Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   ar ‫القيام بمهمات‬

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

‫51 [واحد وخمسون]‬

51 [wahd wakhamsuna]

‫القيام بمهمات‬

[alqiam bimuhimaat]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Hoću u knjižnicu. ‫س--ه- -ل-----كت----ل---مي-.‬ ‫----- إ-- ا------ ا--------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ا-ع-و-ي-.- ----------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة العمومية.‬ 0
s-----a------aa a--u-t--at -l-um------. s------- '----- a--------- a----------- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- a-e-m-m-a-a- --------------------------------------- s'adhhab 'iilaa almuktabat aleumumiata.
Hoću u knjižaru. ‫-أذ-ب--لى-----تبة-- -ح- بي---لك---‬ ‫----- إ-- ا------ / م-- ب-- ا------ ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة / م-ل ب-ع ا-ك-ب-‬ ------------------------------------ ‫سأذهب إلى المكتبة / محل بيع الكتب.‬ 0
s--d---b-----aa ---u--ab-t - m-h--u -ay- alkut-. s------- '----- a--------- / m----- b--- a------ s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- / m-h-l- b-y- a-k-t-. ------------------------------------------------ s'adhhab 'iilaa almuktabat / mahalu baye alkutb.
Hoću do kioska. ‫-أذه--إ----لكشك‬ ‫----- إ-- ا----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-ك-ك- ----------------- ‫سأذهب إلى الكشك‬ 0
s'--hh-b------a-a-k--hk s------- '----- a------ s-a-h-a- '-i-a- a-k-s-k ----------------------- s'adhhab 'iilaa alkushk
Hoću posuditi knjigu. ‫--س--ي- ---ب--.‬ ‫------- ك------- ‫-أ-ت-ي- ك-ا-ا-.- ----------------- ‫سأستعير كتاباً.‬ 0
s---ta--- -ta---n. s-------- k------- s-a-t-e-r k-a-a-n- ------------------ s'astaeir ktabaan.
Hoću kupiti knjigu. ‫-أش--- كت-با--‬ ‫------ ك------- ‫-أ-ت-ي ك-ا-ا-.- ---------------- ‫سأشتري كتاباً.‬ 0
s----t-ri---a-aa-. s-------- k------- s-a-h-a-i k-a-a-n- ------------------ s'ashtari ktabaan.
Hoću kupiti novine. ‫س--تر- ---د-/ -حي-ة.‬ ‫------ ج----- ص------ ‫-أ-ت-ي ج-ي-ة- ص-ي-ة-‬ ---------------------- ‫سأشتري جريدة/ صحيفة.‬ 0
s'a-ht-ri-j-ri--t- -hyf. s-------- j------- s---- s-a-h-a-i j-r-d-t- s-y-. ------------------------ s'ashtari jaridat/ shyf.
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. ‫س--هب إ-- -لم--ب----عم--ية -اس--ارة---ا--‬ ‫----- إ-- ا------ ا------- ل------- ك----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ا-ع-و-ي- ل-س-ع-ر- ك-ا-.- ------------------------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة العمومية لاستعارة كتاب.‬ 0
s'-dhh-- 'i-l------uk----t---eu-umi-t-lia---iea--- k-t--. s------- '----- a--------- a--------- l----------- k----- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- a-e-m-m-a- l-a-s-i-a-a- k-t-b- --------------------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa almuktabat aleumumiat liaistiearat kitab.
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. ‫-أ--ب إ-ى المكت-- لش--ء-ك-ا-.‬ ‫----- إ-- ا------ ل---- ك----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ل-ر-ء ك-ا-.- ------------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة لشراء كتاب.‬ 0
s'a-hh-b-'iila- -lm-k-a-at --s--ra'-ki--b. s------- '----- a--------- l------- k----- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- l-s-i-a- k-t-b- ------------------------------------------ s'adhhab 'iilaa almaktabat lishira' kitab.
Hoću ići do kioska da kupim novine. ‫---ه---لى الكشك--ش-ا- -ر-دة-‬ ‫----- إ-- ا---- ل---- ج------ ‫-أ-ه- إ-ى ا-ك-ك ل-ر-ء ج-ي-ة-‬ ------------------------------ ‫سأذهب إلى الكشك لشراء جريدة.‬ 0
s-a-hh----i-l----l-as----li--ir-'-----d-t-. s------- '----- a------- l------- j-------- s-a-h-a- '-i-a- a-k-s-a- l-s-i-a- j-r-d-t-. ------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa alkashak lishira' jaridata.
