Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   et Sidesõnad 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [üheksakümmend neli]

Sidesõnad 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Oota-------ih--l-p-b. O--- k--- v--- l----- O-t- k-n- v-h- l-p-b- --------------------- Oota kuni vihm lõpeb. 0
Čekaj dok ne budem gotov. Oo-a ku-i-m- -a--i- --en. O--- k--- m- v----- o---- O-t- k-n- m- v-l-i- o-e-. ------------------------- Oota kuni ma valmis olen. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Oo-a -u-i t---a-as- t-l--. O--- k--- t- t----- t----- O-t- k-n- t- t-g-s- t-l-b- -------------------------- Oota kuni ta tagasi tuleb. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Ma --t-n kuni--- j--k-ed o----i-a-. M- o---- k--- m- j------ o- k------ M- o-t-n k-n- m- j-u-s-d o- k-i-a-. ----------------------------------- Ma ootan kuni mu juuksed on kuivad. 0
Čekam dok film ne završi. M---------u---fil--är--lõ---. M- o---- k--- f--- ä-- l----- M- o-t-n k-n- f-l- ä-a l-p-b- ----------------------------- Ma ootan kuni film ära lõpeb. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. M- oo--- --ni --or--t--- --he-ise-s lä-e-. M- o---- k--- f---- t--- r--------- l----- M- o-t-n k-n- f-o-i t-l- r-h-l-s-k- l-h-b- ------------------------------------------ Ma ootan kuni foori tuli roheliseks läheb. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Mi--a---a--u-k--e-- -õi---? M----- s- p-------- s------ M-l-a- s- p-h-u-e-e s-i-a-? --------------------------- Millal sa puhkusele sõidad? 0
Još prije ljetnih praznika? V-el --ne-su--va---ga? V--- e--- s----------- V-e- e-n- s-v-v-h-a-a- ---------------------- Veel enne suvevaheaga? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Jah, en-e--uve-a--a-- -----t. J--- e--- s---------- a------ J-h- e-n- s-v-v-h-a-a a-g-s-. ----------------------------- Jah, enne suvevaheaja algust. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. Para----katus --ne--ku-------al--b. P------ k---- e---- k-- t--- a----- P-r-n-a k-t-s e-n-, k-i t-l- a-g-b- ----------------------------------- Paranda katus enne, kui talv algab. 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Pe-- --a k--- ----, ku- l--da --tu-. P--- o-- k--- e---- k-- l---- i----- P-s- o-a k-e- e-n-, k-i l-u-a i-t-d- ------------------------------------ Pese oma käed enne, kui lauda istud. 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. S-l-- --en-enne- kui v--ja-l-h--. S---- a--- e---- k-- v---- l----- S-l-e a-e- e-n-, k-i v-l-a l-h-d- --------------------------------- Sulge aken enne, kui välja lähed. 0
Kada ćeš doći kući? Mi---l sa--oju-tu--d? M----- s- k--- t----- M-l-a- s- k-j- t-l-d- --------------------- Millal sa koju tuled? 0
Poslije nastave? P-a-- tu-de? P---- t----- P-a-e t-n-e- ------------ Peale tunde? 0
Da, nakon što nastava završi. Ja----e-le-tu---de lõpp-. J--- p---- t------ l----- J-h- p-a-e t-n-i-e l-p-u- ------------------------- Jah, peale tundide lõppu. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. Pe-l---ed-- ku- ta--õn--tu- ol-,-ei sa-n----a--n-m-t---ad-. P---- s---- k-- t-- õ------ o--- e- s----- t- e--- t------- P-a-e s-d-, k-i t-l õ-n-t-s o-i- e- s-a-u- t- e-a- t-ö-a-a- ----------------------------------------------------------- Peale seda, kui tal õnnetus oli, ei saanud ta enam töötada. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Pe--e---d-- --i ta --- ka-tas, l-ks -- -m--r----s-. P---- s---- k-- t- t-- k------ l--- t- A----------- P-a-e s-d-, k-i t- t-ö k-o-a-, l-k- t- A-e-r-k-s-e- --------------------------------------------------- Peale seda, kui ta töö kaotas, läks ta Ameerikasse. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. P--l- -e--,-kui--a---e---k-s-- läk-,------a r------. P---- s---- k-- t- A---------- l---- s-- t- r------- P-a-e s-d-, k-i t- A-e-r-k-s-e l-k-, s-i t- r-k-a-s- ---------------------------------------------------- Peale seda, kui ta Ameerikasse läks, sai ta rikkaks. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...