Knjiga fraza

bs Kvar na autu   »   bg Автомобилна авария

39 [trideset i devet]

Kvar na autu

Kvar na autu

39 [трийсет и девет]

39 [triyset i devet]

Автомобилна авария

[Avtomobilna avariya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Gdje je sljedeća benzinska postaja? К-де-е н-й-б-и----а ----и--станц--? К--- е н----------- б-------------- К-д- е н-й-б-и-к-т- б-н-и-о-т-н-и-? ----------------------------------- Къде е най-близката бензиностанция? 0
K--e-ye-na--bli--a-a benz-n---a---iy-? K--- y- n----------- b---------------- K-d- y- n-y-b-i-k-t- b-n-i-o-t-n-s-y-? -------------------------------------- Kyde ye nay-blizkata benzinostantsiya?
Guma mi se probušila. И-ам-сп---на-гу--. И--- с------ г---- И-а- с-у-а-а г-м-. ------------------ Имам спукана гума. 0
Ima--spu---a gu--. I--- s------ g---- I-a- s-u-a-a g-m-. ------------------ Imam spukana guma.
Možete li zamijeniti točak? Мо--т- -и-да-с-е-ит--ко---ото? М----- л- д- с------ к-------- М-ж-т- л- д- с-е-и-е к-л-л-т-? ------------------------------ Можете ли да смените колелото? 0
M-zh-te--i d- s---it--kole-oto? M------ l- d- s------ k-------- M-z-e-e l- d- s-e-i-e k-l-l-t-? ------------------------------- Mozhete li da smenite koleloto?
Trebam par litara dizela. Т-----т--- н-колко-л--ра --зел. Т------ м- н------ л---- д----- Т-я-в-т м- н-к-л-о л-т-а д-з-л- ------------------------------- Трябват ми няколко литра дизел. 0
Try-b-a--m- -yakol-o-litra-----l. T------- m- n------- l---- d----- T-y-b-a- m- n-a-o-k- l-t-a d-z-l- --------------------------------- Tryabvat mi nyakolko litra dizel.
Nemam više benzina. Н--а---о-е-е бе-з--. Н---- п----- б------ Н-м-м п-в-ч- б-н-и-. -------------------- Нямам повече бензин. 0
Nyamam ---ech---e-z-n. N----- p------ b------ N-a-a- p-v-c-e b-n-i-. ---------------------- Nyamam poveche benzin.
Imate li rezervni kanister? И-----ли -е-е-вн- т---? И---- л- р------- т---- И-а-е л- р-з-р-н- т-б-? ----------------------- Имате ли резервна туба? 0
I-at--l--r---rvn--t-b-? I---- l- r------- t---- I-a-e l- r-z-r-n- t-b-? ----------------------- Imate li rezervna tuba?
Gdje mogu telefonirati? Къ-- мо-- -а--- -б--- -о-т-леф-н? К--- м--- д- с- о---- п- т------- К-д- м-г- д- с- о-а-я п- т-л-ф-н- --------------------------------- Къде мога да се обадя по телефон? 0
K-de--o---da--e --a-y- po--e-----? K--- m--- d- s- o----- p- t------- K-d- m-g- d- s- o-a-y- p- t-l-f-n- ---------------------------------- Kyde moga da se obadya po telefon?
Trebam vučnu službu. Тр---а-ми-„-ът-а--ом-щ-. Т----- м- „----- п------ Т-я-в- м- „-ъ-н- п-м-щ-. ------------------------ Трябва ми „Пътна помощ”. 0
Try-b----i -Pyt-a --m---c-”. T------ m- „----- p--------- T-y-b-a m- „-y-n- p-m-s-c-”- ---------------------------- Tryabva mi „Pytna pomoshch”.
Tražim radionicu. Тъ-с--раб-ти-ни--. Т---- р----------- Т-р-я р-б-т-л-и-а- ------------------ Търся работилница. 0
Tyrs-a -a-ot-l--t-a. T----- r------------ T-r-y- r-b-t-l-i-s-. -------------------- Tyrsya rabotilnitsa.
Desila se nesreća. Случи -е зл--о-ука. С---- с- з--------- С-у-и с- з-о-о-у-а- ------------------- Случи се злополука. 0
S--c-i -- -lo-o-u-a. S----- s- z--------- S-u-h- s- z-o-o-u-a- -------------------- Sluchi se zlopoluka.
Gdje je najbliži telefon? К----е на-------ия---ел-фон? К--- е н----------- т------- К-д- е н-й-б-и-к-я- т-л-ф-н- ---------------------------- Къде е най-близкият телефон? 0
K--e--- n---b-i-kiy-t telef--? K--- y- n------------ t------- K-d- y- n-y-b-i-k-y-t t-l-f-n- ------------------------------ Kyde ye nay-blizkiyat telefon?
Imate li sa sobom mobitel? И-ате ли--об-л-- -е-------ъс-себ- си? И---- л- м------ т------ с-- с--- с-- И-а-е л- м-б-л-н т-л-ф-н с-с с-б- с-? ------------------------------------- Имате ли мобилен телефон със себе си? 0
I-at- ---m--i-e---el-----s-s--e----i? I---- l- m------ t------ s-- s--- s-- I-a-e l- m-b-l-n t-l-f-n s-s s-b- s-? ------------------------------------- Imate li mobilen telefon sys sebe si?
Mi trebamo pomoć. Тр-б---ни-----щ. Т----- н- п----- Т-я-в- н- п-м-щ- ---------------- Трябва ни помощ. 0
Tr---va ni --m-sh-h. T------ n- p-------- T-y-b-a n- p-m-s-c-. -------------------- Tryabva ni pomoshch.
Pozovite doktora! И-в-----е л-ка-! И-------- л----- И-в-к-й-е л-к-р- ---------------- Извикайте лекар! 0
I-vik-y-- l-k--! I-------- l----- I-v-k-y-e l-k-r- ---------------- Izvikayte lekar!
Pozovite policiju! Извикайте-п-л--и-! И-------- п------- И-в-к-й-е п-л-ц-я- ------------------ Извикайте полиция! 0
Iz----y-e--oli---ya! I-------- p--------- I-v-k-y-e p-l-t-i-a- -------------------- Izvikayte politsiya!
Vaše dokumente, molim. Д--уме---т--Ви,-м-ля. Д---------- В-- м---- Д-к-м-н-и-е В-, м-л-. --------------------- Документите Ви, моля. 0
D-k--enti-- Vi----ly-. D---------- V-- m----- D-k-m-n-i-e V-, m-l-a- ---------------------- Dokumentite Vi, molya.
Vašu vozačku dozvolu, molim. Ш--ьорска-- В--к-и-к-- ----. Ш---------- В- к------ м---- Ш-ф-о-с-а-а В- к-и-к-, м-л-. ---------------------------- Шофьорската Ви книжка, моля. 0
S-----r--at-----k---h-a--mo-ya. S----------- V- k------- m----- S-o-ь-r-k-t- V- k-i-h-a- m-l-a- ------------------------------- Shofьorskata Vi knizhka, molya.
Vašu saobraćajnu dozvolu, molim. До-ум-н-ит-----а-т-------,-мо--. Д---------- н- а---------- м---- Д-к-м-н-и-е н- а-т-м-б-л-, м-л-. -------------------------------- Документите на автомобила, моля. 0
D-kumen-ite na -v--m--ila---o---. D---------- n- a---------- m----- D-k-m-n-i-e n- a-t-m-b-l-, m-l-a- --------------------------------- Dokumentite na avtomobila, molya.

