Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   ti ንዕሽቶይ ዝርርብ 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ዕስራንክልተን]

22 [‘isiranikiliteni]

ንዕሽቶይ ዝርርብ 3

[ni‘ishitoyi ziriribi 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Pušite li? ትት-----ም? ትትክኹ ዲኹም? ት-ክ- ዲ-ም- --------- ትትክኹ ዲኹም? 0
titi-iẖ- -īẖu--? titikih-u dīh-umi? t-t-k-h-u d-h-u-i- ------------------ titikiẖu dīẖumi?
Prije da. ቀ-ም---። ቀደም እወ። ቀ-ም እ-። ------- ቀደም እወ። 0
k’---m--iw-። k’edemi iwe። k-e-e-i i-e- ------------ k’edemi iwe።
Ali sada više ne pušim. ሕጂ-ግ---ይ---ን---። ሕጂ ግን ኣይትክኽን እየ። ሕ- ግ- ኣ-ት-ኽ- እ-። ---------------- ሕጂ ግን ኣይትክኽን እየ። 0
h--jī-gi-i---iti---̱i---iy-። h-ijī gini ayitikih-ini iye። h-i-ī g-n- a-i-i-i-̱-n- i-e- ---------------------------- ḥijī gini ayitikiẖini iye።
Smeta li Vam ako ja pušim? ይር--ኩም ዲ- እንድ-ር ኣ-ኪኸ-? ይርብሸኩም ዲየ እንድሕር ኣትኪኸ ? ይ-ብ-ኩ- ዲ- እ-ድ-ር ኣ-ኪ- ? ---------------------- ይርብሸኩም ዲየ እንድሕር ኣትኪኸ ? 0
yi-i-i--ekumi--īy- in--ih-i---a-ikīẖ--? yiribishekumi dīye inidih-iri atikīh-e ? y-r-b-s-e-u-i d-y- i-i-i-̣-r- a-i-ī-̱- ? ---------------------------------------- yiribishekumi dīye inidiḥiri atikīẖe ?
Ne, apsolutno ne. ኖ--ፈ-ምኩ- ---ር----። ኖ፣ ፈጺምኩም ኣይትርብሹንን። ኖ- ፈ-ም-ም ኣ-ት-ብ-ን-። ------------------ ኖ፣ ፈጺምኩም ኣይትርብሹንን። 0
no---e--’ī----m--ay---rib-shuni-i። no፣ fets’īmikumi ayitiribishunini። n-፣ f-t-’-m-k-m- a-i-i-i-i-h-n-n-። ---------------------------------- no፣ fets’īmikumi ayitiribishunini።
Ne smeta mi. እዚ---ርብ-ንን-እ-። እዚ ኣይርብሸንን እዩ። እ- ኣ-ር-ሸ-ን እ-። -------------- እዚ ኣይርብሸንን እዩ። 0
iz--a-i-ibi---nin--iyu። izī ayiribishenini iyu። i-ī a-i-i-i-h-n-n- i-u- ----------------------- izī ayiribishenini iyu።
Hoćete li popiti nešto? ገለ-ት-ትዩ ? ገለ ትሰትዩ ? ገ- ት-ት- ? --------- ገለ ትሰትዩ ? 0
g-l--t-set-yu ? gele tisetiyu ? g-l- t-s-t-y- ? --------------- gele tisetiyu ?
Jedan konjak? ሓደ-ኮ--? ሓደ ኮኛክ? ሓ- ኮ-ክ- ------- ሓደ ኮኛክ? 0
h--d- --n----? h-ade konyaki? h-a-e k-n-a-i- -------------- ḥade konyaki?
Ne, radije pivo. ኖ፣--ራ -ሓ--። ኖ፣ ቢራ ይሓይሽ። ኖ- ቢ- ይ-ይ-። ----------- ኖ፣ ቢራ ይሓይሽ። 0
no፣-b-ra -iḥ-y-s-i። no፣ bīra yih-ayishi። n-፣ b-r- y-h-a-i-h-። -------------------- no፣ bīra yiḥayishi።
Putujete li mnogo? ብዙ--ትገሹ--ኹ-? ብዙሕ ትገሹ ዲኹም? ብ-ሕ ት-ሹ ዲ-ም- ------------ ብዙሕ ትገሹ ዲኹም? 0
b--u----ti-eshu-dīẖum-? bizuh-i tigeshu dīh-umi? b-z-h-i t-g-s-u d-h-u-i- ------------------------ bizuḥi tigeshu dīẖumi?
