Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   be Гутарка 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [дваццаць два]

22 [dvatstsats’ dva]

Гутарка 3

[Gutarka 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Pušite li? В----р--е? Вы курыце? В- к-р-ц-? ---------- Вы курыце? 0
V---u---se? Vy kurytse? V- k-r-t-e- ----------- Vy kurytse?
Prije da. Ране- - ---. Раней – так. Р-н-й – т-к- ------------ Раней – так. 0
R-----– ta-. Raney – tak. R-n-y – t-k- ------------ Raney – tak.
Ali sada više ne pušim. А----я--р я--ол---не --ру. Але цяпер я больш не куру. А-е ц-п-р я б-л-ш н- к-р-. -------------------------- Але цяпер я больш не куру. 0
Al- t--aper ya bo-’-h--e-ku--. Ale tsyaper ya bol’sh ne kuru. A-e t-y-p-r y- b-l-s- n- k-r-. ------------------------------ Ale tsyaper ya bol’sh ne kuru.
Smeta li Vam ako ja pušim? В---не бу-з--з----а--,--алі-я -а--ру? Вам не будзе замінаць, калі я закуру? В-м н- б-д-е з-м-н-ц-, к-л- я з-к-р-? ------------------------------------- Вам не будзе замінаць, калі я закуру? 0
V-m ----ud-- z-m-n-ts-- kal- -a------u? Vam ne budze zamіnats’, kalі ya zakuru? V-m n- b-d-e z-m-n-t-’- k-l- y- z-k-r-? --------------------------------------- Vam ne budze zamіnats’, kalі ya zakuru?
Ne, apsolutno ne. Н---зу--м н-. Не, зусім не. Н-, з-с-м н-. ------------- Не, зусім не. 0
Ne--z-sі---e. Ne, zusіm ne. N-, z-s-m n-. ------------- Ne, zusіm ne.
Ne smeta mi. М----э-а-не замін-е. Мне гэта не замінае. М-е г-т- н- з-м-н-е- -------------------- Мне гэта не замінае. 0
Mn--g-t-----z--і---. Mne geta ne zamіnae. M-e g-t- n- z-m-n-e- -------------------- Mne geta ne zamіnae.
Hoćete li popiti nešto? В-п’--е---о----уд--? Вып’еце што-небудзь? В-п-е-е ш-о-н-б-д-ь- -------------------- Вып’еце што-небудзь? 0
Vy-’et-e-s-to---b--z-? Vyp’etse shto-nebudz’? V-p-e-s- s-t---e-u-z-? ---------------------- Vyp’etse shto-nebudz’?
Jedan konjak? К--ья--? Каньяку? К-н-я-у- -------- Каньяку? 0
Kan--aku? Kan’yaku? K-n-y-k-? --------- Kan’yaku?
Ne, radije pivo. Не--лепш ----. Не, лепш піва. Н-, л-п- п-в-. -------------- Не, лепш піва. 0
N-, -epsh -іva. Ne, lepsh pіva. N-, l-p-h p-v-. --------------- Ne, lepsh pіva.
Putujete li mnogo? В- ш-а------рож-і-а--е? Вы шмат падарожнічаеце? В- ш-а- п-д-р-ж-і-а-ц-? ----------------------- Вы шмат падарожнічаеце? 0
Vy shm-t-pa--ro-hnіc--ets-? Vy shmat padarozhnіchaetse? V- s-m-t p-d-r-z-n-c-a-t-e- --------------------------- Vy shmat padarozhnіchaetse?
Da, većinom su to poslovna putovanja. Т----час-ей -а ўс---эта-----нд-і---к-. Так, часцей за ўсё гэта камандзіроўкі. Т-к- ч-с-е- з- ў-ё г-т- к-м-н-з-р-ў-і- -------------------------------------- Так, часцей за ўсё гэта камандзіроўкі. 0
Tak- ----tsey -a u-e ---a -am-n--іr-ukі. Tak, chastsey za use geta kamandzіroukі. T-k- c-a-t-e- z- u-e g-t- k-m-n-z-r-u-і- ---------------------------------------- Tak, chastsey za use geta kamandzіroukі.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Але ця-ер-м- ----халі сю---на ---ачы-ак. Але цяпер мы прыехалі сюды на адпачынак. А-е ц-п-р м- п-ы-х-л- с-д- н- а-п-ч-н-к- ---------------------------------------- Але цяпер мы прыехалі сюды на адпачынак. 0
A-- tsy-----m- -r----a---s-ud---- ad-----n--. Ale tsyaper my pryekhalі syudy na adpachynak. A-e t-y-p-r m- p-y-k-a-і s-u-y n- a-p-c-y-a-. --------------------------------------------- Ale tsyaper my pryekhalі syudy na adpachynak.
Kakva vrućina! Н--і--пя--т-! Ну і спякота! Н- і с-я-о-а- ------------- Ну і спякота! 0
N--і-sp--k-ta! Nu і spyakota! N- і s-y-k-t-! -------------- Nu і spyakota!
Da, danas je stvarno vruće. Так,--ё--я----раўды г--ача. Так, сёння сапраўды горача. Т-к- с-н-я с-п-а-д- г-р-ч-. --------------------------- Так, сёння сапраўды горача. 0
T-k---e-n-a -a-------g-rac-a. Tak, sennya sapraudy goracha. T-k- s-n-y- s-p-a-d- g-r-c-a- ----------------------------- Tak, sennya sapraudy goracha.
Hajdemo na balkon. Да--йц------з-м-н- -алк-н. Давайце выйдзем на балкон. Д-в-й-е в-й-з-м н- б-л-о-. -------------------------- Давайце выйдзем на балкон. 0
D---yt-e --ydz-m--a -al---. Davaytse vyydzem na balkon. D-v-y-s- v-y-z-m n- b-l-o-. --------------------------- Davaytse vyydzem na balkon.
Sutra će ovdje biti zabava. З--тра-т-- б--з--в---р--а. Заўтра тут будзе вечарына. З-ў-р- т-т б-д-е в-ч-р-н-. -------------------------- Заўтра тут будзе вечарына. 0
Z-u-r- -u- bu----v--h-----. Zautra tut budze vecharyna. Z-u-r- t-t b-d-e v-c-a-y-a- --------------------------- Zautra tut budze vecharyna.
Hoćete li i Vi doći? Вы---к-а-а---ыйд-е-е? Вы таксама прыйдзеце? В- т-к-а-а п-ы-д-е-е- --------------------- Вы таксама прыйдзеце? 0
V- t-ks--- -r-ydz---e? Vy taksama pryydzetse? V- t-k-a-a p-y-d-e-s-? ---------------------- Vy taksama pryydzetse?
Da, mi smo također pozvani. Т-к--н-- таксама-з-прасі--. Так, нас таксама запрасілі. Т-к- н-с т-к-а-а з-п-а-і-і- --------------------------- Так, нас таксама запрасілі. 0
T-k, -a--t-ksam- -a-r---l-. Tak, nas taksama zaprasіlі. T-k- n-s t-k-a-a z-p-a-і-і- --------------------------- Tak, nas taksama zaprasіlі.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…