Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   bg Частите на тялото

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [петдесет и осем]

58 [petdeset i osem]

Частите на тялото

[Chastite na tyaloto]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Crtam muškarca. Аз-----в-----ве-. А- р------ ч----- А- р-с-в-м ч-в-к- ----------------- Аз рисувам човек. 0
Az-ri--vam c-ovek. A- r------ c------ A- r-s-v-m c-o-e-. ------------------ Az risuvam chovek.
Prvo glavu. Първо г-а-ата. П---- г------- П-р-о г-а-а-а- -------------- Първо главата. 0
P--vo---ava--. P---- g------- P-r-o g-a-a-a- -------------- Pyrvo glavata.
Muškarac nosi šešir. Ч-в---т--оси-ш-пка. Ч------ н--- ш----- Ч-в-к-т н-с- ш-п-а- ------------------- Човекът носи шапка. 0
Ch--ek---n-s- sh-pka. C------- n--- s------ C-o-e-y- n-s- s-a-k-. --------------------- Chovekyt nosi shapka.
Kosa se ne vidi. Коса-- м- -е--- -ижда. К----- м- н- с- в----- К-с-т- м- н- с- в-ж-а- ---------------------- Косата му не се вижда. 0
Kosat--m- n--se -i--d-. K----- m- n- s- v------ K-s-t- m- n- s- v-z-d-. ----------------------- Kosata mu ne se vizhda.
Uši se također ne vide. И---ит- -- не се-в-----. И у---- м- н- с- в------ И у-и-е м- н- с- в-ж-а-. ------------------------ И ушите му не се виждат. 0
I -sh-te m- -e----v-zhda-. I u----- m- n- s- v------- I u-h-t- m- n- s- v-z-d-t- -------------------------- I ushite mu ne se vizhdat.
Leđa se također ne vide. Гърбът м--с--о--е-се ---д-. Г----- м- с--- н- с- в----- Г-р-ъ- м- с-щ- н- с- в-ж-а- --------------------------- Гърбът му също не се вижда. 0
Gy-b-----------h- n---- v--h-a. G----- m- s------ n- s- v------ G-r-y- m- s-s-c-o n- s- v-z-d-. ------------------------------- Gyrbyt mu syshcho ne se vizhda.
Crtam oči i usta. Р----ам-о-----и-у--ат-. Р------ о---- и у------ Р-с-в-м о-и-е и у-т-т-. ----------------------- Рисувам очите и устата. 0
Risuvam-oc-i-e-i--st-ta. R------ o----- i u------ R-s-v-m o-h-t- i u-t-t-. ------------------------ Risuvam ochite i ustata.
Muškarac pleše i smije se. Чо-е-ъ- танц-в- - се---е-. Ч------ т------ и с- с---- Ч-в-к-т т-н-у-а и с- с-е-. -------------------------- Човекът танцува и се смее. 0
C----k-t t-n-s--a i -- --ee. C------- t------- i s- s---- C-o-e-y- t-n-s-v- i s- s-e-. ---------------------------- Chovekyt tantsuva i se smee.
Muškarac ima dug nos. Ч-в-------а---л----ос. Ч------ и-- д---- н--- Ч-в-к-т и-а д-л-г н-с- ---------------------- Човекът има дълъг нос. 0
Ch-ve-y- -ma dyl-g-n--. C------- i-- d---- n--- C-o-e-y- i-a d-l-g n-s- ----------------------- Chovekyt ima dylyg nos.
On nosi štap u rukama. Той -о-и п---к- ---ъ--т- си. Т-- н--- п----- в р----- с-- Т-й н-с- п-ъ-к- в р-ц-т- с-. ---------------------------- Той носи пръчка в ръцете си. 0
To--nos- p-y--k--- -yts-te s-. T-- n--- p------ v r------ s-- T-y n-s- p-y-h-a v r-t-e-e s-. ------------------------------ Toy nosi prychka v rytsete si.
On nosi i šal oko vrata. Н--и и -а---коло----т- -и. Н--- и ш-- о---- в---- с-- Н-с- и ш-л о-о-о в-а-а с-. -------------------------- Носи и шал около врата си. 0
Nos--i --al --o-o vr--a si. N--- i s--- o---- v---- s-- N-s- i s-a- o-o-o v-a-a s-. --------------------------- Nosi i shal okolo vrata si.
Zima je i hladno je. З-ма-е-и---с---ено. З--- е и е с------- З-м- е и е с-у-е-о- ------------------- Зима е и е студено. 0
Z--a--- i -- st-den-. Z--- y- i y- s------- Z-m- y- i y- s-u-e-o- --------------------- Zima ye i ye studeno.
Ruke su jake. Р--ет- -у-са-си-ни. Р----- м- с- с----- Р-ц-т- м- с- с-л-и- ------------------- Ръцете му са силни. 0
R--se----- -- s-l--. R------ m- s- s----- R-t-e-e m- s- s-l-i- -------------------- Rytsete mu sa silni.
Noge su također jake. И-к---а-- му -а-си---. И к------ м- с- с----- И к-а-а-а м- с- с-л-и- ---------------------- И краката му са силни. 0
I kr-k-ta--u-sa---l--. I k------ m- s- s----- I k-a-a-a m- s- s-l-i- ---------------------- I krakata mu sa silni.
Muškarac je od snijega. Човек-т-е ----н--. Ч------ е о- с---- Ч-в-к-т е о- с-я-. ------------------ Човекът е от сняг. 0
Ch----yt--e--t-s-ya-. C------- y- o- s----- C-o-e-y- y- o- s-y-g- --------------------- Chovekyt ye ot snyag.
On ne nosi hlače i kaput. Той не-но-- п-н------и п-л-о. Т-- н- н--- п------- и п----- Т-й н- н-с- п-н-а-о- и п-л-о- ----------------------------- Той не носи панталон и палто. 0
T-y--e n--i ----alo- ----lto. T-- n- n--- p------- i p----- T-y n- n-s- p-n-a-o- i p-l-o- ----------------------------- Toy ne nosi pantalon i palto.
Ali mušakarac se ne smrzava. Н---е -- ---т---но. Н- н- м- е с------- Н- н- м- е с-у-е-о- ------------------- Но не му е студено. 0
No-n- -- y---------. N- n- m- y- s------- N- n- m- y- s-u-e-o- -------------------- No ne mu ye studeno.
On je snjegović. Т-й ------е- ---е-. Т-- е с----- ч----- Т-й е с-е-е- ч-в-к- ------------------- Той е снежен човек. 0
T-y--e sn--he---h--ek. T-- y- s------ c------ T-y y- s-e-h-n c-o-e-. ---------------------- Toy ye snezhen chovek.

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...