Da, većinom su to poslovna putovanja. እወ--ዝበዝሕ-ግዜ-ና----ሕ----ታት -ዩ። እወ፣ ዝበዝሕ ግዜ ናይ ስራሕ መገሻታት እዩ። እ-፣ ዝ-ዝ- ግ- ና- ስ-ሕ መ-ሻ-ት እ-። ---------------------------- እወ፣ ዝበዝሕ ግዜ ናይ ስራሕ መገሻታት እዩ። 0
iw-- zi------i--i----ayi-----h-- --g-sha-----iyu። iwe፣ zibezih-i gizē nayi sirah-i megeshatati iyu። i-e- z-b-z-h-i g-z- n-y- s-r-h-i m-g-s-a-a-i i-u- ------------------------------------------------- iwe፣ zibeziḥi gizē nayi siraḥi megeshatati iyu።
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. ሕ- ግን ዕ--ቲ -- ንገብ--ዘ-- ። ሕጂ ግን ዕርፍቲ ኢና ንገብር ዘለና ። ሕ- ግ- ዕ-ፍ- ኢ- ን-ብ- ዘ-ና ። ------------------------ ሕጂ ግን ዕርፍቲ ኢና ንገብር ዘለና ። 0
h-ijī--i-i --rif-----na n-g----- z-lena ። h-ijī gini ‘irifitī īna nigebiri zelena ። h-i-ī g-n- ‘-r-f-t- ī-a n-g-b-r- z-l-n- ። ----------------------------------------- ḥijī gini ‘irifitī īna nigebiri zelena ።
Kakva vrućina! እን-ይ--ይ-ት---ር--! እንታይ ዓይነት ሃሩር ዩ! እ-ታ- ዓ-ነ- ሃ-ር ዩ- ---------------- እንታይ ዓይነት ሃሩር ዩ! 0
i--t-yi ‘ayi-eti----uri-yu! initayi ‘ayineti haruri yu! i-i-a-i ‘-y-n-t- h-r-r- y-! --------------------------- initayi ‘ayineti haruri yu!
Da, danas je stvarno vruće. እ-- ሎሚ ኣዝ------ኣ-። እወ፣ ሎሚ ኣዝዩ ሃሩር ኣሎ። እ-፣ ሎ- ኣ-ዩ ሃ-ር ኣ-። ------------------ እወ፣ ሎሚ ኣዝዩ ሃሩር ኣሎ። 0
i-e፣-l-m---zi-u ----ri -lo። iwe፣ lomī aziyu haruri alo። i-e- l-m- a-i-u h-r-r- a-o- --------------------------- iwe፣ lomī aziyu haruri alo።
Hajdemo na balkon. ናብ----ን ንኺ-። ናብ ባልኮን ንኺድ። ና- ባ-ኮ- ን-ድ- ------------ ናብ ባልኮን ንኺድ። 0
n--i ----ko-i-ni-----። nabi balikoni nih-īdi። n-b- b-l-k-n- n-h-ī-i- ---------------------- nabi balikoni niẖīdi።
Sutra će ovdje biti zabava. ጽባ----- ፓርቲ---። ጽባሕ ኣብዚ ፓርቲ ኣሎ። ጽ-ሕ ኣ-ዚ ፓ-ቲ ኣ-። --------------- ጽባሕ ኣብዚ ፓርቲ ኣሎ። 0
ts’i-a--- a-----p--i-ī---o። ts’ibah-i abizī paritī alo። t-’-b-h-i a-i-ī p-r-t- a-o- --------------------------- ts’ibaḥi abizī paritī alo።
Hoćete li i Vi doći? ትመ- -ኹም? ትመጹ ዲኹም? ት-ጹ ዲ-ም- -------- ትመጹ ዲኹም? 0
tim----u dī-̱u--? timets’u dīh-umi? t-m-t-’- d-h-u-i- ----------------- timets’u dīẖumi?
Da, mi smo također pozvani. እወ፣-----ው- -ዓ-ምና-ኢ-። እወ፣ ንሕና‘ውን ተዓዲምና ኢና። እ-፣ ን-ና-ው- ተ-ዲ-ና ኢ-። -------------------- እወ፣ ንሕና‘ውን ተዓዲምና ኢና። 0
i-e፣-n-h---a‘win---e‘a-ī---- ---። iwe፣ nih-ina‘wini te‘adīmina īna። i-e- n-h-i-a-w-n- t-‘-d-m-n- ī-a- --------------------------------- iwe፣ niḥina‘wini te‘adīmina īna።

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…