Zbirka izraza

hr nešto zamoliti   »   et midagi paluma

74 [sedamdeset i četiri]

nešto zamoliti

nešto zamoliti

74 [seitsekümmend neli]

midagi paluma

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Možete li mi ošišati kosu? K---t- -a-ks-te--ul ju--------õ--a--? K-- t- s------- m-- j------- l------- K-s t- s-a-s-t- m-l j-u-s-i- l-i-a-a- ------------------------------------- Kas te saaksite mul juukseid lõigata? 0
Ne prekratko, molim. M-----l-i-a --hike--k-,---lun. M---- l---- l---------- p----- M-t-e l-i-a l-h-k-s-k-, p-l-n- ------------------------------ Mitte liiga lühikeseks, palun. 0
Malo kraće, molim. V-i-i-l------s--p----. V---- l-------- p----- V-i-i l-h-m-k-, p-l-n- ---------------------- Veidi lühemaks, palun. 0
Možete li razviti fotografije? Kas--e--aa-s-t- --ed-pil--------tad-? K-- t- s------- n--- p----- i-------- K-s t- s-a-s-t- n-e- p-l-i- i-m-t-d-? ------------------------------------- Kas te saaksite need pildid ilmutada? 0
Fotografije su na CD-u. F--od o--CD---a---l. F---- o- C---------- F-t-d o- C---l-a-i-. -------------------- Fotod on CD-plaadil. 0
Fotografije su u kameri. F-t-- o- -o--ap--a--is. F---- o- f------------- F-t-d o- f-t-a-a-a-d-s- ----------------------- Fotod on fotoaparaadis. 0
Možete li popraviti sat? K-s--- ---ks-t---eda-ke-------a-d-da? K-- t- s------- s--- k---- p--------- K-s t- s-a-s-t- s-d- k-l-a p-r-n-a-a- ------------------------------------- Kas te saaksite seda kella parandada? 0
Staklo je polomljeno. Kl-as-on--a--i. K---- o- k----- K-a-s o- k-t-i- --------------- Klaas on katki. 0
Baterija je prazna. P-t-r-- o---ü--. P------ o- t---- P-t-r-i o- t-h-. ---------------- Patarei on tühi. 0
Možete li oglačati košulju? Saaksi-e----s--- s-rki--rii-i--? S------- t- s--- s---- t-------- S-a-s-t- t- s-d- s-r-i t-i-k-d-? -------------------------------- Saaksite te seda särki triikida? 0
Možete li očistiti hlače? Saak--t--t---eed--üksid--e--a? S------- t- n--- p----- p----- S-a-s-t- t- n-e- p-k-i- p-s-a- ------------------------------ Saaksite te need püksid pesta? 0
Možete li popraviti cipele? Sa-ks--- -e -ee--king-d parand-da? S------- t- n--- k----- p--------- S-a-s-t- t- n-e- k-n-a- p-r-n-a-a- ---------------------------------- Saaksite te need kingad parandada? 0
Možete li mi dati vatre? S--k--te -e-mull-----d-anda? S------- t- m---- t--- a---- S-a-s-t- t- m-l-e t-l- a-d-? ---------------------------- Saaksite te mulle tuld anda? 0
Imate li šibice ili upaljač? K-- tei- o---i-ke---- -ä-g-----l--? K-- t--- o- t---- v-- v------------ K-s t-i- o- t-k-e v-i v-l-u-i-k-i-? ----------------------------------- Kas teil on tikke või välgumihklit? 0
Imate li pepeljaru? Kas-te-- -n -u----o--? K-- t--- o- t--------- K-s t-i- o- t-h-t-o-i- ---------------------- Kas teil on tuhatoosi? 0
Pušite li cigare? S---seta-- ---si--r--d? S--------- t- s-------- S-i-s-t-t- t- s-g-r-i-? ----------------------- Suitsetate te sigareid? 0
Pušite li cigarete? Su-ts------te s-g-re--e? S--------- t- s--------- S-i-s-t-t- t- s-g-r-t-e- ------------------------ Suitsetate te sigarette? 0
Pušite li lulu? S-i-s-tat- t- -ii-u? S--------- t- p----- S-i-s-t-t- t- p-i-u- -------------------- Suitsetate te piipu? 0

Učenje i čitanje

Učenje i čitanje idu skupa. To posebno vrijedi kod učenja stranih jezika. Tko želi dobro naučiti novi jezik, mora čitati puno tekstova. Prilikom čitanja literature na stranom jeziku, obrađujemo cijele rečenice. Tako naš mozak može naučiti vokabular i gramatiku u kontekstu. To mu pomaže kod pohranjivanja novih sadržaja. Naše pamćenje ima poteškoća pamtiti pojedine riječi. Kod čitanja učimo značenja riječi. Tako razvijamo osjećaj za novi jezik. Naravno da literatura na stranom jeziku ne smije biti preteška. Moderne kratke priče ili krimići su često zabavni. Dnevne novine su u prednosti zbog svoje aktualnosti. Dječje knjige ili stripovi pogodni su za učenje. Sličice olakšavaju razumijevanje novog jezika. Svejedno je koju literaturu odaberete – ona bi morala biti zabavna! To znači da bi trebala imati puno radnje, tako da jezik bude raznolik. Tko ne nađe ništa, može koristiti i specijalizirane udžbenike. Postoji mnogo knjiga s jednostavnim tekstovima za početnike. Važno je da se kod čitanja uvijek koristi rječnik. Čim se naiđe na nepoznatu riječ, trebalo bi je pogledati. Naš mozak se aktivira čitanjem i brzo uči nove sadržaje. Za sve riječi koje su nepoznate, formira se datoteka. Tako ih se može često ponavljati. Također pomaže da se nepoznate riječi označe bojom. Svaki sljedeći put se one mogu odmah prepoznati. Tko svaki dan puno čita na stranom jeziku, brzo napreduje. Budući da naš mozak uči brzo oponašati novi jezik. Može se desiti da jednom samo počnemo razmišljati na stranom jeziku...