Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   et Kehaosad

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [viiskümmend kaheksa]

Kehaosad

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Crtam muškarca. Ma -oonist-n -ee--. M- j-------- m----- M- j-o-i-t-n m-e-t- ------------------- Ma joonistan meest. 0
Prvo glavu. E--tek- p-a. E------ p--- E-i-e-s p-a- ------------ Esiteks pea. 0
Muškarac nosi šešir. Mees k----b --t--. M--- k----- m----- M-e- k-n-a- m-t-i- ------------------ Mees kannab mütsi. 0
Kosa se ne vidi. Ju-ks--d--i-o-- -ä-a. J------- e- o-- n---- J-u-s-i- e- o-e n-h-. --------------------- Juukseid ei ole näha. 0
Uši se također ne vide. K--v- e- -le------i näh-. K---- e- o-- s----- n---- K-r-u e- o-e s-m-t- n-h-. ------------------------- Kõrvu ei ole samuti näha. 0
Leđa se također ne vide. S-l-- e--ole ka n--a. S---- e- o-- k- n---- S-l-a e- o-e k- n-h-. --------------------- Selga ei ole ka näha. 0
Crtam oči i usta. M----on-stan-s-------a suu. M- j-------- s----- j- s--- M- j-o-i-t-n s-l-a- j- s-u- --------------------------- Ma joonistan silmad ja suu. 0
Muškarac pleše i smije se. Mee- ---ts-b-ja n--r-b. M--- t------ j- n------ M-e- t-n-s-b j- n-e-a-. ----------------------- Mees tantsib ja naerab. 0
Muškarac ima dug nos. M--e- -n----- ---a. M---- o- p--- n---- M-h-l o- p-k- n-n-. ------------------- Mehel on pikk nina. 0
On nosi štap u rukama. T- ---n-----ppi k-e-. T- k----- k---- k---- T- k-n-a- k-p-i k-e-. --------------------- Ta kannab keppi käes. 0
On nosi i šal oko vrata. T--k-nn---k- --------b-r k--la. T- k----- k- s---- ü---- k----- T- k-n-a- k- s-l-i ü-b-r k-e-a- ------------------------------- Ta kannab ka salli ümber kaela. 0
Zima je i hladno je. On --l- ja kül-. O- t--- j- k---- O- t-l- j- k-l-. ---------------- On talv ja külm. 0
Ruke su jake. Käed-o--tugeva-. K--- o- t------- K-e- o- t-g-v-d- ---------------- Käed on tugevad. 0
Noge su također jake. J-la- o--sam-t- -u-----. J---- o- s----- t------- J-l-d o- s-m-t- t-g-v-d- ------------------------ Jalad on samuti tugevad. 0
Muškarac je od snijega. Se--mee- -------st. S-- m--- o- l------ S-e m-e- o- l-m-s-. ------------------- See mees on lumest. 0
On ne nosi hlače i kaput. T- e- -a--a-pü-s- --a ma-tl--. T- e- k---- p---- e-- m------- T- e- k-n-a p-k-e e-a m-n-l-t- ------------------------------ Ta ei kanna pükse ega mantlit. 0
Ali mušakarac se ne smrzava. K--- -e----e--ei-kül----. K--- s-- m--- e- k------- K-i- s-e m-e- e- k-l-e-a- ------------------------- Kuid see mees ei külmeta. 0
On je snjegović. T---n-lu-eme--. T- o- l-------- T- o- l-m-m-e-. --------------- Ta on lumemees. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...