Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   uk Почуття

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [п’ятдесят шість]

56 [pʺyatdesyat shistʹ]

Почуття

[Pochuttya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Biti raspoložen Мати -ажання М___ б______ М-т- б-ж-н-я ------------ Мати бажання 0
Ma-y---zh--n-a M___ b________ M-t- b-z-a-n-a -------------- Maty bazhannya
Raspoloženi smo. М--м---- --ж---я. М_ м____ б_______ М- м-є-о б-ж-н-я- ----------------- Ми маємо бажання. 0
My--a--m--ba-h-n---. M_ m_____ b_________ M- m-y-m- b-z-a-n-a- -------------------- My mayemo bazhannya.
Nismo raspoloženi. М--не--ає-------н--. М_ н_ м____ б_______ М- н- м-є-о б-ж-н-я- -------------------- Ми не маємо бажання. 0
M---e m--e-o---zha-ny-. M_ n_ m_____ b_________ M- n- m-y-m- b-z-a-n-a- ----------------------- My ne mayemo bazhannya.
Bojati se Б-----я. Б_______ Б-я-и-я- -------- Боятися. 0
Boy-t---a. B_________ B-y-t-s-a- ---------- Boyatysya.
Ja se bojim. Я-б-ю-я. Я б_____ Я б-ю-я- -------- Я боюся. 0
YA bo--s--. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- YA boyusya.
Ja se ne bojim. Я-----ою-я. Я н_ б_____ Я н- б-ю-я- ----------- Я не боюся. 0
Y- -e bo-us--. Y_ n_ b_______ Y- n- b-y-s-a- -------------- YA ne boyusya.
Imati vremena М-т- --с М___ ч__ М-т- ч-с -------- Мати час 0
Ma-----as M___ c___ M-t- c-a- --------- Maty chas
On ima vremena. В---м-є-ч--. В__ м__ ч___ В-н м-є ч-с- ------------ Він має час. 0
V-- ma-e ch-s. V__ m___ c____ V-n m-y- c-a-. -------------- Vin maye chas.
On nema vremena. Ві- -е-ма- -а--. В__ н_ м__ ч____ В-н н- м-є ч-с-. ---------------- Він не має часу. 0
Vin--- -ay--c--s-. V__ n_ m___ c_____ V-n n- m-y- c-a-u- ------------------ Vin ne maye chasu.
Dosađivati se Нуд-г-в-ти Н_________ Н-д-г-в-т- ---------- Нудьгувати 0
N--------y N_________ N-d-h-v-t- ---------- Nudʹhuvaty
Ona se dosađuje. Во-а ---ь-ує. В___ н_______ В-н- н-д-г-є- ------------- Вона нудьгує. 0
Vona -u-ʹh-ye. V___ n________ V-n- n-d-h-y-. -------------- Vona nudʹhuye.
Ona se ne dosađuje. Во-а-н--нуд-г-є. В___ н_ н_______ В-н- н- н-д-г-є- ---------------- Вона не нудьгує. 0
Vo-a--e--u--hu-e. V___ n_ n________ V-n- n- n-d-h-y-. ----------------- Vona ne nudʹhuye.
Biti gladan Б-т- -олодн-м Б___ г_______ Б-т- г-л-д-и- ------------- Бути голодним 0
B-t- -olod--m B___ h_______ B-t- h-l-d-y- ------------- Buty holodnym
Jeste li gladni? В- -о-о-ні? В_ г_______ В- г-л-д-і- ----------- Ви голодні? 0
Vy--olod-i? V_ h_______ V- h-l-d-i- ----------- Vy holodni?
Vi niste gladni? В--н--г----н-? В_ н_ г_______ В- н- г-л-д-і- -------------- Ви не голодні? 0
V- ---holo--i? V_ n_ h_______ V- n- h-l-d-i- -------------- Vy ne holodni?
Biti žedan М-ти -пра-у М___ с_____ М-т- с-р-г- ----------- Мати спрагу 0
M-ty -p--hu M___ s_____ M-t- s-r-h- ----------- Maty sprahu
Oni su žedni. Вон---а-ть с-ра-у. В___ м____ с______ В-н- м-ю-ь с-р-г-. ------------------ Вони мають спрагу. 0
V-n--m-y--ʹ--pr-hu. V___ m_____ s______ V-n- m-y-t- s-r-h-. ------------------- Vony mayutʹ sprahu.
Oni nisu žedni. Вони--е мають-спр---. В___ н_ м____ с______ В-н- н- м-ю-ь с-р-г-. --------------------- Вони не мають спраги. 0
V-ny-ne may--ʹ -pr--y. V___ n_ m_____ s______ V-n- n- m-y-t- s-r-h-. ---------------------- Vony ne mayutʹ sprahy.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!