Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   bg Кратък разговор 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [двайсет и две]

22 [dvayset i dve]

Кратък разговор 3

[Kratyk razgovor 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Pušite li? П-шите-л-? Пушите ли? П-ш-т- л-? ---------- Пушите ли? 0
Push-t--l-? Pushite li? P-s-i-e l-? ----------- Pushite li?
Prije da. По---н- --. По-рано да. П---а-о д-. ----------- По-рано да. 0
Po----o -a. Po-rano da. P---a-o d-. ----------- Po-rano da.
Ali sada više ne pušim. Н- -е-а ---е -----ш-. Но сега вече не пуша. Н- с-г- в-ч- н- п-ш-. --------------------- Но сега вече не пуша. 0
No-s--a vec-- ne pus-a. No sega veche ne pusha. N- s-g- v-c-e n- p-s-a- ----------------------- No sega veche ne pusha.
Smeta li Vam ako ja pušim? Пре-и ----и--а-- а--пу--? Пречи ли Ви, ако аз пуша? П-е-и л- В-, а-о а- п-ш-? ------------------------- Пречи ли Ви, ако аз пуша? 0
P-ec-i li --, ak---z p-sha? Prechi li Vi, ako az pusha? P-e-h- l- V-, a-o a- p-s-a- --------------------------- Prechi li Vi, ako az pusha?
Ne, apsolutno ne. Не,-въоб-е не. Не, въобще не. Н-, в-о-щ- н-. -------------- Не, въобще не. 0
N-- v-obs-ch- --. Ne, vyobshche ne. N-, v-o-s-c-e n-. ----------------- Ne, vyobshche ne.
Ne smeta mi. Това н--м--п--ч-. Това не ми пречи. Т-в- н- м- п-е-и- ----------------- Това не ми пречи. 0
To-a------ p-ec--. Tova ne mi prechi. T-v- n- m- p-e-h-. ------------------ Tova ne mi prechi.
Hoćete li popiti nešto? Ще п-ет--ли не--? Ще пиете ли нещо? Щ- п-е-е л- н-щ-? ----------------- Ще пиете ли нещо? 0
S-che-pie-- l- ------o? Shche piete li neshcho? S-c-e p-e-e l- n-s-c-o- ----------------------- Shche piete li neshcho?
Jedan konjak? Еди- -о---? Един коняк? Е-и- к-н-к- ----------- Един коняк? 0
E-i--kon-a-? Edin konyak? E-i- k-n-a-? ------------ Edin konyak?
Ne, radije pivo. Н------д-о--та---ир-. Не, предпочитам бира. Н-, п-е-п-ч-т-м б-р-. --------------------- Не, предпочитам бира. 0
N-- p--dp--h--a--bi-a. Ne, predpochitam bira. N-, p-e-p-c-i-a- b-r-. ---------------------- Ne, predpochitam bira.
Putujete li mnogo? Пъ------ ---мн-го? Пътувате ли много? П-т-в-т- л- м-о-о- ------------------ Пътувате ли много? 0
Py-uva--------ogo? Pytuvate li mnogo? P-t-v-t- l- m-o-o- ------------------ Pytuvate li mnogo?
Da, većinom su to poslovna putovanja. Д-- о-ик-------- -о---д------. Да, обикновено в командировка. Д-, о-и-н-в-н- в к-м-н-и-о-к-. ------------------------------ Да, обикновено в командировка. 0
D-, -bi----e-o v k--a-d-ro--a. Da, obiknoveno v komandirovka. D-, o-i-n-v-n- v k-m-n-i-o-k-. ------------------------------ Da, obiknoveno v komandirovka.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Н--се-- --- т--------чив-а. Но сега сме тук на почивка. Н- с-г- с-е т-к н- п-ч-в-а- --------------------------- Но сега сме тук на почивка. 0
N- -ega-s-- -u- na poc-ivka. No sega sme tuk na pochivka. N- s-g- s-e t-k n- p-c-i-k-. ---------------------------- No sega sme tuk na pochivka.
Kakva vrućina! Каква--е-а! Каква жега! К-к-а ж-г-! ----------- Каква жега! 0
K-kva z----! Kakva zhega! K-k-a z-e-a- ------------ Kakva zhega!
Da, danas je stvarno vruće. Да- дн---наис--на е --р--о. Да, днес наистина е горещо. Д-, д-е- н-и-т-н- е г-р-щ-. --------------------------- Да, днес наистина е горещо. 0
D---dn------st-na--e--o---h-h-. Da, dnes naistina ye goreshcho. D-, d-e- n-i-t-n- y- g-r-s-c-o- ------------------------------- Da, dnes naistina ye goreshcho.
Hajdemo na balkon. Д- и-лез-м н- -а-к--а. Да излезем на балкона. Д- и-л-з-м н- б-л-о-а- ---------------------- Да излезем на балкона. 0
D--izl---m na balk-n-. Da izlezem na balkona. D- i-l-z-m n- b-l-o-a- ---------------------- Da izlezem na balkona.
Sutra će ovdje biti zabava. Ут-е--у---- -м----р-и. Утре тук ще има парти. У-р- т-к щ- и-а п-р-и- ---------------------- Утре тук ще има парти. 0
Ut-e tuk-----e-im--pa-t-. Utre tuk shche ima parti. U-r- t-k s-c-e i-a p-r-i- ------------------------- Utre tuk shche ima parti.
Hoćete li i Vi doći? Ще-д--де-е-ли - В--? Ще дойдете ли и Вие? Щ- д-й-е-е л- и В-е- -------------------- Ще дойдете ли и Вие? 0
Shch--d-yde-e-l-------? Shche doydete li i Vie? S-c-e d-y-e-e l- i V-e- ----------------------- Shche doydete li i Vie?
Da, mi smo također pozvani. Д-,-----съ---с-е-п-ка-ени. Да, ние също сме поканени. Д-, н-е с-щ- с-е п-к-н-н-. -------------------------- Да, ние също сме поканени. 0
Da- -ie --s-ch- -me ---a-e--. Da, nie syshcho sme pokaneni. D-, n-e s-s-c-o s-e p-k-n-n-. ----------------------------- Da, nie syshcho sme pokaneni.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…