Knjiga fraza

bs Veznici 2   »   bg Съюзи 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [деветдесет и пет]

95 [devetdeset i pet]

Съюзи 2

[Syyuzi 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Od kada ona ne radi više? Т- о--о----- работ--е--е-е? Т- о----- н- р------- в---- Т- о-к-г- н- р-б-т-т- в-ч-? --------------------------- Тя откога не работите вече? 0
Tya--tko-a -e ra-ot-t- vech-? T-- o----- n- r------- v----- T-a o-k-g- n- r-b-t-t- v-c-e- ----------------------------- Tya otkoga ne rabotite veche?
Od njene udaje? О--же----а----и---? О- ж-------- с- л-- О- ж-н-т-а-а с- л-? ------------------- От женитбата си ли? 0
Ot z-----b-ta si li? O- z--------- s- l-- O- z-e-i-b-t- s- l-? -------------------- Ot zhenitbata si li?
Da, ona ne radi više od kada se vjenčala. Д---о------ -е-о--жи--тя-не р-б--и ---е. Д-- о------ с- о----- т- н- р----- в---- Д-, о-к-к-о с- о-ъ-и- т- н- р-б-т- в-ч-. ---------------------------------------- Да, откакто се омъжи, тя не работи вече. 0
D-,---kakto -e omyz--- t-a ne rab-ti vech-. D-- o------ s- o------ t-- n- r----- v----- D-, o-k-k-o s- o-y-h-, t-a n- r-b-t- v-c-e- ------------------------------------------- Da, otkakto se omyzhi, tya ne raboti veche.
Od kada se vjenčala, ona ne radi više. О----то -е ---ж-,--я-не--а---- -ов-ч-. О------ с- о----- т- н- р----- п------ О-к-к-о с- о-ъ-и- т- н- р-б-т- п-в-ч-. -------------------------------------- Откакто се омъжи, тя не работи повече. 0
Ot-ak-- -- om-zhi- --- ne r--oti po-e---. O------ s- o------ t-- n- r----- p------- O-k-k-o s- o-y-h-, t-a n- r-b-t- p-v-c-e- ----------------------------------------- Otkakto se omyzhi, tya ne raboti poveche.
Od kada se oni poznaju, sretni su. От--к-о--- п--нав-т--т-----щ-с-----. О------ с- п-------- т- с- щ-------- О-к-к-о с- п-з-а-а-, т- с- щ-с-л-в-. ------------------------------------ Откакто се познават, те са щастливи. 0
Otkak---se---z-a---,-------s---as--i--. O------ s- p-------- t- s- s----------- O-k-k-o s- p-z-a-a-, t- s- s-c-a-t-i-i- --------------------------------------- Otkakto se poznavat, te sa shchastlivi.
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. О----то-им-- де----т- ряд-о -злиз-т. О------ и--- д---- т- р---- и------- О-к-к-о и-а- д-ц-, т- р-д-о и-л-з-т- ------------------------------------ Откакто имат деца, те рядко излизат. 0
Otkakto-i-at d---a,-te-r-a--o i-l--at. O------ i--- d----- t- r----- i------- O-k-k-o i-a- d-t-a- t- r-a-k- i-l-z-t- -------------------------------------- Otkakto imat detsa, te ryadko izlizat.
Kada će ona telefonirati? Т-----а с- ------ -- те---она? Т- к--- с- о----- п- т-------- Т- к-г- с- о-а-д- п- т-л-ф-н-? ------------------------------ Тя кога се обажда по телефона? 0
Ty---og- -e ob---da ---telefo-a? T-- k--- s- o------ p- t-------- T-a k-g- s- o-a-h-a p- t-l-f-n-? -------------------------------- Tya koga se obazhda po telefona?
Za vrijeme vožnje? По в-ем- н- пъ-ува----? П- в---- н- п---------- П- в-е-е н- п-т-в-н-т-? ----------------------- По време на пътуването? 0
P- ----- n- p-----ne--? P- v---- n- p---------- P- v-e-e n- p-t-v-n-t-? ----------------------- Po vreme na pytuvaneto?
Da, dok vozi auto. Да,-д-к-т---о----. Д-- д----- ш------ Д-, д-к-т- ш-ф-р-. ------------------ Да, докато шофира. 0
Da---o--to-s-ofi--. D-- d----- s------- D-, d-k-t- s-o-i-a- ------------------- Da, dokato shofira.
Ona telefonira dok vozi auto. Тя-се-обаж-а п- -е-----а,-до-ато ---и-а. Т- с- о----- п- т-------- д----- ш------ Т- с- о-а-д- п- т-л-ф-н-, д-к-т- ш-ф-р-. ---------------------------------------- Тя се обажда по телефона, докато шофира. 0
Ty- s----a--da-po ----fon-- --ka-- s-o-i-a. T-- s- o------ p- t-------- d----- s------- T-a s- o-a-h-a p- t-l-f-n-, d-k-t- s-o-i-a- ------------------------------------------- Tya se obazhda po telefona, dokato shofira.
Ona gleda televiziju dok pegla. Т- -леда тел------,----а---гла-и. Т- г---- т--------- д----- г----- Т- г-е-а т-л-в-з-я- д-к-т- г-а-и- --------------------------------- Тя гледа телевизия, докато глади. 0
T----l-d- t-l--izi-a- -----o g--di. T-- g---- t---------- d----- g----- T-a g-e-a t-l-v-z-y-, d-k-t- g-a-i- ----------------------------------- Tya gleda televiziya, dokato gladi.
