Zbirka izraza

hr Veznici 2   »   et Sidesõnad 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [üheksakümmend viis]

Sidesõnad 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Od kada ona više ne radi? Mi- a-a----- e-a-----t-ö-a? M-- a---- t- e--- e- t----- M-s a-a-t t- e-a- e- t-ö-a- --------------------------- Mis ajast ta enam ei tööta? 0
Od njene udaje? Te----bi--lu-i---t? T--- a------------- T-i- a-i-l-u-i-e-t- ------------------- Teie abiellumisest? 0
Da, ona više ne radi od kada se udala. Ja-, t--ei --ö----nam se--est a-as- k-- ---ell--. J--- t- e- t---- e--- s------ a---- k-- a-------- J-h- t- e- t-ö-a e-a- s-l-e-t a-a-t k-i a-i-l-u-. ------------------------------------------------- Jah, ta ei tööta enam sellest ajast kui abiellus. 0
Od kada se udala, više ne radi. Se---st aj-s---ui ta a-----u----i--ö-t- ta ena-. S------ a---- k-- t- a-------- e- t---- t- e---- S-l-e-t a-a-t k-i t- a-i-l-u-, e- t-ö-a t- e-a-. ------------------------------------------------ Sellest ajast kui ta abiellus, ei tööta ta enam. 0
Od kada se poznaju, sretni su. Se-l--- -jas--ku- n----k-t--st t----va-, -n --d-õn-el--u-. S------ a---- k-- n-- ü------- t-------- o- n-- õ--------- S-l-e-t a-a-t k-i n-d ü-s-e-s- t-n-e-a-, o- n-d õ-n-l-k-d- ---------------------------------------------------------- Sellest ajast kui nad üksteist tunnevad, on nad õnnelikud. 0
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. Selles----as- --- n-il la--e- --,-k-i------d--ar-- ---ja-. S------ a---- k-- n--- l----- o-- k----- n-- h---- v------ S-l-e-t a-a-t k-i n-i- l-p-e- o-, k-i-a- n-d h-r-a v-l-a-. ---------------------------------------------------------- Sellest ajast kui neil lapsed on, käivad nad harva väljas. 0
Kada ona telefonira? M-ll----a -el-----? M----- t- h-------- M-l-a- t- h-l-s-a-? ------------------- Millal ta helistab? 0
Za vrijeme vožnje? S-ma- a-a- --i -- sõ--a-? S---- a--- k-- t- s------ S-m-l a-a- k-i t- s-i-a-? ------------------------- Samal ajal kui ta sõidab? 0
Da, dok vozi auto. J--,--amal-a-al --i -- a-t-ga---ida-. J--- s---- a--- k-- t- a----- s------ J-h- s-m-l a-a- k-i t- a-t-g- s-i-a-. ------------------------------------- Jah, samal ajal kui ta autoga sõidab. 0
Ona telefonira dok vozi auto. T- hel-sta- sa-a--aj---k-i -- -utoga sõ--ab. T- h------- s---- a--- k-- t- a----- s------ T- h-l-s-a- s-m-l a-a- k-i t- a-t-g- s-i-a-. -------------------------------------------- Ta helistab samal ajal kui ta autoga sõidab. 0
Ona gleda televiziju dok glača. T- va-t-- -e-e----sam-- a-a- k-- triig-b. T- v----- t------ s---- a--- k-- t------- T- v-a-a- t-l-k-t s-m-l a-a- k-i t-i-g-b- ----------------------------------------- Ta vaatab telekat samal ajal kui triigib. 0
Ona sluša glazbu dok rješava zadatke. T- ---l-b --us--at-sam-- -jal k---o-a-ü-e-and-id-t-----. T- k----- m------- s---- a--- k-- o-- ü--------- t------ T- k-u-a- m-u-i-a- s-m-l a-a- k-i o-a ü-e-a-d-i- t-i-a-. -------------------------------------------------------- Ta kuulab muusikat samal ajal kui oma ülesandeid täidab. 0
Ja ne vidim ništa kad ne nosim naočale. Ma e--n-e -id-gi, ku- --l p-i-----i -l-. M- e- n-- m------ k-- m-- p----- e- o--- M- e- n-e m-d-g-, k-i m-l p-i-l- e- o-e- ---------------------------------------- Ma ei näe midagi, kui mul prille ei ole. 0
Ne razumijem ništa kad je glazba tako glasna. Ma--i -a--m-lle-t-- aru- -u---u-s-ka -n---i -ali. M- e- s-- m-------- a--- k-- m------ o- n-- v---- M- e- s-a m-l-e-t-i a-u- k-i m-u-i-a o- n-i v-l-. ------------------------------------------------- Ma ei saa millestki aru, kui muusika on nii vali. 0
Ne osjećam mirise kad sam prehlađen. Ma -i t-n-- -i--gi,-ku- -ul on n--u. M- e- t---- m------ k-- m-- o- n---- M- e- t-n-e m-d-g-, k-i m-l o- n-h-. ------------------------------------ Ma ei tunne midagi, kui mul on nohu. 0
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. M---õ-ame-t-kso, -ui -ih-----j--. M- v----- t----- k-- v---- s----- M- v-t-m- t-k-o- k-i v-h-a s-j-b- --------------------------------- Me võtame takso, kui vihma sajab. 0
Ako dobijemo na lotu, ići ćemo na putovanje оko svijeta. M- -e-si---üm-er ma--l-a, --i -oto-a-v-id-m-. M- r------ ü---- m------- k-- l----- v------- M- r-i-i-e ü-b-r m-a-l-a- k-i l-t-g- v-i-a-e- --------------------------------------------- Me reisime ümber maailma, kui lotoga võidame. 0
Ako on uskoro ne dođe, počet ćemo s jelom. Me al-s-am- sööm--e-a- -ui-ta va-sti ei ----. M- a------- s--------- k-- t- v----- e- t---- M- a-u-t-m- s-ö-i-e-a- k-i t- v-r-t- e- t-l-. --------------------------------------------- Me alustame söömisega, kui ta varsti ei tule. 0

Jezici Europske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti EU će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutačno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Europske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu suradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebao postojati jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Niti jedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Europi. Ni umjetni jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Budući da se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevoditelja i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Unatoč tomu, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Europa bi se trebala ujediniti a da ne izbugi tu raznolikost identiteta.