Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   sr Обављање потрепштина

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [педесет и један]

51 [pedeset i jedan]

Обављање потрепштина

[Obavljanje potrepština]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Hoću u knjižnicu. Хо-- у б---------. Хоћу у библиотеку. 0
H--́u u b---------. Ho--- u b---------. Hoću u biblioteku. H-ću u b-b-i-t-k-. ---́--------------.
Hoću u knjižaru. Хо-- у к------. Хоћу у књижару. 0
H--́u u k-------. Ho--- u k-------. Hoću u knjižaru. H-ću u k-j-ž-r-. ---́------------.
Hoću do kioska. Хо-- д- т------. Хоћу до трафике. 0
H--́u d- t------. Ho--- d- t------. Hoću do trafike. H-ću d- t-a-i-e. ---́------------.
Hoću posuditi knjigu. Ја х--- д- и------- к----. Ја хоћу да изнајмим књигу. 0
J- h--́u d- i------- k-----. Ja h---- d- i------- k-----. Ja hoću da iznajmim knjigu. J- h-ću d- i-n-j-i- k-j-g-. ------́--------------------.
Hoću kupiti knjigu. Ја х--- д- к---- к----. Ја хоћу да купим књигу. 0
J- h--́u d- k---- k-----. Ja h---- d- k---- k-----. Ja hoću da kupim knjigu. J- h-ću d- k-p-m k-j-g-. ------́-----------------.
Hoću kupiti novine. Ја х--- д- к---- н-----. Ја хоћу да купим новине. 0
J- h--́u d- k---- n-----. Ja h---- d- k---- n-----. Ja hoću da kupim novine. J- h-ću d- k-p-m n-v-n-. ------́-----------------.
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. Ја х--- у б--------- д- и------- к----. Ја хоћу у библиотеку да изнајмим књигу. 0
J- h--́u u b--------- d- i------- k-----. Ja h---- u b--------- d- i------- k-----. Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. J- h-ću u b-b-i-t-k- d- i-n-j-i- k-j-g-. ------́---------------------------------.
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Ја х--- у к------ д- к---- к----. Ја хоћу у књижару да купим књигу. 0
J- h--́u u k------- d- k---- k-----. Ja h---- u k------- d- k---- k-----. Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. J- h-ću u k-j-ž-r- d- k-p-m k-j-g-. ------́----------------------------.
Hoću ići do kioska da kupim novine. Ја х--- д- т------ д- к---- н-----. Ја хоћу до трафике да купим новине. 0
J- h--́u d- t------ d- k---- n-----. Ja h---- d- t------ d- k---- n-----. Ja hoću do trafike da kupim novine. J- h-ću d- t-a-i-e d- k-p-m n-v-n-. ------́----------------------------.
Hoću kod optičara. Ја х--- д- о-------. Ја хоћу до оптичара. 0
J- h--́u d- o-------. Ja h---- d- o-------. Ja hoću do optičara. J- h-ću d- o-t-č-r-. ------́-------------.
Hoću u supermarket. Ја х--- д- с-----------. Ја хоћу до супермаркета. 0
J- h--́u d- s-----------. Ja h---- d- s-----------. Ja hoću do supermarketa. J- h-ću d- s-p-r-a-k-t-. ------́-----------------.
Hoću kod pekara. Ја х--- д- п-----. Ја хоћу до пекара. 0
J- h--́u d- p-----. Ja h---- d- p-----. Ja hoću do pekara. J- h-ću d- p-k-r-. ------́-----------.
Hoću kupiti naočale. Ја х--- д- к---- н------. Ја хоћу да купим наочале. 0
J- h--́u d- k---- n------. Ja h---- d- k---- n------. Ja hoću da kupim naočale. J- h-ću d- k-p-m n-o-a-e. ------́------------------.
Hoću kupiti voće i povrće. Ја х--- д- к---- в--- и п-----. Ја хоћу да купим воће и поврће. 0
J- h--́u d- k---- v--́e i p----́e. Ja h---- d- k---- v---- i p------. Ja hoću da kupim voće i povrće. J- h-ću d- k-p-m v-će i p-v-će. ------́--------------́---------́-.
Hoću kupiti žemlje i kruh. Ја х--- д- к---- з------ и х---. Ја хоћу да купим земичке и хлеб. 0
J- h--́u d- k---- z------ i h---. Ja h---- d- k---- z------ i h---. Ja hoću da kupim zemičke i hleb. J- h-ću d- k-p-m z-m-č-e i h-e-. ------́-------------------------.
Hoću do optičara da kupim naočale. Ја х--- д- о------- д- к---- н------. Ја хоћу до оптичара да купим наочале. 0
J- h--́u d- o------- d- k---- n------. Ja h---- d- o------- d- k---- n------. Ja hoću do optičara da kupim naočale. J- h-ću d- o-t-č-r- d- k-p-m n-o-a-e. ------́------------------------------.
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Ја х--- д- с----------- д- к---- в--- и п-----. Ја хоћу до супермаркета да купим воће и поврће. 0
J- h--́u d- s----------- d- k---- v--́e i p----́e. Ja h---- d- s----------- d- k---- v---- i p------. Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. J- h-ću d- s-p-r-a-k-t- d- k-p-m v-će i p-v-će. ------́------------------------------́---------́-.
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. Ја х--- д- п----- д- к---- з------ и х---. Ја хоћу до пекарa да купим земичке и хлеб. 0
J- h--́u d- p----- d- k---- z------ i h---. Ja h---- d- p----- d- k---- z------ i h---. Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hleb. J- h-ću d- p-k-r- d- k-p-m z-m-č-e i h-e-. ------́-----------------------------------.

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!