Jezični talent beba

Već prije nego što su progovorile, bebe su znale mnogo o govorenju. To su pokazali različiti eksperimenti. U posebnim baby-laboratorijima istražuje se razvoj djece. Pritom se ispituje kako djeca uče jezik. Bebe su očigledno inteligentnije nego što smo dosad mislili. Već sa 6 mjeseci posjeduju mnogo jezičkih sposobnosti. Na primjer, prepoznaju svoj maternji jezik. Francuske i njemačke bebe drugačije reagiraju na tonove. Različiti naglasci uzrokuju različito ponašanje. Dakle, bebe osjećaju naglasak svog jezika. Jako mala djeca također mogu zapamtiti više riječi. Roditelji igraju veliku ulogu u jezičkom razvoju svojih beba. Budući da je bebama odmah nakon rođenja potrebna interakcija. Žele komunicirati s mamom i tatom. Interakcija mora biti popraćena pozitivnim emocijama. Roditelji ne smiju biti pod stresom dok pričaju sa svojom bebom. Takođe nije u redu ako s njima pričaju jako malo. Stres ili šutnja mogu imati negativne posljedice na bebe. Može se štetno utjecati na njihov razvoj jezika. Učenje za bebe počinje već u trbuhu! Na jezik reagiraju već prije svog rođenja. Mogu tačno osjetiti zvučne signale. Nakon rođenja ponovno prepoznaju te signale. Nerođena djeca čak uče ritam jezika. Glas svoje majke mogu čuti već u trbuhu. Dakle, s nerođenom djecom se može razgovarati. No ne valja pretjerivati... Dijete nakon rođenja ima dovoljno vremena za vježbanje.
Da li ste to znali?
Švedski spada u grupu sjevernogermanskih jezika. To je maternji jezik više od 8 miliona ljudi. Govori se u Švedskoj i djelimice u Finskoj. S Norvežanima se Šveđani mogu realativno bez problema sporazumijevati. Čak postoji miješani jezik koji povezuje elemente iz oba jezika. I sa Dancima je moguća konverzacija kad sagovornici jasno govore. Švedska abeceda ima 29 slova. Odlika švedskog je izražen sistem vokala. Dužina i kratkoća samoglasnika odlučuju o značenju jedne riječi. I visina tona igra u švedskom određenu ulogu. Švedske riječi i rečenice su općenito kratke. Red riječi u rečenici podliježe utvrđenim pravilima. Ni gramatika nije previše komplicirana. Strukture uglavnom liče onima iz engleskog jezika. Učite švedski, jer uopće nije tako težak!