- -c--p-p--r--ta--. M__ s___ o__ p______ t____ M-r s-l- o-h p-p-a-, t-c-. -------------------------- Mer salt och peppar, tack. 0
Molim još jednu čašu vode. Et- ---s -at-en-till-----k. E__ g___ v_____ t____ t____ E-t g-a- v-t-e- t-l-, t-c-. --------------------------- Ett glas vatten till, tack. 0

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!