Ona sluša muziku dok radi zadaću. Т----у-а --зи--,----а---р-б-т-. Т- с---- м------ д----- р------ Т- с-у-а м-з-к-, д-к-т- р-б-т-. ------------------------------- Тя слуша музика, докато работи. 0
Tya --u--a ------, --ka-o--a-o-i. T-- s----- m------ d----- r------ T-a s-u-h- m-z-k-, d-k-t- r-b-t-. --------------------------------- Tya slusha muzika, dokato raboti.
Ja ne vidim ništa, kada nemam naočale. А- -е-ви-да- нищ-,---о-/-ко-а-о-н-мам --и--. А- н- в----- н---- а-- / к----- н---- о----- А- н- в-ж-а- н-щ-, а-о / к-г-т- н-м-м о-и-а- -------------------------------------------- Аз не виждам нищо, ако / когато нямам очила. 0
A--ne ---h-a- n--hc-----k--/---g-t- n---am-----la. A- n- v------ n------- a-- / k----- n----- o------ A- n- v-z-d-m n-s-c-o- a-o / k-g-t- n-a-a- o-h-l-. -------------------------------------------------- Az ne vizhdam nishcho, ako / kogato nyamam ochila.
Ja ne razumijem ništa, kada je muzika tako glasna. Аз-не р-з-и-ам----о, ак- / -о--т- м--и-ат--- с-лн-. А- н- р------- н---- а-- / к----- м------- е с----- А- н- р-з-и-а- н-щ-, а-о / к-г-т- м-з-к-т- е с-л-а- --------------------------------------------------- Аз не разбирам нищо, ако / когато музиката е силна. 0
A- ne--a---ra- ----c-o,-a-- - --ga-o mu-ika---y--s---a. A- n- r------- n------- a-- / k----- m------- y- s----- A- n- r-z-i-a- n-s-c-o- a-o / k-g-t- m-z-k-t- y- s-l-a- ------------------------------------------------------- Az ne razbiram nishcho, ako / kogato muzikata ye silna.
Ne osjećam mirise, kada imam prehladu. Не-по-у--ам-ни-о----о-- -о-ато -м-м-хр-м-. Н- п------- н---- а-- / к----- и--- х----- Н- п-д-ш-а- н-щ-, а-о / к-г-т- и-а- х-е-а- ------------------------------------------ Не подушвам нищо, ако / когато имам хрема. 0
N--podu-h--- nis----, a-o-/-ko--to -m-m -hr-ma. N- p-------- n------- a-- / k----- i--- k------ N- p-d-s-v-m n-s-c-o- a-o / k-g-t- i-a- k-r-m-. ----------------------------------------------- Ne podushvam nishcho, ako / kogato imam khrema.
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. Щ- -з--ем такс---ако ---и. Щ- в----- т----- а-- в---- Щ- в-е-е- т-к-и- а-о в-л-. -------------------------- Ще вземем такси, ако вали. 0
Sh--- -z-m-- -a-s-,-ak- ----. S---- v----- t----- a-- v---- S-c-e v-e-e- t-k-i- a-o v-l-. ----------------------------- Shche vzemem taksi, ako vali.
Putovaćemo oko svijeta, ako dobijemo na lotu. Щ- н-п-ав-м---о-осв-тск- пътеш--тв-е--а----пече--м--т--о-о--. Щ- н------- о----------- п----------- а-- с------- о- т------ Щ- н-п-а-и- о-о-о-в-т-к- п-т-ш-с-в-е- а-о с-е-е-и- о- т-т-т-. ------------------------------------------------------------- Ще направим околосветско пътешествие, ако спечелим от тотото. 0
S-ch--na-rav-- o--l-sv-t----p-t--h-s-v-e---ko-spe---l----- toto--. S---- n------- o----------- p------------ a-- s-------- o- t------ S-c-e n-p-a-i- o-o-o-v-t-k- p-t-s-e-t-i-, a-o s-e-h-l-m o- t-t-t-. ------------------------------------------------------------------ Shche napravim okolosvetsko pyteshestvie, ako spechelim ot tototo.
Mi ćemo početi sa jelom, ako on ne dođe uskoro. Щ--з-по-н-- д- -е---а-и-- ако--о--н- д-йде-ско--. Щ- з------- д- с- х------ а-- т-- н- д---- с----- Щ- з-п-ч-е- д- с- х-а-и-, а-о т-й н- д-й-е с-о-о- ------------------------------------------------- Ще започнем да се храним, ако той не дойде скоро. 0
S-c-e-z--oc-n-m-da-s- --ra--m,---o toy -e -oyd- s---o. S---- z-------- d- s- k------- a-- t-- n- d---- s----- S-c-e z-p-c-n-m d- s- k-r-n-m- a-o t-y n- d-y-e s-o-o- ------------------------------------------------------ Shche zapochnem da se khranim, ako toy ne doyde skoro.

Jezici Evropske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti Evropskoj uniji će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Evropske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu saradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebalo da postoj jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Nijedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Evropi. Ni vještački jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Jer se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevodilaca i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Uprkos tome, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Evropa bi se trebala ujediniti a da ne izgubi tu raznolikost identiteta.