Hoću kod optičara. ‫-أذهب-إلى أخ-ائ- ال--ر-ات-‬ ‫----- إ-- أ----- ا--------- ‫-أ-ه- إ-ى أ-ص-ئ- ا-ب-ر-ا-.- ---------------------------- ‫سأذهب إلى أخصائي البصريات.‬ 0
s'adh--- --i--a 'a--say----l----r----. s------- '----- '-------- a----------- s-a-h-a- '-i-a- '-k-s-y-y a-b-s-r-a-t- -------------------------------------- s'adhhab 'iilaa 'akhsayiy albisariaat.
Hoću u supermarket. ‫-أذهب --ى--ل---ر ---ب-ر-‬ ‫----- إ-- ا----- ا------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ج- ا-ك-ي-.- -------------------------- ‫سأذهب إلى المتجر الكبير.‬ 0
s'a-h--b 'iil---a----a--- ---a-ira. s------- '----- a-------- a-------- s-a-h-a- '-i-a- a-m-t-j-r a-k-b-r-. ----------------------------------- s'adhhab 'iilaa almutajar alkabira.
Hoću kod pekara. ‫سأذهب -لى --خبا--‬ ‫----- إ-- ا------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-خ-ا-.- ------------------- ‫سأذهب إلى الخباز.‬ 0
s--dhhab --il-----kh--a-. s------- '----- a-------- s-a-h-a- '-i-a- a-k-i-a-. ------------------------- s'adhhab 'iilaa alkhibaz.
Hoću kupiti naočale. ‫سأ-تري----رة.‬ ‫------ ن------ ‫-أ-ت-ي ن-ا-ة-‬ --------------- ‫سأشتري نظارة.‬ 0
s'---t--i-n--a-a-a. s-------- n-------- s-a-h-a-i n-z-r-t-. ------------------- s'ashtari nizarata.
Hoću kupiti voće i povrće. ‫س--تر- فا-ه- و---راً.‬ ‫------ ف---- و-------- ‫-أ-ت-ي ف-ك-ة و-ض-ر-ً-‬ ----------------------- ‫سأشتري فاكهة وخضاراً.‬ 0
s'--ht--- f-------w-hdar-an. s-------- f------ w--------- s-a-h-a-i f-k-h-t w-h-a-a-n- ---------------------------- s'ashtari fakihat wkhdaraan.
Hoću kupiti žemlje i kruh. ‫----ر- خبز-صم-ن---بز-ً--اد-ا--‬ ‫------ خ-- ص--- و----- ع------- ‫-أ-ت-ي خ-ز ص-و- و-ب-ا- ع-د-ا-.- -------------------------------- ‫سأشتري خبز صمون وخبزاً عادياً.‬ 0
is'a----ri ----z--umuw- wk---aa- e-----n. i--------- k---- s----- w------- e------- i-'-s-t-r- k-a-z s-m-w- w-h-z-a- e-d-a-n- ----------------------------------------- is'ashtari khabz sumuwn wkhbzaan eadyaan.
Hoću do optičara da kupim naočale. ‫-أ-ه- إ-ى أخ-ا------ص--ا- -ش--- ن--رة.‬ ‫----- إ-- أ----- ا------- ل---- ن------ ‫-أ-ه- إ-ى أ-ص-ئ- ا-ب-ر-ا- ل-ر-ء ن-ا-ة-‬ ---------------------------------------- ‫سأذهب إلى أخصائي البصريات لشراء نظارة.‬ 0
s-ad-ha---ii-aa 'akh-ayi- -l-sryat---sh---' -i--r---. s------- '----- '-------- a------- l------- n-------- s-a-h-a- '-i-a- '-k-s-y-y a-b-r-a- l-s-i-a- n-z-r-t-. ----------------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa 'akhsayiy albsryat lishira' nizarata.
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. ‫س-ذ-- إل- -----------ير---ر---ف-كه- و--ار ---‬ ‫----- إ-- ا----- ا----- ل---- ف---- و---- ا--- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ج- ا-ك-ي- ل-ر-ء ف-ك-ة و-ض-ر ا-.- ----------------------------------------------- ‫سأذهب إلى المتجر الكبير لشراء فاكهة وخضار اً.‬ 0
i-'----a- --i-a- --mu-a--- --kabi- -is-i--'-f-ki-a- -a---d-r aa-. i-------- '----- a-------- a------ l------- f------ w------- a--- i-'-d-h-b '-i-a- a-m-t-j-r a-k-b-r l-s-i-a- f-k-h-t w-k-i-a- a-n- ----------------------------------------------------------------- is'adhhab 'iilaa almutajar alkabir lishira' fakihat wakhidar aan.
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. ‫-أذ-ب---ى -ل-با--ل---ء--ب- --و--- ---اً-ع-دياً.‬ ‫----- إ-- ا----- ل---- خ-- ص--- و خ---- ع------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-خ-ا- ل-ر-ء خ-ز ص-و- و خ-ز-ً ع-د-ا-.- ------------------------------------------------- ‫سأذهب إلى الخباز لشراء خبز صمون و خبزاً عادياً.‬ 0
i-'adh-ab -------alkhib-z l---i--'----bz-s-mu- -----za-- ea--a-n. i-------- '----- a------- l------- k---- s---- w k------ e------- i-'-d-h-b '-i-a- a-k-i-a- l-s-i-a- k-a-z s-m-n w k-b-a-n e-d-a-n- ----------------------------------------------------------------- is'adhhab 'iilaa alkhibaz lishira' khabz sumun w khbzaan eadyaan.

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!